Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Pn-67/2020

(Spojen P-3181/2020)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika SO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivan Topić i Bepo Marušić, odvjetnicima u Splitu, protiv tuženika-protutužitelja ŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mariji Jerončić Mandić, odvjetnici u Splitu, radi naknade štete, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 17. listopada 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 6. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku VO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi materijalnu štetu nastalu na vozilu tužitelja SO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u novčanom iznosu od 1.004,42 eura uvećanom za zakonsku zateznu kamatu koja teče od presuđenja pa do isplate zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena , sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok je za više zatraženo u iznosu od 3.007,96 eura te kamate tekuće od 3.kolovoza 2018. pa do presuđenja, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. II. Nalaže se tuženiku VO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknadi parnični trošak tužitelju u iznosu od 1.388,69 eura, uvećanom za zakonsku zateznu kamatu koja teče od presuđenja pa do konačne isplate zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena , u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tužitelju – protutuženiku SO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tuženiku – protutužitelju ŽO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 477,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, ( dok je za više zatraženo u iznosu od 1.114,87 eura sa kamatama tekućim od 3.kolovoza 2018. pa do presuđenja tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. IV. Odbija se zahtjev tuženika- protutužitelja za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da se dana 3.kolovoza 2018. u mjestu [adresa] u 20:50 dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao tužitelj kao vozač osobnog vozila Opel Combo reg oznake i broja [registarska oznaka], proizveden 2003. osiguran kod osiguravajućeg društva Allianz osiguranje d.d do 2.srpnja 2019. te se sudario da domaćom životinjom- kravom u vlasništvu tuženika. Nadalje, da je tuženik isključivi krivac te da su na vozilu tužitelja nastala oštećenja odnosno materijalna šteta u iznosu od 30. 213,18 kuna koje potražuje predmetnom tužbom precizirano u podnesku od 19.lipnja 2024.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti navodeći da se tužitelj kretao nepropisnom brzinom odnosno da nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti i postavljenim znakovima ( životinje na cesti) te je od udara automobila krava uginula.

3. Nadalje, navodi da je krava bila steona te da je davala 25 litara mlijeko dnevno od čega su dio koristili za proizvodnju sira, te prodavali te da je tržišna vrijednost krave bila 12.000,00 kuna (1.592,67 eura), te da je izgubio dobit od proizvodnje i prodaje mlijeka u iznosu od 3.378,00 eura što umanjeno za nesporno isplaćenih 663,61 euro ( 5.000,00 kuna) iznosi 3.634,09 eura pa sve umanjeno za doprinos tuženika od 50 % tuženik-protutužitelj potražuje protutužbom iznos od 1.592,67 eura ( podnesak od 17.listopada 2024.).

4.Dakle, tuženik potražuje s osnova tržišne vrijednosti uginule krave te gubitka izvjesne zarade iznos od 12.000,00 kuna odnosno 1.592,67 eura s kamatom od 3.kolovoza 2018. do isplate.

5. U ovom postupku izveden je dokaz čitanjem potvrde Policijske uprave Splitsko- dalmatinske PP Split, broj 511-12-36-19-1126/18 od 3.kolovoza 2018., izvida štete Allianz osiguranja d.d., dopisa Županijske uprave za ceste Klasa: 960-03/20-01/0688 od 13.listopada 2020., prometno-tehničkim vještačenjem po vještaku Neven Kralj, te dopunskim saslušanjem vještaka, vještačenjem po Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te saslušanjem svjedoka ĐO i LO, te tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan te protutužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet ovog postupka je naknada štete nastale na vozilu tužitelja u predmetnoj prometnoj nezgodi, s jedne strane, te naknada štete zbog izgubljene vrijednosti same uginule domaće životinje krave, kao i izgubljena zarade od prodaje mlijeka nastale na strani tuženika - protutužitelja, sve zbog predmetne prometne nezgode.

8. Prema odredbi članka 1072. stavak 1. ZOO, kada je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, prema stavku 2. istog članka, kada postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje, a prema stavku 3. istog članka, ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo.

9. Dakle, kako se u konkretnom slučaju radi o potraživanju pravične novčane naknade za štetu pretrpljenu u prometnoj nesreći, to je prije svega trebalo utvrditi krivnju za nastanak štetnog događaja, odnosno odgovornost za nastanak štete, kako je to propisano odredbom članka 1072. ZOO.

10. Sukladno čl. 119 Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( " Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17; dalje ZOSPC) stavak 1) stoku i druge životinje ne smije se voditi niti ostavljati na cesti bez nadzora odnosno vlasnici su dužni poduzeti sve mjere da iste ne izađu na cestu bez nadzora. Nadalje, prema stavku 2) stoku koja se kreće po javnoj cesti gonič stoke mora držati što je moguće bliže desnom rubu ceste. Nadalje, prema stavku 3) novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj gonič ili vlasnik stoke ili drugih životinja ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

11. Sukladno članku 51. istog Zakona vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

12. Odredba čl. 26 ZOSPC u stavku 1) određuje da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti odnosno da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku.

13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se predmetnog dana vraćao s posla navečer i kod skretanja u lijevo prilikom ulaska u mjesto [adresa] došlo je do kontakta s kravom, nadalje, da je izašao iz auta i vidio kravu da leži kraj auta, a u blizini krave nije bilo nikoga, te da je postavio trokut na cesti da netko ne naleti. Nedugo nakon toga krava se digla i otišla sa strane ceste, a otprilike tada se pojavio sin tuženika. Pitao je sina tuženika hoće li mu nadoknaditi štetu na vozilu te je nazvao policiju koja je došla i napravila zapisnik. Nakon dva dana kontaktirao je tuženika i upitao ga da li će mu nadoknaditi štetu na autu na što je ovaj odgovorio "tko će meni nadoknaditi vrijednost krave". Nakon toga predao je tužbu. Nadalje, navodi da je vozio brzinom 50-60 km na sat, a obzirom je bio mrkli mrak kravu nije mogao uočiti. Isto tako nije mogao niti očekivati kravu u to doba noći. Nadalje, navodi da se s tuženikom poznaje obzirom su selo do sela. Nadalje, da iz iskustva može reći da se krave vode na ispašu ujutro tako da u to doba, kada se dogodila prometna nezgoda, kravu nije očekivao na cesti. Auto da je popravio. Prije nego što je auto dao popraviti odveo ga je na procjenu te je proizašlo da šteta na vozilo iznosi oko 30.000,00 kn, a da se ne sjeća koliko je platio popravak auta jer se ne može sjetiti toga što je bilo prije 2-3 godine. Nadalje, da se prometna nesreća dogodila u ljeto oko 9 sati navečer te da je platio kaznu za prekršaj. Nadalje, da se vozilom odvezao kući uredno nakon predmetne nezgode. Nadalje, da poznaje dobro predmetnu cestu kojom prolazi svaki dan te da je istome poznato da se krave vode na ispašu ujutro i predvečer, prije mraka. Nadalje, na upit punomoćnika navodi da je popravio auto, a popravak platio 15-20.000,00 kuna. Nadalje, da nema račun od popravka. Nadalje, da nema znaka u blizini koji upozorava na domaće životinje na cesti. Nadalje, da je istome poznato da je kuća tuženika udaljena 100 metara od ceste, da je vlasnik krave sjedio na balkonu a znao je da krava šeta uokolo, a nije je stavio u štalu. Nadalje, da se krava vodi na ispašu na njivu koja je preko puta ceste od kuće vlasnika krave.

14. Iz iskaza tuženika proizlazi da se predmetna nezgoda dogodila u ulici Domovinskog rata, ali ne na raskrižju kako se to navodi u tužbi. Nadalje, da je ulica pregledna, čista, nema drače, a u vrijeme prometne nezgode nije bio mrak nego suton. Netočno je da nije bio u pratnji krave. Naime, u to vrijeme bio je na štakama i baš je vraćao kravu sa ispaše putem kojim prolazim zadnjih 70 godina kada je došlo do nezgode. Nadalje, da opiše mjesto nezgode i kako je došlo do prometne nezgode mora napomenuti da je predmetna krava bila na ispaši na njivi koja je ograđena i postavljena su joj vrata kroz koja se ulazi i izlazi. Kako je s kravom krenuo kući ona je krenula ispred njega, a on se zadržao zatvoriti vrata. Kako je bio na štakama ona je išla ispred njega i brže od njega. Naime, u to vrijeme imao je operaciju kuka. Nadalje, navodi da je udaljenost ograde ( njive za ispašu) od glavne ceste 250-300 m, pa se prelazi jednim dijelom preko makadama i dolazi se do glavne ceste. Nadalje, da je čuo i vidio udarac tužiteljeva kombija u kravu, vidio je da je on jurio i prema zapisniku policije kočio je 24 m. Točno je da je njegov sin došao na predmetno mjesto prije tuženika ( tuženik je došao nakon pet minuta) jer je bio ispred gostione pa je sve bolje čuo i vidio. Nadalje, navodi da nije točno da se krava digla i odšetala. Krava se samo ustala i dalje nije mogla ići i bila joj je slomljena prednja noga. Pitao je tužitelja kako je i on mu je rekao da je žedan te mu je dao napiti se Coca – Cole i vode. Međutim, kada je došla policija, izmjerila mu je 0.07 promila alkohola u krvi. Policija je na predmetno mjesto došla sat, sat i po nakon nesreće. Nije točno da nema znakova na cesti jer postoje znakovi "divlje životinje na cesti" i "domaće životinje na cesti". Nadalje, navodi da je krava bila stara 7 godina, davala je 25 litara dnevno, svaki dan je od nje zarađivao bruto 120 kn. Prodavao je mlijeko i sir. Bila je steona 5 mjeseci, a jednom godišnje je davala tele. Ako bi tele bilo žensko onda bi se prodalo ili ostavilo sebi, a ako bi bilo muško zaklali bi ga za svoju obitelj koja je velika. Bila je pitoma krava i tu večer je imao trošak jer je angažirao auto dizalicu iz Konjskog i kamion za prijevoz krave iz Gizdavaca te je istu večer krava završila u klaonici, a ujutro je s papirima od veterinara otišao u klaonicu i oni su mu isplatiti 5.000,00 kn od čega je podmirio troškove utovara, prijevoza i veterinara. Nadalje, da je platio kaznu za prekršaj.

15. Iz iskaza svjedoka ĐO proizlazi da je vidio predmetnu nezgodu koja se dogodila oko 20.30 sati kada je vidljivost bila dobra, nije još pao mrak. Naime, da se ista dogodila 50 m ispred njegove moje kuće na cesti. Vidio je kravu kako prelazi cestu prema svojoj kući možda je falilo možda 1 metar da izađe s ceste kada je naletjelo auto i pokupilo je. Krava se uspjela dići, ali se kako se digla više se nije makla, te ju je kasnije pokupila dizalica. Tu večer vidljivost je bila dobra, a radi se o blagoj krivini te navodi da se krava mogla uočiti barem sa minimalno 80 m udaljenosti. Vozilo je kočilo, ali je kasno reagiralo. Po njegovom mišljenju, da se vozilo po propisu to se ne bi dogodilo, obzirom da je traka iz suprotnog smjera bila slobodna i sa svake strane prometnog traka ima asfalta odnosno sa strane gdje je krava udarena nema asfalta, ali je ravna površina i široko. Nadalje, da je vlasnik krave dolazio iza krave, a pomagao se štakom. Nadalje, da na mjestu gdje se dogodila nezgoda svakodnevno prolaze krave i ovce.

16. Iz iskaza svjedoka LO, sina tuženika, proizlazi da je bio ispred gostione, kada mu je netko došao i rekao da se dogodila nezgoda pa je otišao na lice mjesta gdje je tužitelj rekao da je udario kravu, a mislio je da će ju izbjeći, međutim da se ona nešto zakrenula pa da je tako udario. Nadalje, da je tuženik došao nakon 10 minuta jer je šepao i nosio štaku. Nadalje, da je bilo oko 20.30 sati i bio je dan. Nadalje, da se krava pomakla 1-2 metra nakon čega se nije više pomakla, te da je pozvao kamion i stočare da je izbace na dizalicu i odvedu u klaonicu.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka Neven Kralj, a nakon rekonstrukcije prometne nezgode izlaskom na mjesto nezgode, utvrđeno je da je mogućnost uočavanja domaće životinje, a gledajući iz smjera kretanja osobnog vozila „Opel Combo“ preko 50 metara. Pregledom predmetne dionice od mjesta Bročanac pa do mjesta naleta na domaću životinju – kravu, neposredno iza znaka ulaska u naseljeno mjesto Bročanac uočen je znak vertikalne signalizacije „Divljač na cesti“ koji vrijedi do prvog slijedećeg raskrižja, kojih je od mjesta predmetnog znaka pa do mjesta naleta bilo tri, tako da u samom mjestu naleta, predmetni znak vertikalne signalizacije nije u funkciji. Nadalje, što se tiče dinamike nastanka predmetne prometne nezgode i mogućnosti izbjegavanja iste vještak navodi da se mjesto prometne nezgode nalazi u mjestu [adresa] na kolniku županijske ceste 6115 na dionici 1, na raskrižju ulice Domovinskog rata i ulice Kulići. Neposredno prije naleta, osobno vozilo „Opel Combo“ reg.oznake i broja [registarska oznaka], kreće se sjevernom prometnom trakom navedene dionice iz pravca istoka u pravcu zapada preglednim lijevim zavojem sa mogućnošću uočavanja u pravcu svog gibanja na udaljenosti većoj od 50 metara. Neposredno prije naleta, domaća životinja – krava, kolničku površinu prelazi gotovo okomito u odnosu na središnju crtu, iz pravca sjevera u pravcu juga i sa brzinom kretanja od oko 1 m/s ili 3,66 km/h. Do naleta između prednjeg više desnog dijela osobnog vozila „Opel Combo“ i bočne lijeve strane domaće životinje krave dolazi oko središnje crte. Neposredno prije naleta, a gledajući iz smjera kretanja osobnog vozila „Opel Combo“, vozač osobnog vozila „Opel Combo“ ima potpunu mogućnost uočavanja domaće životinje krave na svom pravcu kretanja kada je od mjesta naleta udaljen više od 50 metara. Kolničku površinu iz pravca sjevera u pravcu juga domaća životinja krava je prelazila bez nadzora.

17.1. Izlaskom na mjesto nezgode i pregledom navedene dionice županijske ceste 6115, a gledajući iz smjera kretanja osobnog vozila „Opel Combo“, dakle iz pravca Konjskog prema Lećevici, ne postoje znakovi vertikalne signalizacije „domaće životinje na cesti“, dok je znak vertikalne signalizacije „divljač na cesti“ uočen neposredno iza oznake naseljenog mjesta Bročanac i koji kao takav nema funkciju na samo mjesto naleta, jer od mjesta gdje je predmetni znak postavljen, pa do mjesta naleta postoje tri raskrižja.

18. Nadalje, mjesto prometne nezgode nalazi se u mjestu [adresa] bez znakova vertikalne signalizacije ograničenja brzine, pa je u naseljenom mjestu ograničenje brzine kretanja na 50 km/h.

19. Nadalje, na okolnost visine štete na vozilu vještak navodi da je na predmetnom vozilu „Opel Combo“ reg.oznake i broja [registarska oznaka], nastala potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 9.459,7 Kn.

19.1. Vještak zaključuje da obzirom na mogućnost uočavanja i vremenski interval boravka domaće životinje krave na kolničkoj površini od početka prelaska pa do mjesta naleta oko središnje crte i koji iznosi oko 3,4 sekunde, uz poduzimanje intenzivnog kočenja i prosječno usporenje od 7 m/s², osobno vozilo „Opel Combo“ zaustavilo bi se do mjesta naleta da se giba s brzinom od 73,3 km/h ili 20,3 m/s ili sa bilo kojom brzinom manjom od navedene.

20. Nadalje, na okolnost visine štete na vozilu vještak navodi da je na predmetnom vozilu „Opel Combo“ reg.oznake i broja [registarska oznaka], nastala potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 9.459,7 Kn.

21. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka na ročištu usmeno očitujući se na primjedbe tužitelja isti navodi da se prema stanju u spisu predmetna prometna nezgoda, nalet na domaću životinju dogodio dana 3. kolovoza 2018. oko 20,50 sati i prema stanju u spisu u tom trenutku bio je sumrak ( dopis HDMZO). Nadalje, izlaskom na mjesto nezgode utvrđeno je da se radi o preglednom lijevom zavoju gledajući iz smjera kretanja tužitelja sa mogućnosti uočavanja oko 50 m. Nalet se dogodio oko središnje crte. Brzinu kretanja vozila tužitelja nije moguće egzaktno odrediti jer policija nije fiksirala tragove na kolniku nakon nezgode, dok je za kinematiku kretanja domaće životinje usvojena prosječna brzina kretnja od 1 metra po sekundi ili oko 3,6 kilometara na sat pa je istoj na početku prelaska pa do sraza bio potreban vremenski interval oko 2,4 sekunde. Na dionici ceste koja prethodi mjestu prometne nezgode nema vertikalne signalizacije koja bi upozoravala na dolazak domaće životnije na kolnik.

21.1. Ukoliko se promatra kinematika kretanja vozila tužitelja da se isti kretao brzinom ograničenja oko 50 km/h tada bi isti od mjesta naleta za vremenski interval od 3.4 sekunde, kada je krava započela sa prelaskom kolnika bio udaljen oko 47 m. U tom trenutku vozač je mogao pod tim kinematičkim uvjetima uočiti kravu i reagirati kočenjem u cilju izbjegavanja naleta, te bi se s brzinom ograničenja i uz poduzimanje intenzivnog kočenja na toj udaljenosti zaustavio prije naleta.

21.2. Što se tiče mogućnosti uočavanja u predmetnom raskrižju u spisu postoji podnesak tuženika u kojom iskazuje da je predmetno raskrižje osvijetljeno javnom rasvjetom i reflektorima sa okolnih objekata, ali je za kazati da je domet kratkih svjetala na vozilu između oko 40 do 50 metara pa je vozač vozila tužitelja na toj udaljenosti mogao uočiti kravu na prelasku.

21.3. Na upit tužitelja kako je moguće da je kravu mogao uočiti 50 metara prije mjesta naleta kada je istu uočio tek kada je ušao u zavoj, a od zavoja do mjesta naleta ima 10 metara vještak odgovara da na str. 80 i 81 spisa u sastavnom dijelu nalaza i mišljenje nalazi se fotodokumentacija predmetnog lijevog zavoja iz kojeg se vidi da je taj dio izuzetno pregledan sa mogućnošću uočavanja 10 metara znatno većim od onog što iskazuje tužitelj. Ne postoji niti jedan zavoj u RH u kojem je mogućnost uočavanja 10 metara.

21.4. Na upit zamjenika punomoćnika tužitelja kako je moguće utvrditi da li se krava uopće kretala i je li moguće da je to počela raditi 50 m prije nezgode ili kako to tužitelj tvrdi 10 m prije nezgode vještak odgovara u nalazu i mišljenju izračunat je najkraći put koji je domaća životinja krava prešla od početka kretanja do naleta. Svaki duži boravak krave na kolniku omogućava vozaču duži vremenski interval uočavanja i sami interval izbjegavanja naleta.

22. U konkretnom slučaju nezgoda se dogodila na raskrižju cesta Domovinskog rata i Kulići u naseljenom mjestu [adresa] gdje je predviđeno ograničenje brzine 50 km/h, pa je tužitelj bio dužan prije ulaska u raskrižje prilagoditi svoju vožnju uvjetima na cesti te usporiti vožnju prije raskrižja jer je i njega prema njegovom iskazu krava " iznenadila" obzirom je kako tvrdi nije očekivao u to doba noći, a niti ju je uočio nego tek na udaljenosti od 10 metara prije udara. Naime, tužitelj navodi da je vozio brzinom od 50- 60 km/h, a prema nalazu i mišljenju vještaka isti je kravu mogao uočiti već na udaljenosti od 50 metara, te bi se do mjesta nezgode mogao zaustaviti da je vozio brzinom od 73 km/h i manjom poduzimajući intenzivno kočenje. Naime, iako vještak u svom nalazu i mišljenju navodi da nije u mogućnosti utvrditi egzaktnu brzinu kretanja vozila tužitelja jer policija nije fiksirala tragove na kolniku, isti u svom dopunskom nalazu i mišljenju pojašnjava, očitujući se na prigovor tužitelja glede (ne) utvrđene brzine kretanja vozila tužitelja, da se tužitelj kretao brzinom od 50 km/h tada bi od mjesta naleta bio udaljen 47 metara u momentu kada je krava započela prelaziti cestu te bi je sigurno mogao uočiti i reagirati kočenjem u cilju izbjegavanja naleta te bi se s tom brzinom uz poduzimanje intenzivnog kočenja mogao zaustaviti do mjesta naleta. Na okolnost brzine kretanja krave vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da se ista kretala približno brzinom od 1 m/s ili 3,6 km/h koja je prosječna brzina kretanja domaće životinje, pa je u skladu s tim utvrdio da je tužitelj istu mogao uočiti na udaljenosti od 50 metara, a navodi tužitelja o tome da je ista mogla izletjeti NA CESTU jedan metar prije sudara su hipotetski i neutemeljeni jer je sud iz iskaza svjedoka ĐO ( koji je nezgodu vidio) utvrdio da je krava prelazila cestu, a prema iskazu tog svjedoka falilo je 1 metar da izađe s kolnika, dok je vještak također utvrdio da se udes dogodio oko središnje crte te da je krava prelazila cestu gotovo okomito na središnju crtu pa je ovdje utvrđeno da je ista prelazila cestu, a nije izletjela (s makadama) na kolnik ispred vozila tužitelja.

23. Nadalje, vještak je utvrdio da je krava prelazila cestu gotovo okomito u odnosu na središnju crtu krećući se iz pravca sjevera u pravcu juga, dok se vozilo tužitelja kretalo sjevernim prometnim trakom iz pravca istoka u pravcu zapada, te da je do naleta prednjeg desnog dijela osobnog automobila i bočne lijeve strane domaće životinje došlo oko središnje crte pa proizlazi da je krava bila na cesti, a nije se samo odnekud stvorila ispred tužitelja.

24. Nadalje, vještak je otklonio prigovor tužitelja da nije mogao uočiti kravu nego tek na udaljenosti od 10 metara prije udara kada je vještak dopunski saslušan na ročištu naveo da se iz fotodokumentacije zavoja jasno vidi da je isti pregledan sa mogućnošću uočavanja znatno većom od 10 metara te da ne postoji niti jedan zavoj u RH sa mogućnošću uočavanja 10 metara.

25. Prigovori tužitelja da vještak nije mogao odrediti kada je krava započela prelaziti cestu pa niti brzinu kretanja krave pa slijedom toga ni trenutak ili mogućnost uočavanja iste od strane tužitelja nisu osnovani jer je utvrđeno vještačenjem po sudskom vještaku nakon rekonstrukcije događaja na licu mjesta da se nezgoda dogodila na preglednom lijevom zavoju te da je do mjesta sudara iz pravca kojim se kretao tužitelj preglednost 50 metara slijedom čega je utvrđeno da je tužitelj kravu 50 metara prije nezgode mogao uočiti. Nadalje, utvrđeno je da je tužitelj mogao izbjeći sudar da je vozio i 50 km /h ( kao što navodi) da je intenzivno kočio.

26. Mogućnost uočavanja krave na cesti vještak je detaljno i stručno obrazložio navodeći da se nezgoda dogodila u sumrak, a domet kratkih svjetala iznosi 40-50 metara te da je tužitelj mogao kravu u raskrižju uočiti na udaljenosti od 50 metara te izbjeći nezgodu ( da je vozio brzinom od 50 km/h i intenzivno kočio) te vještak pojašnjava da je izračunao najkraći put kojim se krava kretala od kada je započela prelaziti cestu pa do mjesta udara te da svako duže zadržavanje krave na cesti povećava ( a ne smanjuje) mogućnost uočavanja, pa su navodi tužitelja o tome da je nije mogao uočiti otklonjeni kao neosnovani.

27. Osim toga, sam tužitelj navodi da tuda prolazi svaki dan, da je istome poznato da se krave vode na ispašu ujutro i uvečer, stoga nije životan njegov navod da nije mogao očekivati kravu na cesti, pa je trebao opreznije i sporije voziti predmetnom dionicom.

28. S druge strane, odgovornost tuženika sud nalazi u tome što je kravu pustio da prelazi prometnicu bez nadzora te je mogao i trebao osigurati da ista prijeđe cestu onda kada je izvjesno da će radnju prelaska ceste ista započeti i završiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, a što isti nije učinio, tim više što je prelazila cestu u dijelu koji nije pokriven znakom upozorenja "životinje na cesti" pa je tim više trebao obratiti veću pozornost na kretanje krave preko ceste te ju nije smio ostaviti bez nadzora.

29. Nadalje, u datim okolnostima slučaja, kao što je u konkretnom slučaju bila krava bez nadzora na cesti ( neovisno što se radi o seoskim cestama kuda se vode kravu na ispašu svaki dan) u uvjetima nakon zalaska sunca odnosno sumraka kada je općepoznato smanjena vidljivost i prema položaju gdje se našla ( na kolniku) bila opasna stvar, pa je u tom slučaju vlasnik odnosno (njezin imalac) objektivno odgovoran za štetu.

30. Stoga je za navesti da sukladno odredbi čl. 1063 ZOO šteta nastala u svezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnosti smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Dakle, uzročnost, kauzalitet se pretpostavlja. Međutim, ako se utvrdi da nema uzročno posljedične veze između štetne radnje i štete kao posljedice, nema ni odgovornosti. Isto tako nema odgovornosti ako se utvrdi da je šteta nastala višom silom, dakle od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazi izvan stvari, ili isključivom radnjom oštećenika koju štetnik nije mogao predvidjeti, izbjeći niti otkloniti, odnosno isključivom radnjom treće osobe.

31. Nadalje, imalac se oslobađa djelomično odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Odgovara se po kriteriju objektivne odgovornosti.

32. Za primjenu ovakve odgovornosti opasnost mora biti takva da za neku osobi čini posebno povećanu opasnost, pogotovo od takvih stvari i djelatnosti koje se objektivno ne mogu uvijek držati pod nadzorom.

33. Za štetu od opasne stvari odgovara njezin imatelj odnosno vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti onaj koji se njome bavi.

34. Sukladno odredbi čl. 1089 ZOO oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi.

35. U konkretnom slučaju, tužitelj tvrdi da nije mogao uočiti kravu na cesti jer je bio mrkli mrak niti je očekivao u to doba noći, a da dobro poznaje cestu, te da je istome poznato da se krave vode na ispašu ujutro i uvečer prije mraka. Nadalje, da je vozio 50-60 km/h. Nadalje, da je istome poznato da je kuća tuženika 100 metara udaljena od ceste, a da se krave vode na ispašu na njivu koja je preko puta ceste. Dakle, proizlazi da je tužitelj bio svjestan opasnosti od nailaska na domaću životinju na toj dionici kojom prolazi svakodnevno jer se domaće životinje svakodnevno tuda vode na ispašu, a kako je bilo ljetno doba, te je životno da se životinje vode na ispašu kad padnu vrućine, odnosno u sumrak, to nije bilo objektivno ne očekivati od strane tužitelja da neće naletjeti na kravu u vrijeme kada se dogodila predmetna nezgoda i dogodila.

36. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka za promet proizlazi da je vidljivost u tom dijelu ceste barem 50 metara, a tužitelj navodi da nije vozio brže od 50-60 km /h, sud je povjerovavši vještaku utvrdio da je tužitelj vozeći navedenom ograničenom brzinom u datim uvjetima (noć uz upaljena svjetla na osobnom vozilu) na vrijeme mogao kravu uočiti i kočenjem izbjeći nezgodu.

37. Nadalje, tužitelju je na licu mjesta izrečena kazna zbog neprilagođene brzine, slijedom čega konačno proizlazi da je isti doprinio svojoj šteti jer nije prilagodio brzinu kretanja svog vozila uvjetima na cesti, jer je tužitelj znao, obzirom tuda prolazi svaki dan, da navedena mogućnost nailaska na kravu postoji, pa navodi tužitelja, a sve nakon provedenog vještačenja, o tome da je krava mogla i vrludati po cesti, osim što nisu ničim dokazani, nisu pobili utvrđenje vještaka da je vidljivost bila dobra, te da je, iako je bio sumrak, tužitelj mogao kravu na prelasku ceste uočiti na udaljenosti od 50 metara uvažavajući domet kratkih svjetala na vozilu od 40-50 metara, te pravovremenim kočenjem izbjeći nezgodu, što se i podudara s iskazom svjedoka ĐO koji navodi da je tužitelj kočio, ali prekasno, a kako je to propustio, to je doprinos tužitelja u konkretnom slučaju utvrđen u omjeru 20 % sve imajući na umu da nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti na način da se može pred svakom preprekom i zaustaviti računajući na svijest tužitelja o tome da se tuda vode krave na ispašu uvečer, što je u konkretnom slučaju i bilo u sumrak.

38. Prema nalazu i mišljenju vještaka šteta na vozilu procijenjena je kao totalna te iznosi 9.459,70 kuna odnosno 1.255,52 eura što umanjeno za doprinos tužitelja predmetnoj šteti od 20 % iznosi 1.004,42 eura.

39. Naime, tužitelj nije dostavio dokaz na okolnost visine štete koju potražuje tužbenim zahtjevom u iznosu od 4.012,38 eura jer iz izvida štete Allianz osiguranja d.d. proizlazi da je vozilo registrirano 2003. imalo prethodna oštećenja, a da nema tragova popravaka, pa su u izvidu štete na dan 9.listopada 2018. nabrojani svi dijelovi na vozilu koja su za zamjenu uz uračunate troškove rada po satu u ukupnom iznosu od 30.213,18 kuna, a nema dokaza u spisu da je navedena "šteta" u vezi sa predmetnom prometnom nezgodom, niti da je tužitelj štetu na vozilu popravio za taj iznos niti za iznos od 15-20.000,00 kuna kojeg spominje u svom iskazu, dok je vještak u ovom postupku vještačenjem oštećenja na vozilu tužitelja nastalih u prometnoj nezgodi utvrdio da se radi o totalnoj šteti.

40. Slijedom navedenog, sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je procijenio da je na vozilu tužitelja u predmetnoj nezgodi zbog nerentabilnosti popravka nastala - totalna šteta.

41. Po ocjeni ovog suda u slučaju nastanka tzv. totalne štete tužitelju pripada kamata na dosuđenu glavnicu od presuđenja u smislu primjene čl. 1089.st. 2. ZOO-a jer se radi o nenovčanoj materijalnoj šteti, čija visina je utvrđena provedenim vještačenjem u ovom postupku, pa je tužitelj ovlašten zahtijevati kamatu na taj iznos od presuđenja.

42. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka veterinara proizlazi da je predmetna krava bila stara 8,5 godina, da je smeđe pasmine ( vjerojatno smeđe montafonsko govedo) te da nije poznata ni masa ni gravidnost krave, dok je iz navoda kolege veterinara S upoznat da je krava bila mase oko 500 kg ( pravi smeđi montafonac). Nadalje, da se otelila 16 mjeseci prije prisilnog klanja te da ako je davala 5 litara mlijeka da je to dobra produkcija. Nadalje, da pod uvjetom da se koristila za proizvodnju mlijeka da bi dala još 5 laktacija pod uvjetom da je bila zdrava i zdravog vimena. Nadalje, da je u evidenciji prikazano da se telila samo jedanput što je gotovo nemoguće odnosno postoji mogućnost jedino ako se telad nije označavala i registrirala. Nadalje, da je prema kazivanju vlasnika bila gravidna 5 mjeseci pa bi se očekivano otelila u prosincu 2018., dok je zadnje teljenje bilo 16 mjeseci prije prisilnog klanja, iz čega proizlazi da je međutelidbeno razdoblje kod predmetne krave trajalo puno duže nego kod zdrave krave. Ipak ako se uzme da je krava starosti 8,5 godina bila zdrava porodila bi još 5 teladi i imala 5 laktacija u kojima bi dala 17 952 litara od čega se oduzme što tele popije ( oko 900 litara mlijeka) te se dobije 13 452 litara mlijeka. Nadalje, da je realna otkupna cijena mlijeka oko 3,5 kuna odnosno 0,47 eura/litri. Slijedom toga, u narednih pet godina šteta od izgubljena zarade od proizvodnje mlijeka iznosila bi 6. 322,44 eura.

43. Nadalje, vještak je u drugoj opciji izračunao gubitak zarade od proizvodnje mlijeka rukovodeći se međutelidbenim razdobljem kod predmetne krave te izračunao da bi se telila još tri puta, te imala tri laktacije pa bi u tom slučaju izgubljena dobit u mlijeku iznosila 3.378,00 eura.

44. Nadalje, da je vlasniku krave isplaćeno 5.000,00 kuna za koju vrijednost je vlasnik krave mogao kupiti kravu iste starosti i svojstava te proizvodnih karakteristika. Nadalje, prema podacima iz klaonice, vještak utvrđuje da je masa predmetne krave iznosila oko 400 kg pa je izračunao da bi tržišna vrijednost krave (10 kuna (1,327 eura) po kilogramu žive vage) iznosila 530,89 eura, a ako je bila gravidna 5 mjeseci njena cijena bi bila 15 do 20 % viša odnosno iznosila bi 610,56 eura do 637,06 eura.

45. Nadalje, da nema podataka u spisu da je bila steona, kao što navodi tuženik niti podataka o proizvodnji mlijeka. Nadalje, utvrđuje da je predmetna krava ( ako se telila 16 mjeseci prije prisilnog klanja mogla davati 5 litara mlijeka, a ne 25 litara kao što tvrdi tuženik, a što bi trajalo do potpunog zasušenja. Nadalje, da nema dokaza o proizvodnji sira, niti o vrsti sira, niti o točno proizvedenoj količini mlijeka niti kvaliteti istog, ( jer da je potrebno najmanje 5 litara dobro kvalitetnog mlijeka) pa se na navedeno vještak nije mogao očitovati.

46. Na okolnosti iz prigovora tuženika na nalaz i mišljenje vještaka u dijelu koji se odnosi na tržišnu vrijednost krave vještak se dopunski očitovao podneskom od 27.rujna 2024. navodeći da je prema iskazu mesara Dalmatinske zagore klaonička vrijednost krave u 2024. iznosila oko 2,00 eura po kilogramu žive vage, a za kravu slabije konstitucije iznosila bi 1,5 eura po kilogramu žive vage odnosno u konkretnom slučaju varirala od 600,00 do 800,00 eura uvećano 15 % na tu vrijednost ako je bila gravidna odnosno iznosila bi 690,00 eura do 920,00 eura.

47. Tuženik nije imao daljnjih prigovora na vještačenje, a odnosu na prigovore tužitelja glede mogućnosti davanja mlijeka te izvjesnosti proizvodnje navedene količine navodi se da je predmet ovog postupka buduća šteta, stoga nije niti moguće uzeti u obzir sve okolnosti koje bi utjecale na proizvodnju mlijeka, a koje se nisu niti dogodile zbog predmetne prometne nezgode. Nadalje, neosnovani su prigovori tužitelja glede same proizvodnje mlijeka jer je vještak o tome zaključio iz kazivanja tuženika – protutužitelja i službenim podacima o teljenju pa se navodi da je sud prihvatio mišljenje vještaka jer je isti u svom razmatranju naveo da se radi o kravi starosti 8,5 godina u tipu montafosnkog goveda te bi ista imala ( da nije bilo predmetne nezgode) obzirom na tempo teljenja imala još tri laktacije odnosno dala bi 3,58 tisuća litara mlijeka po laktaciji. Naime, na okolnosti proizvodnje mlijeka sud je prihvatio i iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da je krava davala mlijeko, a što je vještak u vještačenju obračunao prema službenim podacima o teljenju predmetne krave te je sud isto prihvatio kao stručno i obrazloženo, a navodi se i to da je na tužitelju teret dokaza da krava nije mogla davati mlijeko, sukladno čl.221 a) ZPP-a jer nije na tuženiku da dokazuje negativne činjenice.

48. Sud je analizu cijene otkupa mlijeka kako je vještak izračunao navodeći pri tome da se radi o realnoj cijeni otkupa mlijeka istu i prihvatio.

49. Na temelju tako izvedenih dokaza utvrđeno je da je tuženik - protutužitelj u razdoblju nakon nastanka štetnog događaja izgubio zaradu koju je mogao ostvariti prodajom mlijeka stradale krave, a koja je u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, u ukupnom iznosu od 3.378,00 eura.

50. Nadalje, tržišnu cijenu predmetne krave vještak je izračunao u osnovnom vještvu, a odnosi se na stvarnu vrijednost predmetne krave ( stare 8,5 godina, mase 400 kg u vrijeme prisilnog klanja) te iznosi 637,06 eura. Dakle, izračunata je vrijednost predmetne krave prema cijenama u vrijeme nastanka štete, a ne prema današnjim cijenama (kao što je slučaj u dopunskom vještvu) te navedeni iznos predstavlja stvarnu štetu nastalu umanjenjem imovine tužitelja zbog predmetne nezgode, a koja se sastoji u gubitku krave čija tržišna vrijednost je tada iznosila 637,06 eura.

51.Tuženik priznaje suodgovornost 50 % te s osnova izgubljene zarade potražuje iznos od 3.378,00 eura što uvećano za klaoničku vrijednost krave od 920,00 eura ( prema novom vještvu računajući 2,00 eura po kilu žive vage odnosno 800,00 eura uvećano 15 % ako je bila gravidna što iznosi 920,00 eura) iznosi ukupno 4.298,00 eura, umanjeno za nesporno isplaćeno u klaonici 663,61 euro da iznosi 3.634,09 eura, što umanjeno za suodgovornost 50 % iznosi 1.817,04 eura, međutim, tuženik ostaje pri prvobitno podnesenom tužbenom zahtjevu te potražuje iznos od 1.592,67 eura ( s uračunatim umanjenjem suodgovornosti 50 %) što uz odbitak po njegovoj suodgovornosti od dodatnih 30 % iznosi 477,80 eura.

52. U svakom slučaju, tuženik- protutužitelj uspio je djelomično u osnovu i visini svog tužbenog zahtjeva slijedom čega je tuženiku priznata šteta sukladno doprinosu u predmetnoj nezgodi 80%, što od iznosa kojeg potražuje protutužbom daje iznos od 477,80 eura, sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos tekućom od presuđenja pa do isplate sukladno čl. 1086 ZOO, slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

53. Obzirom se radi o nenovčanoj materijalnoj šteti koja je dosuđena tuženiku jednokratno u novcu, prema cijenama u vrijeme presuđenja, zbog čega zatezna kamata u tom slučaju teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je visina naknade određena ( u vezi s čl.21 ZOO).

54. Slijedom navedenog, naloženo je tužitelju isplatiti tuženiku- protutužitelju naknadu štete po osnovi izgubljene zarade za razdoblje nakon prometne nezgode u jednokratnom iznosu od 477,80 eura sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od presuđenja pa do isplate.

55. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbama čl. 154. st. 4. ZPP i čl. 155. ZPP te vrijednosti zahtjeva u ovoj pravnoj stvari (30.213,18 kn/ 4.009,98 eura), a odnosi se na zastupanje tužitelja – protutuženika po punomoćniku odvjetniku to sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( NN 138/23) isti iznosi za trošak sastava tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 16.rujna 2020. 100 bodova, ročište od 26.studenog 2020. 25 bodova, 25.ožujka 2021. 100 bodova, sastav podneska od 19.travnja 2021. 100 bodova, ročište od 27.svibnja 2021. 100 bodova, podnesak od 21.lipnja 2022. 25 bodova, ročište od 28.ožujka 2023. 100 bodova, 4.lipnja 2024. 100 bodova, podnesak od 19.lipnja 2024. 100 bodova, te za zastupanje na ročištu od 17.listopada 2024. 100 bodova, odnosno ukupno 950 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda iznosi 1.900,00 eura, uvećano za PDV 25 % iznosi 2.375,00 eura.

56. Imajući na umu ishod cijelog postupka, ovaj sud utvrđuje da je uspjeh tužitelja- protutuženika u postupku ukupno 68,5 %, dok je uspjeh tuženika - protutužitelja 31,5 %. Naime, tužitelj - protutuženik je u pravnoj osnovi uspio za 80%, dok je tuženik - protutužitelj uspio u osnovi za 20 %. Što se tiče visine, u odnosu na tužbeni zahtjev tužitelj - protutuženik je uspio u postupku za 33,4 %, dok je tuženik - protutužitelj uspio za 66,6 % (tužitelju- protutuženiku dosuđen je iznos od ukupno 1.004,42 eura, dok je njegov zahtjev odbijen za 3.375,31 eura). U pogledu visine protutužbenog zahtjeva, imajući na umu cijeli postupak, tuženiku – protutužitelju dosuđen je iznos od 477,80 eura dok je njegov zahtjev odbijen za 1.114,87 eura ), pa je u ovom dijelu tužitelj - protutuženik uspio po protutužbi u postupku za 70 %, dok je tuženik - protutužitelj uspio za 30 %.

57. Imajući, dakle, na umu uspjeh svake pojedine stranke u postupku, kako u pogledu pravne osnove, tako i u pogledu visine tužbenog zahtjeva, ovaj sud ocjenjuje da ukupni uspjeh tužitelja – protutuženika u postupku iznosi 68,5 %, dok je uspjeh tuženika- protutužitelja 31,5 %.

58. Kada se od postotka tužitelja- protutuženika kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku oduzme postotak uspjeha tuženika-protutužitelja , a nakon što je utvrđen iznos pojedinih i ukupnih troškova tužitelja – protutuženika ovaj sud utvrđuje da je tuženik- protutužitelj u obvezi tužitelju- protutuženiku naknaditi 37 % njegovog troška koji se odnosi na zastupanje po punomoćniku odvjetniku, odnosno iznos od 890,52 eura te cjelokupni trošak vještačenja u iznosu od 498,17 eura što ukupno iznosi 1.388,69 eura.

59. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 6. prosinca 2024.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika

- spis