Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Đakovu

    Stalna služba u Našicama

    Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice

    Poslovni broj: Pp-1071/2024-17

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljenika ŽB, II-okrivljenice OB i III-okrivljenika KB, zbog prekršaja iz odredbe članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Našice, Klasa 211- 07/24-5/23637 Urbroj: 511-07-29-24-1 od 3. rujna 2024. godine, nakon završene glavne i javne rasprave dana 4. prosinca 2024. u prisutnosti I-okrivljenika i II-okrivljenice, te odsutnosti III-okrivljenika i tužitelja, dana 6. prosinca 2024. javno objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I-okrivljenik ČB, zvani " Ž", sin O i K, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], rođen **.**.1997., državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju zidar, zaposlen, s plaćom u iznosu oko 850,00 eura, neoženjen, otac dvoje djece, pismen, SSS, bez odlikovanja, srednjeg imovnog stanja, bez imovine, prekršajno nekažnjavan, po osobnoj izjavi - kazneno osuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak i

    III-okrivljenik KB, zvani " Č", sin O i K, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1993., državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju vodoinstalater, zaposlen, s plaćom u iznosu 750,00 eura, neoženjen, bez djece, pismen, SSS, bez odlikovanja, srednjeg imovnog stanja, bez imovine, prekršajno nekažnjavan, po osobnoj izjavi - kazneno osuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni postupak, dok se vodi kazneni postupak,

    a) Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

    k r i v i  s u

    I. što su dana 4. kolovoza 2024. oko 03:20 sati, u Valenovcu, kod mjesnog doma u [adresa], kao braća jedan prema drugome počinili nasilje u obitelji na način da je ČB, u alkoholiziranom stanju (utvrđena koncentracija alkohola u organizmu 1,67 g/kg), bratu KB kada je došao po njega i pozvao ga da ide s njim kući, psovao: "Jebem ti krv i majku ti jebem! Krvavog oca ti jebem!", a što je kod istog izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost, na što ga je KB počeo gurati rukama u smjeru svoga vozila te ga potom sa obje ruke uhvatio za majicu i bacio na tlo, nakon čega su se obojica udaljila,

    II. dakle, I-okrivljenik je prema bratu, odnosno III-okrivljeniku počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, dok je III-okrivljenik prema bratu, odnosno I-okrivljeniku, primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

    III. čime je I-okrivljenik postupio protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dok je III-okrivljenik postupio protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i time su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 22. stavka 1. istog Zakona,

    IV. pa se okrivljenicima na temelju citiranog propisa, a uz primjenu odredbe članka 33. stavka 3. Prekršajnog zakona

    i z r i č e

    I-okrivljeniku NOVČANA KAZNA u iznosu 300,00 (tri stotine) eura

    III-okrivljeniku NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 (tri stotine) eura

    V. Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni dužan novčanu kaznu platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

    VI. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

    VII. Ukoliko okrivljenici novčanu kaznu ne plate u cijelosti ili djelomično, ista će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

    VIII. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), okrivljenici su dužni platiti paušalni trošak vođenja prekršajnog postupka u iznosu 15,00 (petnaest) eura, svaki, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

    b) Temeljem članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona

    II-okrivljenica OB, bez nadimka, kći E i G, rođena u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1985., državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], majka njegovateljica, s mjesečnim primanjima u iznosu 660,00 eura, razvedena, majka dvoje djece, pismena, SSS, bez odlikovanja, dobrog imovnog stanja, vlasnica obiteljske kuće, prekršajno nekažnjavana, po osobnom iskazu - kazneno neosuđivana, protiv koje se ne vodi drugi prekršajni ni kazneni postupak,

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    I. da bi se dana 4. kolovoza 2024. oko 01:30 sati u dvorištu obiteljske kuće u [adresa], u [adresa], nasilnički ponašala u obitelji, na način da je u prisutnosti djeteta EB (2018.), po dolasku kući nevjenčanog supruga, I-okrivljenika, izašla iz kuće na terasu te istome psovala: "Jebo ti pas mater! Jebem ti oca, gubi se iz kuće!", te ga otvorenim dlanom ruke udarila po licu, a kakvim ponašanjem je kod I-okrivljenika izazvala osjećaj straha i uznemirenosti,

    II. dakle, da bi u prisutnosti djeteta, prema izvanbračnom partneru počinila psihičko nasilje u obitelji koje je kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, a potom prema istom primijenila fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

    III. čime bi, II-okrivljenica postupila protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i time počinila prekršaj iz članka 22. stavka 3. istog Zakona.

    IV. Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, u odnosu na II-okrivljenicu troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Našice, podnijela je ovom sudu optužni prijedlog Klasa 211-07/24-5/23637 Urbroj: 511-07-29-24-1 od 03. rujna 2024. godine, protiv I, II i III-okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, te je proveden redovni postupak.

    2. Iznoseći obranu pred ovim sudom dana 4. prosinca 2024., I-okrivljenik ČB, se očitovao da se smatra krivim za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, te je naveo kako se kritične zgode svađa sa OB, njegovom tadašnjom izvanbračnom suprugom, dogodila kada je došao u obiteljsku kuću u kojoj su do tada živjeli na adresi u [adresa], u [adresa]. Smatra da je šamar kojega je dobio od OB, itekako zaslužen. Zbog te večeri i tjelesnih ozljeda koje je nanio OB, vodio se protiv njega i kazneni postupak pred Općinskim sudom u Osijeku. Verbalnom sukobu između OB i njega koji se odvijao na terasi kuće gdje su živjeli, nije bila prisutna i njihova kćerka EB, kao što EB nije vidjela kada mu je OB udarila šamar. EB je izašla iz kuće tek nakon što je udario OB i kada je počelo glasno lupanje, a što je naveo i u iskazu kod PP Našice, kada je ispitan u svojstvu osumnjičenika. Žao mu je zbog počinjenog, svjestan je da je on tu večer svojim ponašanjem uzrokovao sve probleme, svjestan je da takvo ponašanje nije prihvatljivo, posebno ne prema OB koja je majka njegovog djeteta te je nakon ovog događaja prestao konzumirati alkohol. Ispričao se OB zbog svoga bezobraznog, bahatog i nepromišljenog ponašanja, a nakon ovoga ništa slično nije i neće ponoviti. OB ga svojim ponašanjem ni na koji način nije povrijedila ni uznemirila, jer je zapravo sve što se kritične zgode dogodilo on prouzročio, a točno je i da je bratu psovao onako kako mu se to optužnim prijedlogom stavlja na teret jer nije htio ići s njim kući. Spreman je snositi posljedice svoga ponašanja ali moli sud da ga blaže kazni.

    3. Iznoseći obranu pred ovim sudom dana 24. listopada 2024., II-okrivljenica OB se očitovala da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret, te navela da je kritične zgode, 4. kolovoza 2024., sa kćerkama EB i GB bila na čobanijadi u [adresa], koja se održavala ispred DVD Valenovac. Ondje se nalazio i njezin tadašnji izvanbračni partner ČB, s kojim je bila u vezi preko 7 godina, međutim nije bio s njima, već ih je izbjegavao. Iza ponoći, ČB je vjerojatno mislio da je sa kćerkama otišla kući, međutim, ona ga je vidjela kada je otišao sa drugom ženom. Nije ga u tome sprječavala, jer joj je time samo pokazao koliko mu je stalo do obitelji i njihovog zajedničkog djeteta EB, pa mu je prišla kada se vratio i rekla mu da ga može biti sram, da će pozvati njegovu majku i brata KB, te da se može iseliti iz njihove kuće u kojoj su živjeli na adresi u [adresa]. ČB je bio zatečen time što mu je rekla, a ona se okrenula i otišla kući s kćerkama, te je Valentinove stvari izbacila iz kuće na terasu. Vrlo brzo je došao kući, a ona ga je dočekala na terasi gdje su se odmah počeli svađati, pri čemu je negirao da imao išta sa tom drugom ženom koju je vidjela te joj je govorio da laže jer ga neosnovano proziva za nešto što nije napravio. Bila je sigurna da ju je prevario s tom ženom pa mu je nakon tih njegovih riječi udarila šamar. Nakon toga, ČB ju je nekoliko puta udario šakom u glavu, uslijed čega je zbog udaraca sjela na stolicu koja se nalazila pored njih, a u tom trenutku je iz kuće izašla kćerka EB koja je vidjela što se događa i počela vrištati, prišla joj i zagrlila je, i tek tada je on prestao sa nasilničkim ponašanjem. Kritične zgode je ŽB samo udarila, nije mu psovala na način kako joj se to optužnim prijedlogom stavlja na teret, jer to nije način na koji komunicira i ne bi to nikada rekla, a vjerojatno mu ne bi ni šamar udarila da joj nije rekao da laže, iako je vidjela što je radio. Kćerka se umiješala na način da joj je prišla, a ŽB rekla da ga je i ona vidjela što je napravio, te mu opisala cijeli događaj, na što je on počeo i na nju vikati i optuživati da i ona laže. Nakon toga, rekla mu je da će pozvati njegovoga brat KB te su kćerka i ona ušle u kuću, a ČB je i dalje bio na terasi i vikao je da laže. Njegov brat KB je došao vrlo brzo, otprilike nakon 6-7 minuta, pokušao ga je umiriti i reći mu da ode kući, međutim ČB je to odbijao i otišao je natrag na čobanijadu". Ovaj događaj policiji je prijavila Valentinova majka K, jer je i njoj svašta psovao te večeri putem telefona. Moli sud da ju se oslobodi otpuže obzirom je njezino postupanje kritične zgode bilo isprovocirano isključivo od strane I-okrivljenika, dok je kćerka EB došla k njima na terasu tek nakon što je čula lupanje, odnosno kada je ona već pala na stolicu i vidjela je da ju je ČB tukao, a decidirano i sa sigurnošću tvrdi da EB nije bila prisutna kada su se njih dvoje verbalno svađali i kada mu je udarila šamar, jer su njih dvoje tada bili sami na terasi kuće. Žao joj je što je došlo do ovoga, svjesna je da nije trebala ŽB udariti šamar, ali je tada bila izrazito potresena njegovim ponašanjem i nije se mogla kontrolirati. ČB ju je svojim bezobzirnim i bahatim ponašanjem naveo na takav postupak, jer ju je optužio da laže iako ga je tu večer vidjela da je otišao s drugom ženom, iako su njih dvoje do tada zajedno živjeli sedam i pol godina iz koje veze imaju zajedničko dijete EB. Moli sud da joj blaže kazni obzirom nije zaposlena, već ima status majke njegovateljice i prima novčanu naknadu u iznosu 660,00 eura mjesečno.

    4. Iznoseći obranu pred ovim sudom dana 24. listopada 2024., III-okrivljenik KB se očitovao da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, navodeći da ga je kritične zgode tj. dana 4. kolovoza 2024. oko 02:00 sata zvala OB i rekla mu da ju je ČB istukao, na što je odmah reagirao i krenuo do nje vidjeti je li dobro. Po dolasku u dvorište obiteljske kuće OB, ČB je bio na terasi kuće, a ona je bila u kući. Prvo je provjerio je li OB dobro, a onda je prišao ŽB, pokušao ga smiriti, na što se on odmah povukao govoreći da ju nije tukao. Pozivao ga je da uđe u auto, pa da ga odveze kući, ali je on to odbijao i rekao da ide natrag na "čobanijadu". ČB je otišao, pa je i on otišao za njim i ponovno ga pozvao da ide kući, međutim, ČB je to odbio i počeo mu je psovati sve čega se sjetio, D, majku i oca. Ne može se sjetiti točno koje su bile psovke, ali psovao je svašta i govorio nekakve čudne riječi koje su ga uvrijedile. Na bratovo ponašanje je reagirao na način da ga je uhvatio za majicu i bacio na tlo, a reagirao je na taj način jer je vidio da ne postoji nikakva druga mogućnost da se ČB smiri i prestane ih uznemiravati. Ponovno ga je pozvao da ide kući, što je on odbijao, pa je tada prema ŽB krenuo tijelom kako bi mu pokazao da mora ići kući, jer ovako samo stvara probleme. ČB se, dok je bio mlađi, često ponašao nasilnički na način da je imao problema sa roditeljima.

    5. Imajući u vidu obrane okrivljenih, sud je radi utvrđivanja činjeničnog stanja pročitao materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno zapisnike o ispitivanju I, II i III-okrivljenika u svojstvu osumnjičenika, zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime I i II-okrivljenika, obavijesti o počinjenom prekršaju na ime I, II i III- okrivljenika, potvrde iz prekršajne evidencije na ime I, II i III-okrivljenika, presliku liječničke prijave na ime II-okrivljenice, rješenje ODO u Osijeku Kir-DO-302/2024-20 od 8. listopada 2024. i presudu Općinskog suda u Osijeku broj K-602/2024-2 do 14. listopada 2024.

    5.1. Iz zapisnika o ispitivanju I-okrivljenika ŽB u svojstvu osumnjičenika razvidno je kako je isti prije ispitivanja bio propisno upozoren, te je naveo kako je sa II-okrivljenicom DB u izvanbračnoj zajednici već 7 godina, iz koje imaju zajedničko dijeta EB (r.2018.g.), dok DB ima još jedno dijete, GB (r.2006.g.), koja također živi s njima. Od 15:00 do 20:00 sati toga dana je imao obavezu oko konja jer je sudjelovao na smotri jahača, tako da je on ostao kod kuće nahraniti konje, dok je DB oko 18:00 sati sa djecom otišla na natjecanje u kuhanju čobanca. Nakon obavljenog posla, i on je otišao na čobanijadu. Negdje oko 22:30 sati, ondje je sreo prijateljicu svoje majke, Mariju te se s njom odvojio kako bi mogli u miru razgovarati, a na rastanku, Marija je iz njegovog stražnjeg džepa izvadila plakat i par puta ga u šali lupila njime po stražnjici. Kada je prišao DB i djeci, ista mu je rekla "čut ćeš kad dođeš kući", potom se s djecom uputila prema kući, a on je išao za njima i htio ju je pitati u čemu je problem, međutim, pošto je došao nešto poslije do njih, DB je već bila zaključala vrata. Pokucao je na vrata, a DB ih je otvorila i lupila mu šamar u lijevu stranu lica, na što je on počeo lamatati rukama jer ga je iznenadila, međutim, nije ju lupio, a kada se odmaknuo, DB mu je rekla "jebo ti pas mater, jebem ti tatu, gubi mi se iz kuće". Za vrijeme događaja između njega i DB, djeca su bila u dnevnom boravku i nisu ništa mogla vidjeti. Nakon toga, vratio se na "čobanijadu", a oko 04:45 sati je došao njegov brat KB i pozvao ga da ide s njim u [adresa], što on nije htio učiniti, a kada je brat bio uporan, rekao mu je: "Jebem ti oca, ne idem nikuda, a DB nisam prevario", na što ga je brat uhvatio rukama i gurnuo u auto, međutim, kako se otimao, brat ga je bacio na tlo, a on je ustao i otišao kući, a tada je došla policija. Cijeli događaj između njega i DB te između njega i brata kod njega je izazvao osjećaj straha i uznemirenosti.

    5.2. Iz zapisnika o ispitivanju II-okrivljenice OB u svojstvu osumnjičenice razvidno je kako je ista prije ispitivanja bila propisno upozorena, te je navela da sa izvanbračnim suprugom ŽB živi u [adresa], u [adresa], sa njihovom kćerkom EB (2018.g.) i njezinom kćerkom GB (2006.g.). Dana 3. kolovoza 2024., svi zajedno su bili na čobanijadi u [adresa], nedaleko njihove kuće, a oko 01:30 sati, vidjela je KB kako odlazi sa čobanijade sa njoj nepoznatom djevojkom, te su se nakon pola sata vratili i sjeli za visoki stol. Prišla im je s djecom i rekla ŽB: "Za ovo što si napravio, znat će ti mama i brat! A iz kuće se gubi!", potom su krenule kući, a putem je ŽB poslala poruku na mobitel sadržaja :"Seli odmah i sad!". Vidjela je da je nakon toga ČB odmah krenuo za njima, a po dolasku na terasu obiteljske kuće, počeli su se svađati i prepirati. Rekla mu je da su ga vidjeli svi iz sela, kao i njihova djeca i da ju ne pravi budalom, a on joj je odgovorio da nije ništa napravio da su samo išli prošetati. Kako je bila ljutita na ŽB, otvorenim dlanom desne ruke mu je zadala udarac u predjelu lijeve strane lica tj. šamar i rekla mu da to zaslužuje, nakon čega je on nju udario 4-5 puta šakom u glavu, a EB je to čula, izašla kod njih, počela vrištati i vikati: "Mama, mama, nemoj tata!" i prišla joj tako da je ČB prestao sa udaranjem. Uzela je EB u naručje i ušla u kuću, a ČB je ostao na terasi i vikao, a ona je nakon nekog vremena mobitelom nazvala njegovog brata, KB koji živi u [adresa] i zamolila ga da dođe. Po dolasku, KB ga je zvao da ide kući u [adresa] prespavati, ali ČB to nije htio pa je otišao na čobanijadu, a KB za njim, međutim vratio se za oko pola sata i rekao da ga ČB nije htio slušati i da je ostao na čobanijadi. Da ne bi bilo kasnije problema sa ŽB, zaključala je vanjsku ogradu i kuću, ali se on oko 04:30 sati vratio i počeo lupati po ogradi, galamiti i glasno dozivati susjede. Izašla je van i rekla neka se smiri i da ne može više biti kod nje u kući, na što joj je ČB rekao da će zvati policiju, a ona je zbog bolova u glavi otišla na hitni bolnički prijem u [adresa].

    5.3. Iz zapisnika o ispitivanju III-okrivljenika KB u svojstvu osumnjičenika razvidno je kako je isti prije ispitivanja bio propisno upozoren, te je naveo da ga je 4. kolovoza 2024. oko 02:00 sata nazvala bratova izvanbračna supruga OB i rekla da ju je ČB par puta šakom udario, da ju napada i vrijeđa te da ne želi izaći iz kuće. Kada je došao u [adresa], OB je bila u kući, a ČB na dvorištu. Kada ga je pitao što radi, nešto mu je nerazgovjetno odgovorio pa je otišao kod OB vidjeti kako je i treba li joj pomoć. Zatekao ju je psihički rastrojenu i uplakanu te je tražila od njega pomoć, rekla da ne želi da ČB ulazi u kuću i da ga se boji. U međuvremenu, ČB je otišao na čobanijadu, a on je otišao za bratom. Htio ga je urazumiti i smiriti te dovesti kući u [adresa] kako ne bi bilo još problema. Negdje oko 03:20 sati je otišao do brata, a isti ga je počeo vrijeđati, vičući mu :"Jebem ti krv i majku da ti jebem, krvavog oca ti jebem" potom je rekao da će otići na hrast, što je shvatio da ČB prijeti samoubojstvom, nakon čega ga je objema rukama uhvatio za majicu u predjelu prsa i bacio na tlo, nadajući se da će se smiriti i krenuti s njim kući. Nakon toga, brat se smirio i rekao da će ostati spavati kod prijatelja, a on je otišao kod OB reći joj da je ČB ostao prespavati kod prijatelja, ali ako bude problema da pozove policiju i njega, potom se uputio kući u [adresa]. Po dolasku kući, nakon nekih pola sata, nazvala ga je OB i rekla da je ČB došao do njezine kuće, da joj zvoni i lupa po vratima te ga uplašeno pozvala da dođe u [adresa]. Kad je došao u [adresa], ČB je stajao ispred kuće, a OB je izašla van i otključala mu da uđe u dvorište, a on je stao na prolaz i spriječio ŽB da uđe u dvorište, a nakon nekih pet minuta je došla policija.

    5.4. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola ime I-okrivljenika, razvidno je kako je isti kritične zgode bio pod utjecajem od 1,67 g/kg alkohola u organizmu (utvrđena koncentracija alkohola od 1,77 g/kg, umanjena za granicu dopuštene pogreške mjerenje od 0,1 g/kg, te iznosi 1,67 g/kg). Osim toga, iz navedenog zapisnika proizlazi i da je okrivljenik prihvatio ispitivanje, nije poricao rezultate ispitivanja, da na rezultate ispitivanja nije imao primjedbi, dok je zapisnik vlastoručno potpisao. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime II-okrivljenice razvidno je da ista kritične zgode nije bila pod utjecajem alkohola.

    5.5. Iz obavijesti o počinjenom prekršaju razvidno je kako su okrivljenici obaviješteni da će se za počinjeni prekršaj protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji protiv njih podnijeti optužni prijedlog, obzirom su kritične zgode počinili prekršaj nasilja u obitelji.

    5.6. Iz preslike liječničke prijave na ime II-okrivljenice OB je razvidno da se ista u OHBP Našice javila 4. kolovoza 2024. godine u 06:24 sata navodeći da je od poznate osobe dobila nekoliko udaraca šakom u glavu, gdje su joj od strane liječnika dijagnosticirane kontuzije frontalne regije glave, koje su kvalificirane kao laka tjelesna ozljeda.

    5.7. Iz potvrde iz prekršajne evidencije na ime I, II i III-okrivljenika proizlazi da okrivljenici u protekle tri godine nisu prekršajno kažnjavani.

    5.8. Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj Kir-DO-302/2024- 20 od 8. listopada. 2024. proizlazi da je protiv ŽB temeljem članka 206. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku odbačena kaznena prijava zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. Kaznenog zakona i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. Kaznenog zakona sve u svezi članka 51. Kaznenog zakona. a vezano uz događaj od 3. kolovoza 2024. u [adresa], na Čobanijadi, jer ČB u svojim radnjama nije ostvario elemente kaznenog djela povrede djetetovih prava i kaznenog djela nasilja u obitelji.

    5.9. Iz presude Općinskog suda u Osijeku broj K-602/2024-2 od 14. listopada 2024. razvidno je kako je ČB kažnjen zbog nanošenja tjelesnih ozljeda drugoj osobi, u konkretnom slučaju, djelo je počinjeno dana 4. kolovoza 2024. oko 01,30 sati u [adresa] u [adresa], prema bliskoj osobi OB za što je kažnjen uvjetnom osudom zatvora u trajanju od jedne godine, s uvjetom u trajanju od tri godine.

    U odnosu na osuđujući dio izreke presude

    6. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka i obrane okrivljenika u kojoj su činjenično u cijelosti priznali počinjenje prekršaja za koje ih se tereti, po ocjeni ovog suda nedvojbeno je dokazano da je I-okrivljenik prema bratu, odnosno III-okrivljeniku počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, dok je III-okrivljenik prema bratu, odnosno I-okrivljeniku, primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, čime je I-okrivljenik postupio protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dok je III- okrivljenik postupio protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i time su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 22. stavka 1. istog Zakona.

    6.1. Odredba članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi: "Nasilje u obitelji je: 1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, 5) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje."

    6.2. Kažnjiva odredba prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret sadržana je u članku 22. stavku 1. istog Zakona, te glasi: "Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana."

    7. Kako su I i III-okrivljenik svojim postupanjem kritične zgode ostvarili sva obilježja prekršaja opisanih u izreci, sud ih je za počinjene prekršaje oglasio krivim.

    7.1. III-okrivljenik je u očitovanju o optužbi izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret. Međutim, očitovanje o optužbi je njegov subjektivan odnos prema počinjenom prekršaju, te isto ni u kojem slučaju ne može predstavljati razlog za oslobađanje od prekršajne odgovornosti za počinjeno, posebno jer je u ovom postupku nedvojbeno dokazano da je III-okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti.

    8. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjene prekršaje, imajući u vidu propisane prekršajnopravne sankcije za počinjeno (citirane u odlomku 6.2. ovoga obrazloženja), sud je okrivljenicima cijenio i sve okolnosti iz članka 36. stavaka 1. i 2. Prekršajnog zakona, te je I-okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio izraženu svijest o protupravnosti svoga ponašanja te pogibeljnosti kršenja zakonskih propisa, žaljenje zbog počinjenog te obećanje da više neće činiti prekršaje, da nije sklon činjenju prekršaja obzirom je prekršajno nekažnjavan, kao i to da je otac dvoje malodobne djece o kojima skrbi pa bi plaćanje kazne u većem iznosu bilo ugrožavajuće za njegovu egzistenciju i egzistenciju njegove obitelji, dok je III-okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio također izraženu svijest o protupravnosti svoga ponašanja te pogibeljnosti kršenja zakonskih propisa, kao i da nije sklon činjenju prekršaja obzirom je prekršajno nekažnjavan, dok otegotnih okolnosti sud kako I-okrivljeniku tako niti III-okrivljeniku nije našao.

    8.1. Stoga je sud, pri odmjeravanju kazne, imajući u vidu stupanj krivnje, opasnost počinjenih prekršajnih djela nasilja u obitelji i svrhu kažnjavanja, okrivljenicima odmjerio novčane kaznu u visini zakonskog minimuma, ne nalazeći pritom okolnosti zbog kojih bi im bilo opravdano izreći kaznu nižu od zakonom propisane, cijeneći kako se jedino takvom kaznom može postići svrha kažnjavanja da okrivljenici ubuduće ne čine prekršaje, te da će se primjenom takve kazne utjecati na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja počinitelja prekršaja.

    8.2. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku navedenom u izreci presude, a tek ukoliko u roku ne podmire dvije trećine novčane kazne, okrivljenici će biti dužni podmiriti cjelokupnu izrečenu novčanu kaznu, a ako istu ne podmire, tada će se cjelokupna novčana kazna naplatiti prisilno putem ovrhe.

    9. Sud okrivljenicima nije izrekao zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, kako je to predložio tužitelj u optužnom prijedlogu, obzirom na području ovoga suda ne postoji licencirana pravna ili fizička osoba za provođenje takve mjere, a po ocjeni ovoga suda svrha kažnjavanja ostvarit će se i izrečenom prekršajnopravnom sankcijom.

    10. Sud je okrivljenike obvezao na plaćanje troškova vođenja prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka.

    U odnosu na oslobađajući dio izreke presude

    11. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, imajući u vidu obranu II-okrivljenice kao i provedene materijalne dokaze, u ovom postupku nije sporno da su I-okrivljenik i II-okrivljenica u kritično vrijeme živjeli zajedno na istoj adresi u [adresa], u [adresa], da imaju zajedničko dijete EB koja je rođena 2018., da su isti u kritično vrijeme bili izvanbračni supružnici, da je kritične zgode došlo do verbalnog sukoba između istih, te da je II-okrivljenica I-okrivljenika udarila otvorenim dlanom ruke po licu, odnosno da mu je udarila šamar.

    11.1. Međutim, sporno je, je li kritičnom događaju između I-okrivljenika i II-okrivljenice bila prisutna njihova mlt. kćerka EB, kao i to je li se II-okrivljenica kritične zgode I-okrivljeniku obraćala psovkama: "Jebo ti pas mater, jebem ti oca, gubi se iz kuće" koje su njega uznemirile, pa da bi svojim postupanjem, odnosno psihičkim nasiljem i primjenom fizičke sile prema I-okrivljeniku, II-okrivljenica ostvarila konstitutivna obilježja prekršaja koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

    12. II-okrivljenica je u svojoj obrani kategorički osporila počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret, te se očitovala da se ne smatra krivom za isti, odnosno da bi se dana 4. kolovoza 2024. oko 01:30 sati u dvorištu obiteljske kuće u [adresa], u [adresa], nasilnički ponašala u obitelji, na način da je u prisutnosti djeteta EB (2018.), po dolasku kući nevjenčanog supruga, I-okrivljenika, izašla iz kuće na terasu te istome psovala: "Jebo ti pas mater! Jebem ti oca, gubi se iz kuće!", te ga otvorenim dlanom ruke udarila po licu, a kakvim ponašanjem je kod I-okrivljenika izazvala osjećaj straha i uznemirenosti, čime bi, II-okrivljenica postupila protivno odredbi članka 10. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i time počinila prekršaj iz članka 22. stavka 3. istog Zakona.

    12.1. U odnosu na kvalificirano obilježje prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, odnosno da je kritičnom događaju bilo prisutno i zajedničko dijete I-okrivljenika i II-okrivljenice, oboje su decidirano i podudarno iskazivali da verbalnom sukobu između njih nije bila prisutna njihova mlt. kćerka EB, kao što ista nije niti vidjela kada je II-okrivljenica udarila šamar I-okrivljeniku, obzirom je ista došla k njima tek nakon što je I-okrivljenik udario II-okrivljenicu, a za koje nanošenje tjelesnih ozljeda je isti kazneno odgovarao. Dakle, oboje su kategorički osporili da bi njihova mlt. kćerka EB bila prisutna njihovoj svađi i udaranju šamara I-okrivljeniku od strane II-okrivljenice, pri čemu su oboje iskazivali uvjerljivo i sigurno, dok je II-okrivljenica opisivala i detalje događaja, a što je pak podudarno i njihovim iskazima koje su dali prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenika. Kako drugih svjedoka koje bi sud mogao ispitati na okolnosti iz optužnog prijedloga nije bilo, sud je obrane I-okrivljenika i II-okrivljenice prihvatio kao istinite i vjerodostojne, dok po ocjeni ovoga suda ispitivanje mlt. EB, koja je dijete u dobi od tek 6 godina nije niti potrebno a niti je u najboljem interesu djeteta. Stoga, kako kritičnom događaju nedvojbeno nije bilo prisutno dijete, time nedostaje kvalificirano obilježje prekršaja koje se okrivljenici stavlja na teret, odnosno obilježje prekršaja nasilja u obitelji koje to djelo čini kvalificiranim, pa slijedom navedenog nije niti dokazano da bi II-okrivljenica svojim postupanjem kritične zgode ostvarila obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    13. Imajući u vidu navedeno, II-okrivljenica nije svojim postupanjem kritične zgode ostvarila obilježja kvalificiranog prekršaja nasilja u obitelji iz spomenutog članka, međutim, kako sud nije vezan pravnom ocjenom djela i sve dok time ne prekoračuje optužbu, sudu preostaje utvrditi je li II-okrivljenica svojim postupanjem kritične zgode ostvarila obilježja blažeg prekršaja od onoga za koji se tereti, odnosno temeljnog oblika prekršaja nasilja u obitelji iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    13.1. II-Okrivljenica je dakle, u cijelosti osporila da bi kritične zgode počinila psihičko nasilje u obitelji prema tadašnjem izvanbračnom suprugu, navodeći da mu se nije obraćala psovkama kako joj se to optužnim prijedlogom stavlja na teret, jer takve psovke nisu u njenom rječniku niti se ona kritične zgode ponašala na takav način. U odnosu na to I-okrivljenik nije iskazivao detaljno, već je samo naveo da je kritične zgode između njih došlo do verbalnog sukoba ali je decidirano ustvrdio kako ga ponašanje II-okrivljenice nije uznemirilo niti povrijedilo, obzirom je on bio jedina osoba koja je kritične zgode izazvala problem. Imajući u vidu da je psihičko nasilje u obitelji, materijalni oblik prekršaja nasilja u obitelji i isto je dovršeno tek nastupanjem posljedice odnosno povredom dostojanstva ili uznemirenošću žrtve, te je postojanje posljedica postupanja okrivljenice u smislu povrijeđenosti i uznemirenosti žrtve konstitutivno obilježje bića prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kako je nedvojbeno utvrđeno da je u konkretnom slučaju posljedica izostala time u postupanju okrivljenice kritične zgode nisu ostvarena sva bitna obilježja prekršaja psihičkog nasilja u obitelji. Slijedom navedenog, sud se nije niti upuštao u utvrđivanje kojim se točno riječima II-okrivljenica kritične zgode obraćala I-okrivljeniku obzirom je isto irelevantno, jer ne čini konstitutivno obilježje prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, a posebno jer je I-okrivljenik decidirano osporio da bi ga ponašanje II-okrivljenice uznemirilo ili povrijedilo. 13.2. Nadalje, II-okrivljenica je priznala da je kritične zgode I-okrivljenika udarila otvorenim dlanom ruke po licu, odnosno da mu je udarila šamar. Međutim, po ocjeni ovoga suda u odnosu na navedeno, nužno je uzeti u obzir cjelokupan kontekst i dinamiku događaja između I-okrivljenika i II-okrivljenice. Naime, I-okrivljenik je i sam u svojoj obrani priznao kako je kritične zgode "dobio ono što je zaslužio", obzirom je do ovog događaja sa II-okrivljenicom sa kojom ima zajedničko dijete živio u izvanbračnoj zajednici, a kritične zgode ju je ignorirao, otišao sa drugom ženom, a na njeno obraćanje njemu se prema njoj ponašao bahato i bezobrazno. Točno je i da mu II-okrivljenica u visoko emocionalnom stanju šoka, ljutnje i povrijeđenosti nije dozvolila da uđe u kuću u kojoj su dotada živjeli, te da mu je udarila šamar.

    13.2.1. Za procjenu je li II-okrivljenica primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, odnosno udaranjem šamara I-okrivljeniku, počinila prekršaj nasilja u obitelji, odnosno je li I-okrivljenik žrtva II-okrivljenice kao nasilnice, koja nad njime iskazuje svoju moć i jakost, nužno je uzeti u obzir daljnju dinamiku događaja koja nije obuhvaćena činjeničnim opisom prekršaja koji se okrivljenici optužnim prijedlogom stavlja na teret. Naime, I-okrivljenik je II-okrivljenici kritične zgode nakon njenog šamara, zadao nekoliko udaraca šakom u predjelu glave uslijed čega je ista zadobila lake tjelesne ozljede te je za isto kazneno odgovarao, a što nedvojbeno proizlazi iz materijalne dokumentacije koja prileži i ovom sudskom spisu. Dakle, primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda od strane II-okrivljenice prema I-okrivljeniku i I-okrivljenikovo nanošenje tjelesnih ozljeda II-okrivljenici, faktički čine jedan događaj, te je baš iz tog razloga za ocjenu tko je u tom odnosu kritične zgode bio nasilnik a tko žrtva krucijalno sagledati sve okolnosti događaja. Naime, I-okrivljenik i II-okrivljenica su ispitani pred ovim sudom a obzirom na njihovu fizičku konstituciju, pri čemu je II-okrivljenica značajno sitnije građe i nižeg rasta u odnosu na I-okrivljenika, po ocjeni ovoga suda neživotno je i apsolutno nelogično da je II-okrivljenica kritične zgode time što je I-okrivljenika udarila otvorenim dlanom ruke, nad istim iskazivala svoju moć i jakost, posebno kada se uzme u obzir da je I-okrivljenik potom II-okrivljenici nanio tjelesne ozljede, udarajući je nekoliko puta šakom u glavu. Jednokratan udarac žene otvorenim dlanom ruke u glavu muškarca ni na koji način se ne može izjednačiti sa udarcima šakom upućenih ženi od strane muškarca. Ovo je posebno nedopustivo u konkretnom slučaju, kada je I-okrivljenik na grub, agresivan i nasilnički način pokazao tko u odnosu između njega i II-okrivljenice ima moć, pa se stoga time što je II-okrivljenica kritične zgode prema okrivljeniku primijenila fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, ista ni u kojem slučaju ne može smatrati nasilnicom a I-okrivljenik njenom žrtvom. Odnos između I-okrivljenika i II-okrivljenice kritične zgode je nedvojbeno predstavljao odnos između nasilnika i žrtve, pri čemu je I-okrivljenik nasilnik a II-okrivljenica njegova žrtva, pa tako u postupanju II-okrivljenice kritične zgode nisu ispunjena obilježja prekršaja nasilja u obitelji.

    14. Slijedom navedenog, sud je II-okrivljenicu oslobodio optužbe za prekršaj koji joj se stavlja na teret temeljem članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona.

    15. Sud niti II-okrivljenici nije izrekao zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, kako je to predložio tužitelj u optužnom prijedlogu, obzirom je ista oslobođena optužbe, a između ostaloga na području ovoga suda niti ne postoji licencirana pravna ili fizička osoba za provođenje takve mjere.

    16. Kako je sud okrivljenicu oslobodio optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

    17. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci ove presude.

    U Našicama 6. prosinca 2024.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Anita Bjelousov, v.r.

    Marija Marković, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.

    DOSTAVITI:

    1. Tužitelju

    2. Okrivljenicima

    3. Po pravomoćnosti - Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područnom uredu u Virovitici 4. Spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.