REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Narodnog doma 2/b

52 000 Pazin

Poslovni broj: K-578/2019-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sucu Nini Išić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Sare Jurašić, u kaznenom predmetu protiv I. okrivljenog SN i II. okrivljene pravne osobe ISTRAKOP d.o.o., optuženih optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu broj: K-DO-2563/2019 (sada: KO-DO-236/2020) od 17. siječnja 2019., zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, dalje: KZ/11), nakon održane javne rasprave zaključene 3. prosinca 2024. u nazočnosti višeg državnoodvjetničkog savjetnika TN, I. okrivljenog SN, predstavnice II. okrivljene pravne osobe MN i branitelja okrivljenika Tomislava Brajkovića, odvjetnika u [adresa], **.**.2024. u nenazočnosti stranaka donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, dalje: ZKP/08) kazneni nalog Općinskog suda u Pazinu poslovni broj: K-578/2019 od 25. siječnja 2019. u odnosu na I. okrivljenog SN i II. okrivljeno trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. stavlja se izvan snage.

II. Na temelju čl. 453. t. 3. ZKP/08

I. okrivljeni SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca LN i majke S djevojačko T, rođen **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, M, građevinski tehničar, zaposlen u TD "Istrakop" d.o.o. na pola radnog vremena, s prosječnim mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, vojsku služio 1974. godine u Kosovskoj Mitrovici, vodi se u VE Poreč, vlasnik kuće gdje živi, te zemlje u Višnjanu i vlasnik jedne parcele u Poreču, nije vlasnik osobnog vozila, firma je vlasnik vozila, nije vlasnik vrjednijih pokretni-na, ne vodi se drugi kazneni postupak,

i

II. okrivljeno trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. OIB: 30911615139, sa sjedištem u [adresa], zastupano po predstavniku pravne osobe MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1962. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], po zanimanju knjigovođa, protiv TD se ne vodi drugi kazneni postupak,

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da bi

prvookrivljenik SN – sam

1) u vremenskom razdoblju od početka rujna 2017. godine do sredine listopada 2017. godine, u mjestu [adresa], na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu [adresa], SN kao odgovorna osoba trgovačkog društva "Istrakop" d.o.o., s ciljem da trgovačko društvo "Istrakop" d.o.o. pribavi tuđu pokretnu stvar, naložio radnicima trgovačkog društva "Istrakop" d.o.o. da uporabom građevinskih strojeva uzmu zemlju sa predmetne nekretnine na način da istu iskopaju i odvezu na k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], i nakon što su radnici navedenog trgovačkog društva sa gore navedene nekretnine iskopali najmanje 928,00 metara kubnih zemlje, koju zemlju su potom prevezli na k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], na koji način je trgovačko društvo "Istrakop" d.o.o. uzelo i za sebe zadržalo zemlju u vlasništvu Republike Hrvatske, oštetivši time Republiku Hrvatsku za novčani iznos od najmanje 30.624,00 kune,

drugookrivljeno trgovačko društvo "Istrakop" d.o.o. 2) kaznenim djelom činjenično i pravno opisanim pod točkom 1) koje je počinio prvookrivljenik SN kao odgovorna osoba u drugookrivljenom trgovačkom društvu, ostvarilo protupravnu imovinsku korist za sebe,

pa da bi time prvookrivljenik djelom pod točkom 1) počinio kazneno djelo protiv imovine – krađa iz čl. 228. st. 1. u vezi s čl. 245. st. 1. KZ/11, a drugookrivljeno trgovačko društvo odgovorno za kazneno djelo protiv imovine – krađa iz čl. 228. st. 1. u vezi s čl. 245. st. 1. KZ/11 u svezi s čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela ("Narodne novine" broj: 151/2003, 110/2007, 45/2011, 143/2012, dalje: ZOPOKD).

III. Na temelju čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećena Republika Hrvatska se sa svojim imovinskopravnim zahtjevom radi isplate iznosa od 4.064,50 eura (30.624,00 kuna) upućuje u parnicu.

IV. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci I. okrivljenog SN i II. okrivljenog trgovačkog društva ISTRAKOP d.o.o. i nužni izdaci i nagrada njihovog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu podnijelo je 18. siječnja 2019. optužnicu pod brojem: K-DO-2563/2019 (sada: KO-DO-236/2020) od 17. siječnja 2019. protiv I. okrivljenog SN i II. okrivljenog trgovačkog društva ISTRAKOP d.o.o. kojom ih tereti da su počinili i to I. okrivljenik kazneno djelo protiv imovine – krađa iz čl. 228. st. 1. KZ/11 u vezi s čl. 245. st. 1. KZ/11, a II. okrivljeno trgovačko društvo kazneno djelo protiv imovine – krađa iz čl. 228. st. 1. KZ/11 u vezi s čl. 245. st. 1. KZ/11 i čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, sve na način kako je opisano u izreci ove presude.

2. U podignutoj optužnici tužitelj je bio predložio izdavanje kaznenog naloga koji prijedlog je sud usvojio te je donio presudu kojom je izdao kazneni nalog pod poslovnim brojem: K-578/2019 od 25. siječnja 2019.

3. Okrivljenici su podnijeli prigovore protiv navedenog kaznenog naloga pa je stoga spis dostavljen kaznenom optužnom vijeću koje je rješenjem poslovni broj: K- 578/2019, Kov-164/2019 od 30. travnja 2019. u cijelosti potvrdilo predmetnu optužnicu te je nakon toga provedena rasprava.

4. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe I. okrivljeni SN je izjavio da se ne smatra krivim, dok je II. okrivljeno trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. putem svoje predstavnice izjavilo da se ne smatra odgovornim za kazneno djelo koje im se optužnicom stavlja na teret.

5. U provedenom dokaznom postupku pročitani su i pregledani su obavijest Općine Višnjan od 27. rujna 2017., osim u dijelu što je dojavitelj izjavio (list 1-6), službena zabilješka o dojavi, osim u dijelu što je dojavitelj izjavio (list 10), zapisnik o očevidu i izvješće o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 13-15), zapisnik o očevidu i izvješće o kriminalističko- tehničkoj pretrazi mjesta događaja u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 18-20), ugovor o korištenju poljoprivrednog zemljišta od 13. svibnja 2013. u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 21-26), zapisnik inspekcijskog nadzora Ministarstva Poljoprivrede (list 30, 32-33), dopis Agencije za poljoprivredno zemljište od 8. studenoga 2017. (list 31), izvadak iz sudskog registra za t.d. Istrakop d.o.o. (list 56-57), zemljišnoknjižni izvadak Općinskog suda u Puli-Pola u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa izvodom iz katastarskog plana (list 84-87), cjenik izvođenja hortikulturalnih radova za treće osobe (listovi 118-123), fotodokumentacija očevida (listovi 215-227), te je provedeno vještačenje po vještaku Marijanu Brniću (list 73-76, 114-116 i 291-292).

5.1. Na temelju čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 pročitani su iskazi svjedoka ČN (list 208-209) i GN (list 209-210) ispitanih na raspravi održanoj kod ovoga suda 15. prosinca 2021.

5.2. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvodi iz kaznene evidencije i prekršajne evidencije za okrivljenike (list 279-286) te je I. okrivljeni SN iznio svoju obranu, dok se II. okrivljeno trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. branilo šutnjom.

6. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga te nisu imale primjedbe na provedeni dokazni postupak.

7. U ovom predmetu nije sporno, jer I. okrivljeni SN u svojoj obrani to niti ne osporava, da je on, kao odgovorna osoba u trgovačkom društvu ISTRAKOP d.o.o., dao nalog radnicima trgovačkog društva ISTRAKOP d.o.o. da bagerima s nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uzmu zemlju na način da istu iskopaju, odvezu i iskrcaju na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Sporno je, međutim, je li I. okrivljenik naložio radnicima trgovačkog društva ISTRAKOP d.o.o. da uzmu zemlju s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i odvezu je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s ciljem da tu zemlju II. okrivljeno trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. protupravno prisvoji te je li II. okrivljeno trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. tu zemlju zadržalo za sebe i time ostvarilo za sebe protupravnu imovinsku korist.

9. Iz priloženih materijalnih dokaza u spisu, a posebno iz zemljišnoknjižnog izvatka za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 3) proizlazi da je kao vlasnik navedenih nekretnina u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Poreč upisana Republika Hrvatska.

10. Na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (list 21-26), kojeg su 25. travnja 2013. sklopili Republika Hrvatska, kao davatelj, i LN, kao korisnik, Republika Hrvatska je dala LN, pokojnom ocu I. okrivljenika, na privremeno korištenje poljoprivredna zemljišta na području Općine Višnjan i to, između ostalih, i poljoprivredno zemljište oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Iz zapisnika o provedenom očevidu sastavljenom od strane policijskih službenika Policijske postaje Poreč – Parenzo 7. listopada 2017. (list 13-14) proizlazi da je nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neograđena poljoprivredna parcela, s njezine desne strane zatečena je zemljana površina prosječnih dimenzija cca 25 x 55 metara. Očevidom su zatečeni tragovi iskapanja zemlje u dubini od 0,30 do 1,30 metara. U cijeloj dužini zemljane površine na zapadnoj strani u prosječnoj širini cca 18 metara uočen je svježe iskopan i poravnat sloj zemlje preko iskopanog dijela, u debljini cca 0,5 metara, dok je u cijeloj dužini u istočnom dijelu u prosječnoj širini cca 7 metara uočena utabana i poravnata zemljana površina koja nije nasuta s novim slojem zemlje a koja površina je na dubini od 0,30 do 1,30 metara od okolnog površinskog sloja. Na središnjem dijelu zemljane površine zatečen je radni stroj – bager, rovokopač marke Liebherr A-904, reg. Oznake [registarska oznaka] u vlasništvu II. okrivljenog trgovačkog društva. Provedenim očevidom na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uočeni su tragovi rahle i svježe razasute zemlje prosječne visine nasute zemlje oko 40 cm.

12. Vještak graditeljske struke Marijan Brnić provedenim vještačenjem u svojem je pisanom nalazu i mišljenju od 25. travnja 2018. (list 73-76), dopunjenom usmenim nalazom i mišljenjem od 16. studenoga 2018. (list 114-116) te usmenim nalazom i mišljenjem danim na raspravi kod ovoga suda 3. prosinca 2024. (list 291-292), utvrdio kako u spisu nema relevantnih podataka na temelju kojih bi se precizno mogla utvrditi količina izvršenog iskopa i odvezene zemlje. Zbog navedenog vještak je u svojem nalazu i mišljenju procjenjivao količinu iskopane zemlje jer nije imao egzaktnih podataka o dužini, širini i dubini iskopa, tj. točnoj količini iskopane zemlje. Vještak je vlastitim mjerenjem visine, dužine i širine pojedinačnih mjesta na lokaciji došao do približne količine izvršenog iskopa zemlje. Vještak je, koristeći se izvješćem poljoprivrednog inspektora došao do približnih dimenzija eksploatacijske jame i to 100 m x 11 m x 1,20 m. Naveo je kako je količina iskopane zemlje koju je on utvrdio aproksimativna, što znači da se može raditi o manjoj i većoj količini iskopane zemlje. Dubinu iskopa je izmjerio na način da je krenuo sa rubova iskopane jame i postavio laser na jednu stranu koji je onda usmjerio na drugu stranu te je čitao podatke o dužini i širini s lasera. Na svakih 15 do 20 metara je postavio i letve koje su mu bile početna kota do koje je laser mjerio visinu. Naveo je kako ne može isključiti da je ispod ruba jame koji je uzet kao nulta pozicija još bila druga nulta pozicija. Po mišljenju vještaka, kopanje se vršilo u prvoj dionici od minimum 10 m u kosini pa kod izračuna približne ili preliminarne količine iskopa, vještak je uzeo u obzir tehnologiju rada. Preliminarni izračun odvezene zemlje iznosio bi 1.160,50 m3, a vrijednost 1 m3 zemlje vještak je procijenio na iznos od 33,00 kune/m3, pa bi stoga hipotetička vrijednost iskopane zemlje iznosila 38.280,00 kuna. Vještak je naveo kako bi točnu vrijednost s minimalnim odstupanjima od 3-5% bilo moguće ustanoviti geodetskim elaboratom sa snimkom izvršenog iskopa odnosno gabaritima eksploatacijske jame ili građevinskom knjigom sa obračunskom skicom koju daje izvoditelj radova. Vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja nije imao prilike vidjeti niti jedan od navedenih dokumenata. Glede najmanje utvrđene količine iskopane zemlje njegovo odstupanje može biti i do 20% ili u plus ili u minus, to je stvar osobne procjene u datom trenutku. Slijedom navedenog, uzimajući u obzir utvrđenu količinu od 1.160,50 m3 i moguće odstupanje, najmanja količina iskopane zemlje iznosila bi 928 m3. Cijena iskopane zemlje koju je on procijenio u sebi uključuje i cijenu rada stroja, iskop i utovar. Odvožnja nije uključena jer cijena odvožnje ovisi o kilometraži do koje se zemlja odvozi, a vještak taj podatak nije imao. Vještak je na licu mjesta utvrdio da se radi o zemlji humus koja je plodna, rahla zemlja, na njoj se može saditi, a osim toga i u posjedovnom i u vlasničkom listu je navedeno da se radi o oranici. Naveo je kako takva vrsta zemlje podobna je da oplemeni i vrati u prvobitno stanje drugu nekretninu na kojoj je došlo do ispiranja tla uslijed oborinskih voda. Glede prigovora obrane koji se tiču cijene iskopane zemlje, vještak je naveo kako je jedna stvar nekretnina koja se prodaje, a druga je stvar kada se prodaja zemlja koja je u sastavu neke nekretnine. Zemlja predstavlja materijal koji se prodaje na tržištu, a nekretnina je nekretnina kojoj cijena ovisi o tome za što je namijenjena, je li riječ o građevinskom ili poljoprivrednom zemljištu.

13. Iz provedenog dokaznog postupka, a posebno iz obrane I. okrivljenika sud je utvrdio kako je obitelj I. okrivljenika od pamtivijeka imala u posjedu i obrađivala nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. I. okrivljenik je u svojoj obrani naveo kako je njegov otac obrađivao k. č. [katastarska čestica] i na njoj sadio ratarske kulture, a okrivljenik kako nije imao vremena baviti se tom nekretninom, istu je samo kosio. Na nekretnini k. č. [katastarska čestica] su nekada bile posađene loze. Naveo je kako je znao da nije vlasnik tih nekretnina budući da je predao zahtjev za kupnju k. č. [katastarska čestica] ali ona nije nikada bila na natječaju za kupnju, dok za k. č. [katastarska čestica] ima sklopljen ugovor o zakupu. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] je sada šikara i okrivljenik ju je prestao obrađivati nakon što je započeo ovaj kazneni postupak. On se prema tim nekretninama ponašao kao da su one njegove.

14. Obranu I. okrivljenika svojim je iskazom potvrdio svjedok EN koji je naveo kako mu je poznato da su k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristili neki ljudi iz sela koji su 1947. otišli u Italiju te je od tada ta nekretnina u posjedu obitelji I. okrivljenika. Svjedok je naveo kako je otac I. okrivljenika tu nekretninu obrađivao, uzgajao je kukuruz i pšenicu te mu nikada nitko nije branio da koristi tu nekretninu. Glede nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svjedok je naveo kako je ta nekretnina u posjedu obitelji I. okrivljenika još i prije njegovog rođenja te su oni tamo imali zasađene loze. Naveo je kako svi u selu znaju da su te nekretnine od obitelji I. okrivljenika.

15. Iskaz navedenog svjedoka u tom dijelu sud ocjenjuje uvjerljivim i životnim budući da je on rođen 1941., od rođenja živi u [adresa], koje je malo mjesto, te si je bio bolji s pokojnim ocem I. okrivljenika jer su si njih dvoje generacijski bili bliži, pa mu je zbog navedenih okolnosti dobro poznato koje je nekretnine u mjestu [adresa] obitelj I. okrivljenika držala u svojem posjedu.

16. Nadalje, a vezano uz predmetni događaj I. okrivljeni SN je u svojoj obrani naveo kako se nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi ispod [adresa] gdje se slijevaju oborinske vode po poljskom putu. Naveo je kako je u vrijeme predmetnog događaja bilo velikih padalina i velike količine kiše su odnijele zemlju s te nekretnine sve do te razine da se na njoj vidio kamen, sva zemlja je s te nekretnine padala prema dolje jer tada tamo nije postojao oborinski kanal. Tada je I. okrivljenik dao nalog radnicima koji rade u njegovom trgovačkom društvu ISTRAKOP d.o.o. da odu s bagerom na k. č. [katastarska čestica] i s nje uzmu zemlju i prebace je na k. č. [katastarska čestica]. Na nekretnini k. č. [katastarska čestica] je on iskopao oborinski kanal i sproveo vodu i usmjerio je u drugi oborinski kanal prema makadamskom putu gdje se nalazi cijev ispod asfalta u koju je utjecala voda.

17. Svjedok GN je u svojem iskazu naveo kako je on zaposlen u II. okrivljenom trgovačkom društvu ISTRAKOP d.o.o. te da ga je I. okrivljenik osobno zvao kako bi mu dao zadatak da ukrcaju zemlju bagerom s jedne čestice na kamion i iskrcaju je na drugu česticu. Naveo je kako je zemlja iskrcana na drugoj parceli služila tome da se spriječi daljnji odron tla, tj. zemlje uslijed kiše. Jedan njegov kolega koji je također zaposlen u II. okrivljenom trgovačkom društvu ISTRAKOP d.o.o. iskopao je oborinski kanal na drugoj parceli kako opet ne bi dolazilo do odrona zemlje. To iskapanje zemlje je trajalo dva dana i za to vrijeme mu nitko od mještana nije pristupio i nitko mu nije rekao da on to ne bi smio činiti. U tih dva dana iskopao je oko 450 m3 zemlje, tj. iskopao je nešto više ali je razlika ostala na tom zemljištu jer je krenuo s tom istom zemljom poravnavati tlo kako bi se isto moglo obrađivati kada je zaustavljen od strane inspektora. Zemlju koju su kamioni odvezli na drugo zemljište su također poravnali. I. okrivljenik je njemu rekao da je to njihova zemlja i da će je preseliti na drugi kraj, a da će se na obje čestice obrađivati njiva. Rekao mu je da su i jedna i druga parcela njihove obiteljske. Zemljište s kojeg su iskopavali zemlju je u naravi bila njiva ali tada tamo nije bilo ništa zasađeno, nikakve kulture. Njemu je to zemljište izgledalo kao da je nekada prije tamo nešto bilo zasađeno. Zemljište nije bilo zapušteno, izgledalo je kao da se netko o njemu brinuo.

18. Svjedok EN je naveo kako je vidio na jednoj nekretnini kako I. okrivljenik sa strojevima, tj. njegovi strojevi kopaju i odvoze negdje zemlju. To je vidio jer je to bila nekretnina pored koje on prolazi kada traktorom ide prema svojem zemljištu koje obrađuje. Poslije je vidio da zemlju koju I. okrivljenik odvozi, da ju slaže na parceli ispod sela u kojem se nalaze njihove kuće. Svjedok je naveo da su oni na taj način sprječavali odron zemljišta jer je vidio kako se ta zemlja u dnu sela ispire svaki put kada su kiše. I. okrivljenik je tu novu zemlju tamo dopremio kako bi nadoknadio ispranu zemlju i kako bi se cijeli taj dio učvrstio, kako bi se učvrstio teren kako ne bi dolazilo do daljnjih odrona. Zemlja se toliko isprala da je dolazilo do „tvrdega“, „do grote“ (kamena). Na mjestima je bilo oko 60 cm dubine, možda čak i više. Kada je završeno nasipavanje zemlje, napravljen je kanal kako bi se spriječio ponovni odron zemlje.

19. Dakle, iz iskaza svjedoka GN i ZN sud je utvrdio kako je I. okrivljenik dao nalog djelatnicima II. okrivljene pravne osobe ISTRAKOP d.o.o. da s nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukrcaju zemlju bagerom na kamion i iskrcaju je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeno u svojoj obrani I. okrivljenik niti ne osporava. Svjedok GN je osobno bagerom iskopavao zemlju i ukrcavao je na kamione, dok su dva vozača kamiona vozila tu zemlju na drugo mjesto. 20. Saslušani svjedoci suglasno su iskazali da je zemlja koja je bila iskrcana na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] služila tome da se spriječi daljnji odron tla, tj. da se zemlja uslijed kiše s te nekretnine više ne ispire. Svjedok EN je naveo kako je I. okrivljenik novu zemlju dopremio na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako bi nadoknadio ispranu zemlju i kako bi se cijeli taj dio učvrstio, kako bi se učvrstio teren kako ne bi dolazilo do daljnjih odrona. Zemlja se toliko bila isprala da je dolazilo do „tvrdega“, „do grote“ (kamena). Svjedoci su naveli i to kako je na toj nekretnini, kada je završeno nasipavanje zemlje, napravljen kanal kako bi se spriječio ponovni odron zemlje.

21. I sam I. okrivljenik u svojoj je obrani naveo da je u vrijeme predmetnog događaja bilo velikih padalina i velike količine kiše su odnijele zemlju s nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve do te razine da se na njoj vidio kamen, sva zemlja je s te nekretnine padala prema dolje jer tada tamo nije postojao oborinski kanal. On je iskopao oborinski kanal i sproveo vodu i usmjerio je u drugi oborinski kanal prema makadamskom putu gdje se nalazi cijev ispod asfalta u koju je utjecala voda.

22. Iskaze svjedoka GN i ZN sud ocjenjuje uvjerljivima budući da su oni suglasno iskazivali o tome za što je I. okrivljenik koristio zemlju za koju je dao nalog da se iskopa s k. č. [katastarska čestica] i odnese na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Svjedok GN o tome ima neposrednih saznanja budući da je on zaposlen u II. okrivljenoj pravnoj osobi ISTRAKOP d.o.o. te je u predmetnom događaju postupao po nalozima I. okrivljenika. Svjedok EN je vidio da radnici II. okrivljene pravne osobe ISTRAKOP d.o.o. zemljom koju su doveli na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sprječavaju daljnji odron zemlje s te nekretnine, jer on prolazi pokraj te nekretnine uvijek kada ide traktorom prema svojem zemljištu koje obrađuje (kampanji). Stoga sud u cijelosti prihvaća njihove iskaze kao logične i uvjerljive. Isto tako, sud prihvaća i obranu I. okrivljenika, koja je u potpunosti potvrđena iskazima svjedoka GN i ZN te je logična i uvjerljiva.

23. Dakle, iz svih provedenih materijalnih i personalnih dokaza u tijeku ovog kaznenog postupka sud je utvrdio kako je I. okrivljeniku bilo poznato da je Republika Hrvatska u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s obzirom na to da je i sam u svojoj obrani naveo kako je predao zahtjev za kupnju k. č. [katastarska čestica] ali ta nekretnina nikada nije bila na natječaju, dok je glede k. č. [katastarska čestica] njegov pokojni otac sklopio ugovor o korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Međutim, i sam I. okrivljenik u svojoj obrani, kao i svjedok EN u svojem iskazu, suglasno navode kako je od pamtivijeka obitelj I. okrivljenika u posjedu navedenih nekretnina, iste obrađuju, na njima sade loze i ratarske kulture. Svjedok EN je u svojem iskazu naveo kako svi mještani [adresa] znaju da su te nekretnine od obitelji I. okrivljenika, dok je I. okrivljenik naveo da se prema tim nekretninama ponašao kao dobar gospodar. Upravo je zato, a da bi spriječio da s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kiše ispiru i odnose zemlju, I. okrivljenik naložio radnicima trgovačkog društva ISTRAKOP d.o.o., čiji je on osnivač i osoba ovlaštena za zastupanje, da s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uzmu zemlju, ukrcaju je na kamione i odvezu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj su kasnije iskopali i oborinski kanal, sproveli vodu i usmjerili je u drugi oborinski kanal prema makadamskom putu. Navedeno je potvrdio svjedok GN koji je zaposlen u II. okrivljenom trgovačkom društvu ISTRAKOP d.o.o. i koji je naveo kako ga je I. okrivljenik osobno zvao kako bi mu dao zadatak da ukrcaju zemlju bagerom s jedne čestice na kamion i iskrcaju je na drugu česticu te je u predmetnom događaju postupao po nalozima I. okrivljenika. Osim toga, i vještak graditeljske struke Marijan Brnić je u svojoj usmenoj dopuni nalaza i mišljenja potvrdio kako je zemlja koja je uzeta s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] humus i podobna je da oplemeni i vrati u prvobitno stanje drugu nekretninu na kojoj je došlo do ispiranja tla uslijed oborinskih voda.

24. Nadalje, nije sporno da u sudskom registru za trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. I. okrivljenik dolazi upisan kao osnivač i osoba ovlaštena za zastupanje te da je on, kao takav, dao nalog zaposlenicima tog trgovačkog društva da zemlju s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskopaju, ukrcaju je na kamione, odvezu i iskrcaju na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, u ovom kaznenom postupku nije dokazano da je trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. uzelo i za sebe zadržalo predmetnu zemlju niti da je time ostvarilo za sebe protupravnu imovinsku korist. Kao što je i ranije već navedeno, a što je utvrđeno iz iskaza saslušanih svjedoka kojima je potvrđena i obrana I. okrivljenika, namjera I. okrivljenika je bila ta da zemljom, za koju je dao nalog da radnici trgovačkog društva ISTRAKOP d.o.o. iskopaju s k. č. [katastarska čestica], ukrcaju, odvezu i iskrcaju na k. č. [katastarska čestica], sanira predmetnu nekretninu i spriječi ispiranje zemlje s te nekretnine uslijed jakih oborina, a ne da time trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. pribavi tuđu pokretnu stvar.

25. Slijedom svega navedenog, a budući da u tijeku ovog kaznenog postupka iz svih izvedenih dokaza nije sa sigurnošću i nedvojbeno utvrđeno da bi I. okrivljeni SN postupao s ciljem da trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. pribavi tuđu pokretnu stvar kada je naložio radnicima trgovačkog društva ISTRAKOP d.o.o. da uporabom građevinskih strojeva uzmu zemlju s nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da istu iskopaju i odvezu je na k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], te nije dokazano da je time trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. uzelo i za sebe zadržalo zemlju u vlasništvu Republike Hrvatske i ostvarilo protupravnu imovinsku korist, pa da bi time I. okrivljeni SN počinio kazneno djelo krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11 u vezi s čl. 245 st. 1. KZ/11, a II. okrivljeno trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o. da bi bilo odgovorno za kazneno djelo krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11 u vezi s čl. 245 st. 1. KZ/11 i čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, koje im se optužnicom stavlja na teret, valjalo ih je osloboditi optužbe temeljem čl. 453. st. 3. ZKP/08, sve uz prethodno stavljanje izvan snage kaznenog naloga ovoga suda poslovni broj: K-578/2019 od 25. siječnja 2019. na temelju čl. 544. st. 1. ZKP/08.

26. Konačno, nije sporno da je odnošenjem najmanje 928 m3 zemlje s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čija se vrijednost procjenjuje na najmanje 30.624,00 kuna, a što je sve utvrđeno provedenim vještačenjem po vještaku graditeljske struke, koje vještačenje sud prihvaća kao objektivno i stručno i koje kao takvo nije dovedeno u pitanje istaknutim prigovorima obrane, nastala šteta Republici Hrvatskoj. Međutim, treba imati na umu da je građanskopravna odgovornost šira od kaznenopravne odgovornosti, što znači da se ista ne može ocjenjivati i kroz prizmu kaznenopravne odgovornosti, za koju je odlučno samo je li konkretno kazneno djelo počinjeno ili ne, te je li za isto okrivljenik odgovoran ili ne i koja postoji čak i onda kada nema utvrđene kaznene odgovornosti. Kod postojanja građanskopravne odgovornosti ocjenjuju se i ostale okolnosti konkretnog događaja i njihov utjecaj na ocjenu postupanja i ponašanja osobe uz koje se veže nastanak određenog događaja, a uključujući i one postupke koji ne rezultiraju počinjenjem kaznenog djela te su unatoč tome neprihvatljivi s aspekta građanskopravne odgovornosti.

27. Stoga, a s obzirom na to da je donesena oslobađajuća presuda u odnosu na I. okrivljenika SN i II. okrivljenu pravnu osobu ISTRAKOP d.o.o., oštećena Republika Hrvatska je na temelju čl. 158. st. 3. ZKP/08, upućena sa svojim imovinskopravnim zahtjevom radi isplate iznosa od 4.064,50 eura (30.624,00 kuna) u parnicu.

28. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na čl. 149. st. 1. ZKP/08 u kojem je određeno da će sud, kad donese presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, izreći u presudi da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada njihovih branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

29. Zbog svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Pazinu 6. prosinca 2024.

Sudac

Nina Išić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o žalbi odlučuje županijski sud, kao sud drugog stupnja.

Dostavna naredba:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu na broj: KO-DO-206/2020

2. I. okrivljeni JN

3. II. okrivljeno trgovačko društvo ISTRAKOP d.o.o., putem predstavnice MN

4. Branitelj okrivljenika Tomislav Brajković, odvjetnik u Poreču

5. Oštećena Republika Hrvatska, putem Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu na