REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: Us I-1777/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu toga suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja MZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Brodsko-posavske županije Upravnog odjela za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša, Petra Krešimira IV br. 1, OIB: 27400987949, kojega zastupa AZ, službena osoba, radi uklanjanja nezakonito odloženog otpada, 5. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Brodsko- posavske županije Upravnog odjela za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša, KLASA: UP/ll-363-03/23-02/02, URBROJ: 2178-03-02/07-23-2 od 7. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Nova Gradiška, KLASA: UP/l-363- 04/23-05/01, URBROJ: 2178-15-05-05/5-23-01 od 1. kolovoza 2023. kao neosnovana.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem u točki 1. izreke naloženo je MZ, [adresa], vlasniku nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] (kuća i dvorište u [adresa]) k. o. [katastarska općina], da ukloni 20 m[3] odbačenog komunalnog otpada, glomaznog otpada te dva otpadna vozila, predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada tvrtki Odlagalište d.o.o. Ulica Ivana Gundulića 15/D, 35400 [adresa]. Točkom 2. izreke određen je rok od 30 dana od dana primitka rješenja za izvršenje radnje iz točke 1. Sukladno točki 3. izreke rješenja, ukoliko MZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ne postupi prema nalogu iz točke 1. toga rješenja, Grad Nova Gradiška će osigurati izvršenje tog rješenja i odvoz gore navedenog otpada s navedene nekretnine na trošak izvršenika. Točkom 4. određeno je da žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

3. Tužitelj u tužbi ističe da je tuženik pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje u pogledu utvrđivanja same činjenice postojanja otpada i to po čemu se to smatra otpadom, koja je količina te postoje li štetne posljedice. Dalje navodi da dolazak komunalnog redara nije odbijen, nego da mu je rečeno da njegov dolazak nije potreba budući iz telefonskog razgovora tužitelj nije mogao znati o kome se radi, te da se svatko tako može predstaviti, što se i događa širom Republike Hrvatske. Nadalje, osporava bilo kome pravo, pa i samom komunalnom redaru da vrši pristup i fotografiranje privatnog posjeda, odnosno imovine, zaštićene zakonom (uključujući nepovredivost doma) bez dozvole i znanja vlasnika, koju se proglašava otpadom i određuje što će se s istom učiniti. lstiče kako identitet komunalnog redara i policijskih službenika nije utvrđen jer nitko prilikom dolaska nije pokazao službene isprave, niti je u spisu naveden njihov identitet i funkcija. Tvrdi da je fotografiranje i snimanje privatne imovine bez znanja, dozvole i obavijesti vlasnika kazneno djelo, pri čemu smatra da takve fotografije mogu biti sačinjene bilo gdje i proglašene vezanim za slučaj. Nadalje, smatra nejasnim zašto se predmeti koji su prema nalogu proglašeni nepoznatima automatski proglašavaju za otpad samo zato što su prekriveni PVC folijom ili ceradom, a što je učinjeno iz razloga zaštite predmeta, jer ne postoje uvjeti za bolje skladištenje istih. Navodi da po shvaćanju tuženika ispada da je sve prekriveno otpad, iako to ne odgovara istini, jer ne bi vršio zaštitu otpada ako bi se radilo o otpadu, sasvim bi bilo svejedno ako i propadne. Zaključno, predlaže poništavanje osporenog rješenja tuženika i rješenje prvostupanjskog tijela.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iz osporenog rješenja. U potpunosti osporava tužbu, ističući kako je netočan navod tužitelja da komunalni redar nije ovlašten vršiti pristup i fotografiranje predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja, s obzirom da je iz spisa vidljivo da je komunalni redar, u skladu s odredbom članka 136. stavka 5. Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine” br. 84/2021), telefonski obavijestio vlasnika nekretnine o anonimnoj prijavi i potrebi obavljanja očevida, te nakon što je utvrdio da mu nije dopušten pristup predmetnoj nekretnini zatražio je nalog suda i asistenciju djelatnika Policijske postaje Nova Gradiška, sukladno članku 140. stavku 4. Zakona o gospodarenu otpadom. Nadalje, smatra nespornim da je tužitelj bio upoznat s provođenjem očevida na nekretnini u svom vlasništvu, te da je prilikom očevida bio upoznat s predmetom očevida, što je vidljivo iz priloženog zapisnika u kojem je tužitelj izjavio da nakon pročitanog zapisnika nema primjedbi (nije istaknuo primjedbu da nije utvrđen identitet komunalnog redara i policijskih službenika, primjedbu na fotografiranje i predmete koji su zatečeni na nekretnini i navedeni u zapisniku). Ističe kako je komunalni redar, u svrhu obavljanja očevida, postupio sukladno svojim ovlastima navedenim u članku 128. Odluke o komunalnom redu na području Grada Nova Gradiška (Novogradiški glasnik, br. 5/2019), te na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, a u okviru svoje nadležnosti propisane člankom 141. Zakona o gospodarenju otpadom, rješenjem odredio upravne mjere. Zaključno, ističe kako je u predmetnom postupku pravilno utvrđeno činjenično stanje, te je pravilno primijenjeno materijalno pravo. Stoga, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

5. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis. Ujedno je tijekom spora održana rasprava na koju je pristupio tužitelj koji je u cijelosti ostao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, dok na raspravu za tuženika nije pristupio nitko.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. lz podataka spisa proizlazi da je komunalni redar postupajući po anonimnoj prijavi od 26. lipnja 2023., donio rješenje KLASA: UP/l-363-04/23-05/01, URBROJ: 2178-15- 05-05/5-23-01 od 1. kolovoza 2023.

8. U žalbenom postupku, uvidom u spis dostavljenog predmeta prvostupanjskog upravnog tijela, drugostupanjsko tijelo utvrdilo je da je:

- predmetna k. č. br. [katastarska čestica], z. k. uložak br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište u [adresa], u vlasništvu OZ, [adresa];

- spisu priložena službena bilješka, od 29. lipnja 2023., sačinjena po anonimnoj pisanoj prijavi, u kojoj se navodi da je komunalni redar pokušao stupiti u kontakt sa vlasnikom predmetne čestice radi obavljanja očevida na istoj, ali je vlasnik to odbio, te je kroz ogradu uočena veća količina otpada i preko susjedne parcele (uz dopuštenje vlasnika) sačinjene su fotografije stanja predmetne čestice;

- Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Prekršajni odjel, po zahtjevu komunalnog redara, izdao Naredbu za pretragu, broj: Pp Prz-15/2023-2. i naložio provođenje očevida na nekretnini osumnjičenika OZ uz pomoć policijskih službenika Policijske postaje Nova Gradiška;

- 21. srpnja 2023. komunalni redar izvršio očevid na adresi [adresa], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te u zapisniku KLASA: 363-04/23-05105, URBROJ: 2178- 15-05-05/5-23-05, opisuje zatečeno stanje, navodeći otpad koji se tamo nalazi, stranka je bila prisutna nadzoru i navela da stvari koje se nalaze na predmetnoj lokaciji nisu otpad. Nakon očevida prvostupanjsko tijelo donosi pobijano rješenje;

9. U spomenutom zapisniku KLASA: 363-04123-05/05, URBROJ: 2178-15-0505/5-23- 05, od 21. srpnja 2023., komunalni redar utvrdio je očevidom činjenično stanje. Navodi kako su na adresi [adresa], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zatečene dvije olupine osobnih vozila puna raznog komunalnog otpada te veća količina cca 20 m[3] raznog otpada (huma, plastika, drveni otpad) pokriven crnim folijama, to jest, najlonom. Nadalje, na nekretnini, to jest, katastarskoj čestici nalazi se i ruševna zgrada puna raznog otpada.

10. Stranka MZ dao je izjavu na navedeni zapisnik, u kojoj izjavljuje da stvari na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu otpad, a pokriveni su folijama zbog zaštite od atmosferilija.

11. Člankom 4. točkom 48. Zakona o gospodarenju otpadom propisano je da je otpad svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Točka 59. toga članka definira da je posjednik otpada proizvođač otpada ili pravna i fizička osoba koja je u posjedu otpada. Točkom 19. istog članka propisano jest da je glomazni otpad otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07. Sukladno točki 20. istog člankat komunalni otpad je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i gradevni otpad, pri čemu se ovom definicijom ne dovodi u pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata

12. Sukladno članku 18. stavku 1. Zakona o gospodarenju otpadom zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš. Stavak 2. toga članka definira da je odbacivanje otpada u okoliš iz stavka 1. toga članka svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom i ne odnosi se na mjesto primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

13. Komunalni redar naređuje uklanjanje otpada osobi koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila otpad (članak 145. Zakona o gospodarenju otpadom). Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada, spaljivanje otpada od strane fizičkih osoba te na nepropisno skladištenje, ostavljanje, odbacivanja ili odlaganje otpada od strane fizičke osobe ili nepoznatih osoba protivno ovom Zakonu provodi osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (komunalni redar), ako ovim Zakonom nije određeno drukčije (članak 136. stavak 5. Zakona o gospodarenju otpadom).

14. Slijedom iznesenog činjeničnog stanja, a imajući u vidu citirane odredbe materijalnog prava, sud je utvrdio da je tuženik zakonitim rješenjem odbio žalbu izjavljenu na prvostupanjsko rješenje.

15. Naime, provedenim očevidom na k. č. br. [katastarska čestica], z. k. uložak br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište u [adresa], u vlasništvu tužitelja, komunalni redar zatekao je dvije olupine osobnih vozila pune raznog komunalnog otpada te veću količinu (cca 20 m[3] ) raznog otpada (huma, plastika, drveni otpad) pokrivenog crnim folijama, to jest, najlonom. Nadalje, na nekretnini, to jest, katastarskoj čestici utvrđeno je da se nalazi i ruševna zgrada puna raznog otpada. Shodno tome, a polazeći od shvaćanja da su navedene stvari komunalni i glomazni otpad, komunalni redar je predmetnim prvostupanjskim rješenjem naložio uklanjanje 20 m[3] odbačenog komunalnog otpada, glomaznog otpada te dva otpadna vozila, predajom ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada tvrtki Odlagalište d.o.o., Ulica Ivana Gundulića 15/I), 35400 [adresa].

16. Glede pitanja jesu li uopće spomenute stvari otpad, suprotno stavu tužitelja, ovaj sud je shvaćanja da bi stvari specificirane predmetnim prvostupanjskim rješenjem, čija je predaja istim rješenjem naložena ovlaštenoj osobi za gospodarenje tom vrstom otpada, potpadale pod definiciju članka 4. točke 48. Zakona o gospodarenju otpadom, odnosno da je riječ o glomaznom otpadu iz članka 4. točke 19. istog članka (otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07) i komunalnom otpadu (miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad, pri čemu se ovom definicijom ne dovodi u pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata). Da je tome tako, jasno proizlazi iz fotodokumentacije s očevida priložene spisu, iz koje je vidljivo da stvari u dvorištu nisu uredno složene, nego su dijelom natrpane u otpadna vozila, dijelom pokrivene crnim najlonskim vrećama ili pak neuredno razbacane po dvorištu. Životno je i logično za zaključiti kako se radi o nepropisno odloženom otpadu, a ne o urednim i složenim stvarima koje ne bi potpadale pod definiciju otpada u smislu Zakona o gospodarenju otpadom. Nadalje, navodi da su određene stvari pokrivene PVC folijom ili ceradom iz razloga zaštite predmeta, ne mijenjaju zaključak da se ispod vrećica nalaze predmeti koji također predstavljaju otpad koji je suprotno zabrani iz članka 18. stavka 1. u vezi sa stavkom 2. Zakona o gospodarenju otpadom odbačen u okoliš, to jest izvan lokacije gospodarenja otpadom, odnosno mjesta primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Pritom valja naglasiti da drva za ogrjev i slično, pa i alat kojeg tužitelj spominje, nisu predmet prvostupanjskog rješenja.

17. Neosnovan je navod tužitelja da komunalni redar nije ovlašten vršiti pristup i fotografiranje predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja, s obzirom da je iz spisa vidljivo da je komunalni redar, u skladu s odredbom članka 136. stavka 5. Zakona o gospodarenju otpadom, telefonski obavijestio vlasnika nekretnine o anonimnoj prijavi i potrebi obavljanja očevida, te nakon što je utvrdio da mu nije dopušten pristup predmetnoj nekretnini zatražio nalog suda i asistenciju djelatnika Policijske postaje Nova Gradiška, sukladno članku 140. stavku 4. Zakona o gospodarenu otpadom. Također, prema članku 145. Zakona o komunalnom gospodarstvu komunalni redar naređuje uklanjanje otpada osobi koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila i/ili odložila otpad. Iz navedenoga proizlazi ovlast komunalnog redara da naredi uklanjanje otpada tužitelju čak i na nekretnini u njegovu vlasništvu, odnosno njegovom dvorištu, i to na stvarima u njegovu vlasništvu, a što tužitelj osporava tužbenim navodima. Ovdje je riječ o stvarima koje u pravnom smislu predstavljaju otpad jer za njih postoji javni interes sakupljanja, prijevoza i obrade otpada iz članka 8. Zakona o gospodarenju. Dakle, sakupljanje, prijevoz i obrada predmeta i/ili tvari koji se mogu smatrati otpadom nužno je u svrhu zaštite javnog interesa kako bi se primjenom postupaka gospodarenjem otpadom, na primjer, izbjegla ugroza zdravlja ljudi ili neprihvatljivo uznemiravanje Ijudi, izbjegao i otklonio rizik od onečišćenja okoliša i drugo. Stoga se tužiteljevi navodi kojima se osporava ovlast komunalnog redara ne mogu prihvatiti, a zahvat u pravo vlasništva tužitelja nad takvim stvarima-otpadom zakonom je osnovan. 18. Stoga je sud, polazeći od podataka spisa, osporavano rješenje ocijenio zakonitim. Rješenje je u javnom, ali i u tužiteljevom interesu te je stoga sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakon o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24.) odlučio kao u izreci.

U Osijeku 5. prosinca 2024.

Sudac:

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužitelju,

2. Tuženiku