Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Ovr-606/2023-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Gordani Kliček-Horvat, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg zemljišnoknjižnog sudskog savjetnika-specijalista PR, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB: 29743547503, A. Heinza 4, Zagreb, zastupanog po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui iz Zagreba, protiv ovršenika ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Krpini, odvjetniku iz Varaždina, radi pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, povodom prijedloga ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, prijedloga ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i zahtjeva ovršenika za naknadom troškova ovog postupka, izvan ročišta, 6. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadom troškova ovog postupka.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. t. 7. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Prema navodima ovršenika, ovrhovoditelj je 16. rujna 2021. godine podnio zahtjev za naplatu temeljem Rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik Marina Ostović u prosincu 2010. godine. Rješenje je postalo pravomoćno i ovršno 10. siječnja 2011. godine. Financijska agencija je temeljem ovog zahtjeva zaplijenila sredstva s tekućeg računa ovršenika, uz iznos od 840,56 EUR, koji se dijeli na troškove ovrhe i zakonske zatezne kamate. Nadalje, ovršenik tvrdi da je prošlo više od 10 godina od kada je navedeno rješenje o ovrsi postalo pravomoćno, te smatra da je za tražbinu nastupila apsolutna zastara, prema kojoj se prisilna naplata više ne može provoditi. Ovršenik se također poziva na sudsku praksu iz identičnog slučaja u kojem je Županijski sud u Varaždinu zauzeo stajalište da ovršenik može podnijeti žalbu nakon proteka roka za izravnu naplatu od Financijske agencije, te ukazuje na nepravilnosti u proceduri. Ovršenik zahtijeva da se predmetno rješenje o ovrsi ukine, a postupak obustavi, jer smatra da je tražbina ovrhovoditelja zastarjela i da su daljnje radnje u ovršnom postupku nedopuštene.

U pogledu prijedloga za odgodu ovrhe, ovršenik ističe da bi izvršenje ovrhe prouzročilo ozbiljnu štetu, jer bi spriječilo plaćanje redovitih obveza i moglo dovesti do zaostalih dugova i dodatnih ovrha. Zbog toga podnosi prijedlog za odgodu ovrhe dok se ne donese pravomoćna odluka o žalbi. Također, ovršenik je prethodno, 25. listopada 2021. i 15. siječnja 2023. godine, podnosio molbe ovrhovoditelju za obustavu postupka i utvrđivanje zastare duga, ali nije dobio odgovor.

Shodno navedenome, ovršenik predlaže da se ukine predmetno rješenje o ovrsi i obustavi postupak temeljen na zastari i da sud odgodi ovrhu do pravomoćnog okončanja žalbenog postupka, te da se naloži Financijskoj agenciji da odgodi prijenos zaplijenjenih sredstava dok se ne donese konačna odluka. Ovršenik zaključuje da bi provođenje ovrhe u ovom trenutku prouzročilo ozbiljne financijske posljedice i traži obustavu postupka na temelju zakonskih razloga, uključujući zastaru i nemogućnost zakonite naplate duga.

2. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu ovrhe dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje, koji se u podnesku od 17. travnja 2024. usprotivio svim navodima i prijedlozima ovršenika, kako za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava, tako i za odgodu ovrhe. Ovrhovoditelj je naveo da je predmetni zahtjev za naplatu podnesen je 16.9.2021., a žalba je podnesena 11.4.2023. te je stoga evidentno kako je protekao rok u kojem se žalba protiv rješenja o ovrsi mogla podnijeti i da ovršenik niti ne navodi koji bi to bili opravdani razlozi radi kojih nije mogao ranije istaknuti kako smatra da je zastara nastupila. Nadalje, ovrhovoditelj navodi da protekom roka od 10 godina ne nastupa nužno i zastara tražbine utvrđene presudom. Naime, za pitanje nastupa zastare tražbine iz rješenja o ovrsi/presude nužno je utvrditi da li je u međuvremenu došlo do prekida zastare, i kada je eventualno zastara počela ponovo teći. Ovrhovoditelj je stava kako zastara nije nastupila. Tražbina je utvrđena pravomoćnim javnobilježničkim aktom te zastarijeva za deset godina. Zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Ovrhovoditelj je zastaru prekidao pokušajima prisilne naplate, ali bezuspješno. Financijska agencija je po zahtjevima za naplatu, ovrhovoditelja obavijestila o vraćanju osnova za plaćanje i to od dana 20.11.2014., 9.2.2015., 8.9.2015., 15.3.2016., 16.11.2016., 25.4.2017., 7.2.2018., 4.3.2020., 3.11.2020. kako ovrha na računima ovršenika nije moguća jer ovršenik nema aktivnih računa u bankama. Ovrhovoditelj je stava kako je zastaru prekinuo svakim podnošenjem zahtjeva za naplatu te kako je stoga irelevantno što je rješenje o ovrsi steklo svojstvo ovršnosti 10.1.2011., a zahtjev za naplatu je podnesen dana 16.9.2021. jer je zastara prekidana svakim podnošenjem zahtjeva za naplatu. Također, ovrhovoditelj je stava kako nastupom zastare tražbina ne prestaje već se ne može prisilno ostvarivati te kako je stoga i ovaj žalbeni razlog neosnovan. Također, ovrhovoditelj je stava da ovršenik nije dokazao kako bi mu provođenjem ovrhe nastupila nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta, a što je bio dužan sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a te se stoga ovaj prijedlog ima odbiti.

3. Sukladno čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 ; dalje: OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim. Prema čl. 210. st. 2. OZ na prijedlog za odgodu prijenosa iz čl. 210. st. 1. OZ na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ o odgodi ovrhe.

4. Prema ocijeni ovog suda, evidentno je kako ovrhovoditelj raspolaže s ovršnom ispravom, tj. kako je ista evidentirana u Očevidniku FINA-e, što znači da se izvansudska ovrha provodi temeljem valjane ovršne isprave. Isto tako, nema zakonske osnove temeljem koje bi sud obustavio izvansudsku ovrhu zbog zastare, stoga što to pravno pitanje će eventualno riješiti parnični sud, pritom uzevši u obzir sve radnje ovrhovoditelja poduzete tijekom pokušaja da se predmetna tražbina naplati i protek vremena između istih.

5. Kako ovršenik ističe žalbeni razlog iz čl. 50. stavak 1. točka 7. i 11. OZ-a, na koje navode se ovrhovoditelj očitovao i usprotivio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl.52. st.4 OZ-a) valjalo je temeljem odredbe čl. 210 OZ-a u vezi s čl. 52 st.3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.

5.1. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno ako ovršenik učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako je uz to kumulativno ispunjen i jedan od slijedećih uvjeta:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 52. ili. 53. Ovršnog zakona ili podnio tužbu iz čl. 52. ili 55. Ovršnog zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtjeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

6. U konkretnom slučaju ovršenik nije dokazao da bi mu prijetio nastanak nenadoknadive štete, za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Dakle, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi. Ovršenik nije dostavio dostatne dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelji ne bi bili u mogućnosti nadoknaditi štetu, kao npr. da ovrhovoditelji nemaju imovine, ne ostvaruju prihode, da su im računi blokirani i sl., pa da bi iz toga proizlazila vjerojatnost nemogućnosti nadoknade štete. Potrebno je navesti, čak i kada je ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st.1. OZ – a i jedna od pretpostavki iz čl.65. st.1.toč.1.-11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Sud pri tome uzima u obzir i da se ovrha provodi na temelju valjane ovršne isprave kojom se prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja utvrđena pravomoćnom i ovršnom sudskom presudom te da se ista treba provesti u razumnom roku. Slijedom ovršenikovih navoda, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu štetu u smislu odredbe čl. 65. st.1. OZ-a, pa je sud je na temelju čl.65. st.1. OZ -a, a u vezi čl.210. st.1. i 2. OZ -a odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.

7. Kako ovršenik ističe žalbeni razlog iz čl. 50. stavak 1. točka 7. i 11. OZ-a, na koje navode se ovrhovoditelj očitovao i usprotivio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl.52. st.4 OZ-a) valjalo je temeljem odredbe čl.210 OZ-a u vezi s čl.52 st.3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.

Varaždin, 6. prosinca 2024.

Sutkinja

Gordana Kliček-Horvat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno, ovome sudu, time da o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl.11.st.5. OZ-a).

Dostaviti:

1/ Ovrhovoditelju, po punomoćnicima u OD Mađarić & Lui iz Zagreba

2/ Ovršeniku, po punomoćniku Domagoju Krpini, odvjetniku iz Varaždina