Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-1724/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr. sc. Iris Gović Penić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivi Brkiću, odvjetniku u Zadru, protiv ovršenika GN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o odgodi ovrhe Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-479/2022- 34 od 26. rujna 2024., dana 5. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-479/2022-34 od 26. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Izreka prvostupanjskog rješenja glasi:
"Odbija se prijedlog ovršenika GN za odgodu ovrhe do okončanja postupka po tužbi ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u predmetu ovog suda posl. br. P-1637/2020., kao neosnovan."
2. Protiv rješenja žalbu je izjavio ovršenik.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP).
5. Sud prvog stupnja rješenje je donio iz sljedećih razloga.
5.1. U ovom predmetu provodi se ovrha na nekretnini ovršenika, temeljem pravomoćnog rješenja o ovrsi od 8. lipnja 2022., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja temeljem bjanko zadužnice ovjerene od Javnog bilježnika Emila Brkića pod brojem OV-11036/17 od 5. prosinca 2017 i to na nekretnini označene kao stan u [adresa] koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica], upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: 23. suvlasnički dio 301/000 etažno vlasništvo (E-23), u vlasništvu ovršenika za cijelo, na koje rješenje je ovršenik pravovremeno uložio žalbu, te dopunu žalbe sa prijedlogom za odgodu ovrhe.
5.2. Uvidom u spis prvostupanjskog suda poslovni broj P-1637/2020 utvrđeno je da je u istom postupku donesena presuda dana 30. rujna 2022. kojom presudom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja ovdje ovršenika koji glasi „Utvrđuje se da je bjanko zadužnica do iznosa od 500.000,00 kuna od dana 05. 12. 2017. godine na kojoj je tužiteljev potpis ovjeren dana 05. 12. 2017. godine kod javnog bilježnika Emila Brkića iz [adresa] pod brojem OV-11036/17, ništetna.“
5.3. Prema odredbi čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; u daljnjem tekstu: OZ) na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povratu u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbe iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe.
5.4. Kako je ovršenik podnio prijedlog radi odgode ovrhe radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koji postupak se vodi pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem P-1637/2020., a kako je u tom postupku iako nepravomoćnom odlukom sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja ovdje ovršenika, to sud prvog stupnja zaključuje da nije osnovan prijedlog za odgodu ovrhe jer nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe propisani odredbom čl. 65. st.1. toč. 1. do toč. 8. Ovršnog zakona.
6. Pravilno je sud prvog stupnja zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za prihvaćanje prijedloga ovršenika za odgodu ovrhe.
Naime, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
6.1. Okolnost da se u ovršnom postupku može prodati njegova nekretnina ne predstavlja razlog za zaključak da bi bez odgode ovrhe ovršeniku mogla nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva štetu.
6.2. Isto tako, kaznene prijave i vođenje sudskih postupaka povezanih uz predmet ovrhe sami po sebi ne ukazuju na vjerojatnost da je odgodu ovrhe potrebno odrediti kako bi se spriječilo nasilje.
6.3. Navodi ovršenika iz žalbe uglavnom su povezani uz osnovanost tužbenog zahtjeva u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-1637/2020, ali nisu osnova za odgodu ovrhe u smislu postojanja vjerojatnosti da bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.
7. Pri tome posebno treba istaknuti da je navode o povredi prava na dom ovršenik ovlašten isticati u žalbi protiv rješenja o ovrsi. Međutim, njegova žalba protiv rješenja o ovrsi je odbijena pa ovršenik ne može osnovano isticati povredu prava na dom u žalbi protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za odgodu ovrhe.
8. Slijedom navedenoga, primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. OZ-a odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu, 5. prosinca 2024.
Sutkinja:
mr. sc. Iris Gović Penić
