Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-5575/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Levaku, te zapisničarki Mateji Marjanović, u upravnom sporu tužiteljice IJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Mira Matuško- Blažević, odvjetnica u Zagrebu, Ulica Kneza Višeslava 11, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, Zagreb, Avenija Dubrovnik 12, OIB: 61817894937, uz sudjelovanje zaintersirane osobe Grada Zagreba, Stručne službe Gradske uprave, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, koju zastupa opunomoćenik KJ, mag.iur., prema generalnoj punomoći I26/22, radi potpunog izvlaštenja, nakon zaključene javne i usmene rasprave dana 22. studenog 2024., u nazočnosti opunomoćenice tužiteljice i opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 6. prosinca 2024. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se privremeno rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/22-007/51, URBROJ: 251- 04-01/042-23-19 od 29. rujna 2023. godine.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uspostaviti ranije zemljišnoknjižno stanje, te brisati Grad Zagreb sa nekretnine upisane kao „ zkč. br. [katastarska čestica] – Murati, oranica – pov. 220 m2“, te ponovno upisati raniju zk. vlasnicu IJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak upravnog spora u iznosu od 3.750,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu ovom sudu dana 14. studenog 2023. godine protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/22-007/51, URBROJ: 251-04-01/042-23-19 od 29. rujna 2023. godine, kojim je prema točki I. izreke utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste člankom 105. stavkom 1. Zakona o cestama („Narodne novine”, broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22. i 04/23.), dok se točkom II. izreke prihvaća prijedlog Grada Zagreba (OIB: 61817894937), Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, te se u njegovo ime i za njegov račun, radi rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Zagrebu s komunalnom infrastrukturom i tramvajskom prugom od Avenije Dubrovnik do Ranžirnog kolodvora, određuje potpuno izvlaštenje zkč. br. [katastarska čestica], oranica Murati, površine 220 m2, upisana u zk.ul.br./BZP 21079 k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo IJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. Prema točki III. izreke Grad Zagreb (OIB: 61817894937), Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, isplatio je IJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]). [adresa], naknadu određenu procjembenim elaboratima iz postupka osiguranja dokaza u ukupnom iznosu od 27.944,19 EUR/ 210.545,50 kuna, na njezin račun IBAN: [broj bankovnog računa]. Točkom IV. izreke nalaže se Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb, da na temelju ovog privremenog rješenja, uknjiži pravo vlasništva na nekretnini iz točke II. izreke ovog privremenog rješenja u korist Grada Zagreba (OIB:61817894937), Zagreb, Trg Stjepana Radića 1. Točkom V. izreke nalaže se Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb, da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom iz točke II. izreke ovog privremenog rješenja do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju kojim će se riješiti o prijedlogu za izvlaštenje, dok prema točki VI. izreke tužba protiv privremenog rješenja ne odgađa izvršenje tog rješenja.

2. Tužba se podnosi zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te povrede odredaba upravnog postupka. Protustranka se na ročištu održanom 31. svibnja 2023. godine izrijekom protivila donošenju privremenog rješenja o izvlaštenju, upisu u zemljišne knjige i posljedičnom ulasku u posjed po cijeni iz procjembenog elaborata iz postupka osiguranja dokaza koji elaborat datira iz 2020. godine. Naime, u spisu postoji svježiji elaborat sačinjen u ovom postupku izvlaštenja i nema razloga da se u vrijeme inflacije i rasta cijena, pa tako i cijena nekretnina, određuje cijena prema starom nalazu iz 2020. godine, koji ne odražava današnje cijene, odnosno današnju tržišnu vrijednost predmetnih nekretnina. Nije jasno zašto je korisnik izvlaštenja tek nakon 3 godine od dana izrade elaborata u postupku osiguranja dokaza tražio donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju, odnosno što je radio u međuvremenu. Naime, upravo iz odredbe članka 36.c Zakona proizlazi da se privremeno rješenje iz članka 36.a Zakona može donijeti isključivo po izradi procjembenog elaborata iz članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade odnosno prije nego što je osporen procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. U konkretnom slučaju, izvlaštenik se protivio procjembenom elaboratu iz članka 25. stavka 2. Zakona, te je upravno tijelo odredilo novo vještačenje, koje je provedeno, te je tek nakon što je izrađen novi procjembeni elaborat u postupku izvlaštenja korisnik izvlaštenja zahtijevao donošenja privremenog rješenja prema starom elaboratu iz postupka osiguranja dokaza. S obzirom da je postupak izvlaštenja došao do ove faze, smatramo da se privremeno rješenje u ovoj fazi postupka više ne može donijeti ili se može donijeti isključivo prema elaboratu iz postupka izvlaštenja. Nadalje, ovakvim postupanjem upravnog tijela povrijeđena je odredba članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, te članka 6. ZUP-a, odnosno povrijeđeno je načelo razmjernosti. U ovom predmetu je upravno tijelo donijelo privremeno rješenje tek nakon 3 godine od dana izrade nalaza i mišljenja u postupku osiguranja dokaza 2020. godine i nakon što je u postupku izvlaštenja već izrađen novi nalaz i mišljenje 2023. godine, koji nalaz svakako bolje odražava tržišnu vrijednost predmetne nekretnine danas. Navedeno postupanje nije u skladu sa svrhom instituta privremenog rješenja, koje bi se sukladno Zakonu o izvlaštenju trebalo donijeti po prijedlogu korisnika izvlaštenja odmah nakon prvog ročišta u predmetu izvlaštenja i svakako prije bilo kakvog novog vještačenja nekretnine. U suprotnom se vlasnik nekretnine nalazi u apsurdnoj situaciji da se korisnik izvlaštenja upisuje kao vlasnik njegove nekretnine temeljem dokaza o isplati iznosa koji nakon tri godine više ni približno ne predstavlja tržišnu cijenu zemljišta, te je stoga trpljenje tog upisa vlasništva potpuno nesrazmjerno sa činidbom koju čini korisnik izvlaštenja. S obzirom na sve naprijed navedeno, tužiteljica ističe da je tuženo tijelo donijelo nezakonito i pogrešno rješenje, jer se isto rješenje u ovoj fazi postupka, nakon što je u postupku izvlaštenja izrađen novi procjembeni elaborat, više ne može donijeti, odnosno, podredno, može se donijeti samo ukoliko korisnik izvlaštenja isplati iznos procjene iz procjembenih elaborata izrađenih u postupku izvlaštenja.

3. Slijedom iznesenog tužiteljica predlaže da sud poništi privremeno rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/22-007/51, URBROJ: 251-04-01/042-23-19 od 29. rujna 2023. godine, te naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uspostaviti ranije zemljišnoknjižno stanje, te brisati Grad Zagreb sa nekretnine upisane kao „ zkč. br. [katastarska čestica] – Murati, oranica – pov. 220 m2“, te ponovno upisati raniju zk. vlasnicu IJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Osim toga, ista predlaže da sud naloži tuženiku naknaditi tužiteljici IJ troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama u roku od 15 dana.

4. Tijekom postupka tužiteljica je istaknula da je donošenjem pobijanog privremenog rješenja povrijeđeno načelo razmjernosti kao jedno od temeljnih načela u slučaju suprotstavljenih interesa, a koje načelo je sukladno konačnom prijedlogu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade navedeno upravo kao razlog uvođenja instituta privremenog rješenja o izvlaštenju. Naime, ratio uvođenja tog instituta u Zakon je bilo omogućavanje prijašnjem vlasniku dobivanja novčane naknade u realnoj tržišnoj vrijednosti te nekretnine odmah, a ako potražuje razliku omogućava mu se nastavak postupka u kojem će se utvrditi konačni iznos naknade. U ovom upravnom postupku privremeno rješenje donijeto je temeljem procjembenog elaborata starog više od tri godine, s time da tužiteljica podsjeća da je odredbom članka 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade određeno da se uz prijedlog za izvlaštenje treba priložiti procjembeni elaborat iz osiguranja dokaza koji ne smiju biti stariji od dvije godine. Tužiteljica smatra da se teleološkim tumačenjem pravnih normi Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade dolazi do zaključka da ukoliko procjembeni elaborat koji je u trenutku podnošenja prijedloga za izvlaštenje stariji od dvije godine nije podoban za vođenje postupka izvlaštenja, on tada svakako nije podoban niti da bude podloga za donošenje privremenog rješenja, ako je u vrijeme donošenja privremenog rješenja stariji od dvije godine budući da zbog proteka vremena ne predstavlja pokazatelj realne tržišne vrijednosti nekretnine u tom trenutku.

5. U svom odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga i navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

6. U svom odgovoru na tužbu zainteresirana osoba predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev gore imenovane tužiteljice. Naime, odredbom članka 36.a. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine", broj: 74/14, 69/17. i 98/19.) propisana je mogućnost donošenja privremenog rješenja o izvlaštenju pod uvjetom da je korisnik izvlaštenja prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade utvrđen procjembenim elaboratom iz postupka osiguranja dokaza (članak 25. stavak 2. Zakona). Isto tako, zakonom nije propisano vremensko ograničenje za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju, odnosno isto se može donijeti do trenutka određivanja konačne naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja. Također, zainteresirana osoba napominje kako je postignuta svrha članka 36.a istog Zakona, obzirom je vlasništvo nekretnine koja je predmet izvlaštenja utvrđeno kao nesporno, te je iznos utvrđen procjembenim elaboratom iz postupka osiguranja dokaza uplaćen na račun izvlaštenice, ovdje tužiteljice. Stoga su promašeni navodi tužiteljice kako se privremeno rješenje u ovoj fazi postupka ne može donijeti, odnosno da se može donijeti isključivo prema elaboratu iz postupka izvlaštenja. Upravo suprotno, prema članku 25. stavku 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje, korisnik izvlaštenja dužan je, putem nadležnog tijela, zatražiti osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje, dok stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se vrijednost nekretnine izražava u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata, dakle, iz postupka osiguranja dokaza, a ne iz postupka izvlaštenja kako to navodi tužiteljica. S tim u vezi, odredba članka 36a. stavka 2. Zakona, u potpunosti je ispoštivana. Nadalje, zainteresirana osoba navodi kako je interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste utvrđen člankom 105. stavkom 1. Zakona o cestama („Narodne novine", broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22. i 04/23.), te je time postignut cilj razmjernosti i općeg interesa. Samim time nije došlo do povrede odredbi Ustava RH, dok je istodobno u potpunosti zadovoljena odredba članka 13. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Zainteresirana osoba želi skrenuti pažnju i na članak 36.c Zakona kojim je pod stavkom 2. propisano kako se postupak izvlaštenja mora nastaviti u roku od šest (6) mjeseci po službenoj dužnosti. Obzirom je nakon donošenja osporenog privremenog rješenja uslijedilo niz radnji u predmetnom postupku, a od kojih je najbitnije stupanje u posjed predmetne nekretnine određen rješenjem o stupanju u posjed Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/22-007/51, URBROJ: 251-04-51-4/003-24-28 od 17. svibnja 2024., izvršenim dana 4. srpnja 2024., na način da je isti tužiteljica putem svoje opunomoćenice mirno predala Gradu Zagrebu.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan, a prema slobodnom uvjerenju suda, te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, shodno članku 114. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima.

8. Tijekom postupka izvršen je uvid u cjelokupni spis predmeta, te spis tuženika, a posebice u zapisnik od 31. svibnja 2023. godine (stranica 6-8 spisa), privremeno rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/22-007/51, URBROJ: 251-04-01/042- 23-19 od 29. rujna 2023. godine (stranica 36-40 spisa), zapisnik sa 26. sjednice Procjeniteljskog povjerenstva od 7. rujna 2023. godine, dokaz o isplati naknade utvrđene u postupku osiguranje dokaza shodno podnesku od 22. kolovoza 2023. godine, Procjembeni elaborat – utvrđivanje tržne vrijednosti nekretnine za zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz svibnja 2023. godine, zaključak o određivanju vještačenja u postupku potpunog izvlaštenja nekretnine oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 3. ožujka 2023. godine, zapisnik o očevidu od 22. ožujka 2023. godine, zapisnik od 26. listopada 2022. godine, procjembeni elaborat iz rujna 2020. godine, te prijedlog za potpuno izvlaštenje nekretnina - zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 29. rujna 2022. godine.

9. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud je polazio od sadržaja pobijanog rješenja od 29. rujna 2023. godine, kojim je prema točki I. izreke utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste člankom 105. stavkom 1. Zakona o cestama („Narodne novine”, broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22. i 04/23.), dok se točkom II. izreke prihvaća prijedlog Grada Zagreba (OIB: 61817894937), Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, te se u njegovo ime i za njegov račun, radi rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Zagrebu s komunalnom infrastrukturom i tramvajskom prugom od Avenije Dubrovnik do Ranžirnog kolodvora, određuje potpuno izvlaštenje zkč. br. [katastarska čestica], oranica Murati, površine 220 m2, upisana u zk.ul.br./BZP 21079 k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo IJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. Prema točki III. izreke Grad Zagreb (OIB: 61817894937), Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, isplatio je IJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]). [adresa], naknadu određenu procjembenim elaboratima iz postupka osiguranja dokaza u ukupnom iznosu od 27.944,19 EUR/ 210.545,50 kuna, na njezin račun IBAN: [broj bankovnog računa]. Točkom IV. izreke nalaže se Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb, da na temelju ovog privremenog rješenja, uknjiži pravo vlasništva na nekretnini iz točke II. izreke ovog privremenog rješenja u korist Grada Zagreba (OIB:61817894937), Zagreb, Trg Stjepana Radića 1. Točkom V. izreke nalaže se Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb, da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom iz točke II. izreke ovog privremenog rješenja do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju kojim će se riješiti o prijedlogu za izvlaštenje, dok prema točki VI. izreke tužba protiv privremenog rješenja ne odgađa izvršenje tog rješenja. Naime, Grad Zagreb je dana 29. rujna 2022. podnio prijedlog za potpuno izvlaštenje nekretnine oznake zkč. br. [katastarska čestica], oranica Murati, površine 220 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo IJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], po katastru kč. br. [katastarska čestica], oranica Murati, površine 220 m2, upisana u p.l. 1398 k. o. [katastarska općina], kao korisništvo-vlasništvo IJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], sukladno pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli. Nadalje, Grad Zagreb podnio je dana 23. kolovoza 2021. prijedlog za potpuno izvlaštenje nekretnine oznake zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za rekonstrukciju dijela Sarajevske ulice u Zagrebu s komunalnom infrastrukturom i tramvajskom prugom od Avenije Dubrovnik do Ranžirnog kolodvora, sukladno naprijed navedenoj lokacijskoj dozvoli broj [broj dozvole] i rješenju kojim se produžuje važenje iste, a koji postupak se vodi kod ovog javnopravnog tijela u predmetu, KLASA: UP/l-943-04/21-007/184. U postupku osiguranja dokaza stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivan Čeović, dipl. ing. grad., iz Sesveta, Kašinski odvojak 15, procjembenim elaboratom od studenoga 2020. procijenio tržišnu vrijednost predmetne nekretnine u iznosu od 202.000,00 kuna, dok je u postupku osiguranja dokaza stalna sudska vještakinja za poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta Snježana Martini, dipl. ing. agr., procjembenim elaboratom od srpnja 2020. procijenila vrijednost poljoprivrednih kultura na predmetnoj nekretnini u iznosu od 8.545,50 kuna. Na usmenoj raspravi održanoj 26. listopada 2022., utvrđeno da su ispunjeni svi uvjeti za vođenje postupka izvlaštenja sukladno člancima 28., 29., 30. i 31. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Na istoj raspravi pravo vlasništva IJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] na predmetnoj nekretnini utvrđeno je kao nesporno. Grad Zagreb je po punomoćnici SJ, dipl. iur., podneskom, KLASA: 701-01/22-045/76, URBROJ: 251-01-43/002-23-9 od 26. travnja 2023., zatražio donošenje privremenog rješenja sukladno članku 36.a Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, a na usmenoj raspravi održanoj 31. svibnja 2023., vlasnica predmetne nekretnine po punomoćnici odvjetnici Miri Matuško Blažević izjavila da se ne slaže sa utvrđenom naknadom iz postupka osiguranja dokaza, te da se protivi donošenju privremenog rješenja o izvlaštenju i upisa u zemljišne knjige, te posljedično ulasku u posjed po cijeni iz osiguranja dokaza, ali se suglasila da se utvrđena naknada isplati na račun izvlaštenika, te je podneskom od 13. lipnja 2023., u spis predmeta dostavila broj računa vlasnice IJ koji se vodi kod Zagrebačke banke. Nadalje, korisnik izvlaštenja u spis predmeta dostavio Potvrdu o izvršenom nalogu iz koje je razvidno da je korisnik izvlaštenja dana 4. kolovoza 2023. uplatio na račun vlasnice nekretnine utvrđeni iznos naknade iz postupka osiguranja dokaza u iznosu od 27.944,19 EUR / 210.545,50 kuna. Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja prijedlog Grada Zagreba za donošenje privremenog rješenja je osnovan.

10. Sud smatra da pobijana djelomična odluka nije zasnovana na zakonu, jer u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje privremenog rješenja od 29. rujna 2023. godine, odnosno za prihvaćanje prijedloga Grada Zagreba od 28. travnja 2023. godine za donošenje privremenog rješenja. Pri tome je potrebito naznačiti da je u svom podnesku, vezanom uz taj prijedlog, Grad Zagreb naveo da je dana 21. rujna 2022. zatražio pokretanje postupka izvlaštenja na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je naložio upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama, iako tužiteljici, kao prijašnjoj vlasnici nije isplaćena naknada za predmetnu nekretninu, koja bi bila u najvećoj mjeri u skladu s njezinom tržišnom vrijednosti u vrijeme donošenja rješenja o izvlaštenju. To se osigurava ograničavanjem važenja elaborata o stanju i vrijednosti nekretnine (procjembeni elaborat) na vrijeme od najviše dvije godine shodno članku 30. podstavku 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. U svezi s tim treba naglasiti da je u nastavku postupka izvlaštenja, a nakon održane usmene rasprave od 26. listopada 2022. godine, proveden očevid na licu mjesta i sačinjen procjembeni elaborat iz svibnja 2023. godine po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina, kojim je utvrđen izračun sveukupne naknade za predmetnu nekretninu od 36.860,00 eura/277.000,00 kn. U konkretnom slučaju izvršena je procjena nekretnina u postupku osiguranja dokaza, te je ovlašteni stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivan Čeović, dipl.ing.građ. sačinio procjembeni elaborat od rujna 2020. godine, a na iznos od 202.000,00 kn, te stalna sudska vještakinja za poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta procjembeni elaborat dana 19. srpnja 2020. godine na iznos od 8.545,50 kuna – sveukupno 27.944,19 eur/210.545,50 kn, s time da je prijedlog za donošenje privremenog rješenja podnesen 28. travnja 2023. godine, da je korisnik izvlaštenja dana 4. kolovoza 2023. godine uplatio na račun vlasnice nekretnine utvrđeni iznos naknade iz postupka osiguranja dokaza, a da je privremeno rješenje doneseno 29. rujna 2023. godine. Opisanim postupanjem tuženika nije se ostvarilo načelo razmjernosti kao jedno od temeljnih načela u slučaju suprotstavljenih interesa. Tako se u obrazloženju konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade iz svibnja 2017. godine navodi da se privremeno rješenje o izvlaštenju donosi nakon što se isplati naknada u iznosu utvrđenom u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, čime se gubitak vlasništva odmah kompenzira, a predviđen je i nastavak postupka, bez odgode. Upravo se radi ostvarenja interesa Republike Hrvatske i mogućnosti realiziranja investicije, osiguranjem potrebnih sredstava za njezinu izvedbu, u strogo propisanom postupku, uz uvjet da vlasništvo nije sporno, ali vlasnik svojim protivljenjem izvlaštenju ili ponuđenoj naknadi onemogućuje investiciju, uvodi institut privremenog prijenosa vlasništva koje se oduzima uz primjenu načela proporcionalnosti, jer se vlasniku odmah isplaćuje iznos naknade. Ta naknada koja se odmah isplaćuje utvrđena je procjembenim elaboratom procjenitelja, koji mora biti izrađen prema odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i podzakonskih akata, koji su radi provedbe tog Zakona doneseni i koji detaljno reguliraju metode i način utvrđivanja vrijednosti nekretnina. Osim toga, u svim postupcima izvlaštenja riječ je o autoritativnom aktu državne vlasti, kojim se oduzima pravo vlasništva u cilju ostvarenja javnog interesa, ali uz tržišnu naknadu za gubitak tog prava. Ostvarenje javnog interesa mora biti učinjeno na način na koji se osigurava zaštita prava vlasništva kao jednoga od temeljnih ljudskih prava, dakle na način koji će u najvećoj mogućoj mjeri biti razmjeran tome pravu. Uvođenjem instituta privremenog rješenja o izvlaštenju ostvaruje se načelo razmjernosti kao jedno od temeljnih načela u slučaju suprotstavljenih interesa. Prijašnji vlasnik će novčanu naknadu u iznosu određenom procjembenim elaboratom dobiti prije donošenja privremenog rješenja o izvlaštenju i ima pravo nastaviti postupak radi određivanja tržišne naknade, ako smatra da nije primio tržišnu naknadu. Osim toga, postupak izvlaštenja došao je u fazu iz članka 36.c stavka 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, a u svezi određivanja procjenitelja radi nove procjene stanja i vrijednosti nekretnine i dostave novog Procjembenog elaborata br. 09/23 iz svibnja 2023. godine. Tako iz zapisnika sa usmene rasprave od 26. listopada 2022. godine proizlazi da voditelj postupka traži nazočne stranke da se očituju o utvrđenom iznosu naknade iz osiguranja dokaza, pa je Grad Zagreb, ovdje zainteresirana osoba iskazala da ostaje kod prijedloga za potpuno izvlaštenje od 21. rujna 2022. godine, te nudi utvrđenu naknadu iz osiguranja dokaza. Ovdje tužiteljica ne prihvaća navedene procjene, te predlaže provesti novo građevinsko i poljoprivredno vještačenje, s time da su nazočne stranke suglasne da odabir o izboru vještaka prepuštaju voditelju postupka. Dakle, korisnik izvlaštenja na toj usmenoj raspravi nije tražio donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju shodno članku 36.a stavku 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, kako bi se tužiteljici odmah isplatila naknada utvrđena procjembenim elaboratom iz postupka osiguranja dokaza, čime bi se odmah kompenzirao gubitak vlasništva. Treba naglasiti da je institut privremenog rješenja o izvlaštenju propisan u korist investitora, a radi provedbe projekata, a kako bi isti ostvarili prava na poticaje i potpore, realizaciju kreditnih zaduženja, te koristili sredstva iz fondova EU. Stoga je tužitelj trebao postaviti zahtjev za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju na usmenoj raspravi 26. listopada 2022. godine, kako bi se to rješenje donijelo nakon održane rasprave, a nakon toga se nastavio postupak izvlaštenja.

11. Uslijed iznijetog, a na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao u točki I. i II. izreke presude.

12. Sud je dosudio tužiteljici trošak upravnog spora u iznosu od 3.750,00 eura temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, a koji se sastoji od sastava tužbe – 1.000,00 eura, sastava podneska od 15. studenog 2024. godine - 1.000,00 eura, zastupanja na ročištu dana 22. studenog 2024. godine – 1.000,00 eura, te PDV – a – 750,00 eura. Radi se o opravdanom trošku shodno članku 144. stavku 1., a u svezi sa stavkom 2. ZUS-a, s time da se visina istog temelji na stavku 3. citiranog članka ZUS-a, a u svezi Tbr. 27. točke 1. i 2. Odvjetničke tarife.

U Zagrebu 6. prosinca 2024. godine

Sudac:

Ivan Levak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Odvjetnica Mira Matuško-Blažević, [adresa] Zagreb, Ulica Kneza Višeslava 11

2. Grad Zagreb, Gradski ured za opću upravu i imovinskopravne poslove, [adresa] Zagreb, Avenija Dubrovnik 12

3. Grad Zagreb, Stručna služba Gradske uprave, [adresa] Zagreb, Trg Stjepana Radića

4. U spis