Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj O-647/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću, po sutkinji Mirjani Kosanović, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Jurice Bakmaza, u ostavinskom predmetu iza pok. HD, [adresa], odlučujući o prigovoru protiv rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika, 6. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prigovor nasljednice DD kao neosnovan.

II. U cijelosti se održava na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Borisa Zdunića iz Gospića broj O-157/2024, UPP/OS-45/2024 od 5. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Javni bilježnik Boris Zdunić iz Gospića je, kao povjerenik ovog suda, 5. travnja 2024. donio pobijano rješenje iza pok. HD, [adresa], kćeri H, rođene **.**.1937., umrle **.**.1964. (dalje: ostaviteljica) kojim se njezina ostavina, utvrđena u toč. I. izreke pobijanog rješenja, raspoređuje Gradu Gospiću kao ošasna u toč. II. izreke pobijanog rješenja. Postupku je utvrđeno da ostaviteljica nema zakonske nasljednike u prva tri zakonska nasljedna reda i da bi predlagateljica bila u 4. zakonskom nasljednom redu jer s ostaviteljicom ima zajedničkog pradjeda. (list 17-19 spisa)

2. Na pobijano rješenje je pravovremeno izjavljen prigovor nasljednice DD koja tvrdi da je ona jedina nasljednica iza ostaviteljice jer o istom pravnom pitanju postoji različita praksa sudova. (list 19 i 20 spisa)

3. Prigovor nije osnovan.

4. Prigovarateljica je sama javnom bilježniku iznijela rodoslovlje. (list 1, opet 11 spisa) Rodbinska veza ostaviteljice i prigovarateljice je u zajedničkom pradjedu. Ostaviteljica je kći Milana, koji je sin D. Prigovarateljica je kći V, koja je kći R. Ostaviteljičin djed N je brat od prigovarateljičine bake R. Dakle, ostaviteljica i prigovarateljica imaju zajedničkog pradjeda.

5. U dijelu koji uređuje četvrti zakonski nasljedni red, čl. 20. Zakona o nasljeđivanju („Službeni list FNRJ“, br. 20/55, dalje: ZN/55) propisuje da ostavinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog druga, ni djeda i babu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi pradjedovi i prababe. Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i prababe sa očeve strane, a drugu polovinu nasljeđuju pradjedovi i prababe sa majčine strane. U sljedećem, čl. 21. ZN/55 je propisano da od dijela koji pripada pradjedovima i prababama umrloga sa očeve strane, jednu polovinu nasljeđuju na jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugu polovinu roditelji njegove babe po ocu. I pradjedovi i prababe sa majčine sirane nasljeđuju na način izložen u prednjem stavu dio koji im pripada. Ako nema koga od ovih predaka, dio koji bi mu pripao da je u životu nasljeđuje predak koji mu je bio bračni drug. Ako nema jednog para ovih predaka, dijelove koji bi im pripali da su u životu nasljeđuje drugi par iste loze. Ako nema pradjedova i prababa jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su u životu nasljeđuju pradjedovi i prababe druge loze.

6. Iz navedenih dvaju članaka ja razvidno da bi prigovarateljica bila među zakonskim nasljednicima 4. nasljednog reda da su potomci pradjedova i prabaka obuhvaćeni odredbama ZN/55 kao nasljednici. Čl. 21. ZN/55 detaljno normira kako nasljedni dijelovi koji bi pripali ranije umrlim pradjedovima i prabakama prirastaju preživjelom bračnom drugu koji je ujedno i predak ostavitelja, odnosno drugoj grani obitelji ako nema nikog iz jedne grane, čak i drugoj lozi ako nema pradjeda i prabake iz jedne loze. Međutim, nije propisano da bi u 4. nasljednom redu došlo do predstavljanja, odnosno da bi potomci ranije umrlih pradjedova i prabaka naslijedili dijelove koje bi naslijedili pradjedovi i prabake da su nadživjeli ostavitelja kao što je to propisano za prva tri zakonska nasljedna reda (čl. 11., čl. 14. st. 1. i 2. i čl. 18. st. 2. ZN/55). Upravo suprotno, izričito je propisano da tu dolazi do priraštaja.

7. Prigovarateljica je u stupnju krvnog srodstva koji nije pozvan na zakonsko nasljeđivanje, a nema osoba koje bi bile pozvane na zakonsko nasljeđivanje, pa je javni bilježnik ispravno utvrdio da ostavina prelazi u vlasništvo VD kao jedinice lokalne samouprave u kojoj nekretnine leže, a sve u skladu s čl. 233. ZN/55.

U Gospiću 6. prosinca 2024.

Sutkinja

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. DD

2. Grad Gospić

3. JB Boris Zdunić – po pravomoćnosti