Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    Poslovni broj: K-1750/2022-67

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Iliji Jurčeviću, kao predsjedniku vijeća, uz sudjelovanje Tajane Vidas kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenog FL zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona (NN broj: NN broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-1234/2022, nakon javne rasprave održane u prisutnosti zastupnika optužbe SL, okrivljenika i u zamjenu za branitelja Gordana Pregleja, odvjetnik Jure Šakić, 5. prosinca 2024. objavio je, a 3. prosinca 2024.,

    p r e s u d i o

    I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (NN broj:

    152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 – dalje: ZKP/08),

    okrivljeni RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina NL i DL, rođene F, rođenog **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, voditelja prodaje i putne službe, komercijalista, sa završenom srednjom stručnom spremom, zaposlenog u Kutjevo d.d., oženjenog, oca dvoje djece

    OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

    da bi:

    11. srpnja 2022., oko 19,30 sati, u [adresa], došao do kuće u kojoj stanuje njegov brat ZL te primijetivši da je brava na ulaznim vratima zamijenjena, u nakani da ga ustraši, galamio, psovao policiju i državu, udario snažno nogom o zid, nakon čega se udaljio prilikom pružanja intervencije policije, da bi se po odlasku policijskih službenika vratio na navedenu adresu te ponovno počeo govoriti: „pobit ću vas sve, zaklat ću vas na spavanju, jutro nećete dočekat, ovo je moje, gorit će sve i ti u tom“ nakon čega se udaljio s navedene adrese, što je sve kod ML izazvalo osjećaj straha i osobne ugroženosti za sebe i vlastitu obitelj,

    dakle, da bi drugome ozbiljno prijetio da će njega i njemu bliske osobe usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11.

    II. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Uvodno citiranom optužnicom okrivljenom RL je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. KZ/97.

    2. Okrivljenik je naveo kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

    3. U svojoj obrani koju je iznio na kraju dokaznog postupka okrivljenik je naveo kako poriče da bi počinio djelo za koje je optužen jer prije svega nikome nije prijetio, a pogotovo ne svome bratu i nije mu u prirodi da tako nešto izgovara, a kamoli da tako nešto i čini jer nije nasilna osoba. Problemi s bratom ML počeli su nakon očeve smrti 2009. godine kada je brat bio nasilan prema pokojnoj majci, tukao ju je, i tada je probleme s njim pokušavao rješavati razgovorom na ljudski način, nažalost bez uspjeha jer je brat tužio majku kako bi mu prepisala kuću. On je rekao da njemu nije do imovine i da nije zainteresiran za to, međutim to nije točno jer je tužio majku i postupak je izgubio o čemu postoji pravomoćna presuda. Majka je nakon svoje smrti oporučno ostavila donji dio kuće s garažom njegovoj kćeri S, gornji kat je ostavila sinu brata R, a bratu je ostavila 1/8 čime on nije zadovoljan. Brat je u jednom periodu odselio iz [adresa], ali su tada nakon njega ostali dugovi zbog neplaćenih režija za struju i vodu, koje sam ja podmirio u konačnici. Nakon toga je otišao u Njemačku gdje je boravio jedno vrijeme, ali je isto tako i tamo bio u zatvoru. Posudio mu je novce koje mu nikad nije vratio i odbio je platiti dug za struju koji je nastao po njegovom povratku od 8.500,00 kuna jer u tu kuću dolazi jednom u tri mjeseca jer tamo ne živim. Okrivljenik je dalje naveo kako po prirodi nije konfliktna osoba, radi 20 godina na terenu sa ljudima kao komercijalist nikada s nikim nije došao ni u kakav sukobu, dapače sukobe izbjegava i sve što je stekao, stekao je svojim radom, za razliku od njegova brata koji ništa nije stekao osim onoga što su mu ostavili roditelji odnosno majka 1/8 kuće u [adresa]. Oporuku koju je majka ostavila iza svoje smrti nije moguće provesti je kuća nije legalizirana. Sve ovo za njega je veliki šok, nikada nije bio na sudu, ovo mu je prvi puta i ne znam ni kako bi se ponašao.

    3.1. Na pitanje branitelja koliko je trajao cijeli događaj od njegovog prvog dolaska pa do odlaska na adresi u [adresa] odnosno kuće, odgovorio je da je sve skupa trajalo oko 2 sata, i on je došao tamo, vidio je da je oko ulaznih vrata sve potrgano, nije mogao vrata otvoriti ključem i pozvao je policiju.

    3.2. Na pitanje da li je razgovor između njega i brata vođen povišenim tonovima, galamom izjavio je da je bilo povišenih tonova do kojih je došlo kad ga je tražio da mu otključa vrata da može uzeti alat koji je imao u kući, i kad sam ga je zatražio da mu vrati 400,00 eura koje su mu supruga i on posudili. Nisu bila nazočna djeca oštećenika, njegov stariji sin kad je zvao policiju je sjeo na bicikl i nekuda otišao, a drugu djecu nije vidio. Na pitanje da li je bilo svađe između njega i brata kada je došla policija na intervenciju izjavio je kako nije bilo svađe, on nije niti plakao pred policijom, niti vikao, samo je rekao policiji neka mu vele da mi otključa vrata tako da može uzeti svoje stvari. Na pitanje branitelja koji bi bio motiv brata da ga prijavi za prijetnju, izjavio je da njegov brat od trenutka smrti roditelja tvrdi da je kuća u njegovu vlasništvu i da je on vlasnik kuće.

    4. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitana je materijalna dokumentacija iz spisa predmeta i to službena zabilješka o dojavi od 11. srpnja 2022. bez izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju (listovi 8 spis), izvješće o pruženoj intervenciji povodom nasilja u obitelji od 11. srpnja 2022. bez alineje a i g, (list 9 spisa), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta te DVD medij sa snimkom videonadzora objekta „Privatna praksa dent.lab. LL“, s Izvješćem nastalim 25. ožujka 2022. (listovi 54-57 spisa), presuda Općinskog građanskog suda broj: 97-P-5110/2014-41 (list 120-121 spisa), tužba GL protiv ML i PL (list 122-125 spisa), zapisnik Centra za socijalnu skrb Pešćenica od 12. ožujka 2012. (list 127 spisa) te presuda Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj PpJ-D 867/13 od 30. ožujka 2013. (list 128-129 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve ML od 16. kolovoza 2022. (list 54-57) i 14. ožujka 2023. (list 105-107), zapisnik o ispitivanju svjedokinje FLA od 23. kolovoza 2022. (listovi 63-66) i 14. ožujka 2023. (list 109-112) i zapisnik o ispitivanju svjedokinje GL od 31. kolovoza 2022. (list 67-68) i 14. ožujka 2023. (list 107-109), i zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽL od 23. srpnja 2024. (list 167-169). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije.

    5. Svjedok ŽL ispitan na raspravi od 23. srpnja 2024. naveo je da je riječ o događaju koji se dogodio prije nekoliko godina, on se detalja zbog proteka vremena ne sjeća. Onako je kako je navedeno u izvješćima koja su sastavljena.

    5.1. Na posebno pitanje suca, naveo je da je procedura takva da ako se neposrednim opažanjem utvrde elementi kaznenog ili prekršajnog djela, to se navodi u izvješću. Koliko se sjeća na prvoj intervenciji bio je s kolegom KL. Ne sjeća se je li na drugoj intervenciji bio s njim.

    6. Svjedok KL ispitan na raspravi od 3. prosinca 2024. naveo je kako se zbog proteka vremena detalja ovog događaja tako dobro više niti ne sjeća, sjeća se da se radilo o sporu oko nekakvog kata, da se radilo o dva brata, te da se radilo o nekakvom imovinsko pravnom odnosu, koliko se sjeća netko, a misli da se radi o jednom bratu je nekome, vjerojatno tom drugom bratu zaključao vrata te mu onemogućio pristup u kuću, na intervenciju je išao sa kolegom. Kad bolje promisli prisjeća se i da je dva puta bio na intervenciji.

    6.1. Na posebno pitanje zastupnika optužbe, odgovorio je da je s njim na intervenciji bio kolega ŽL.

    6.2. Na posebno pitanje suca, odgovorio je da u slučaju da se utvrde elementi kaznenog ili prekršajnog djela on to uvijek unosi u izvješća o postupanju, u slučaju da dolazi do primjerice vrijeđanja policije, to također uvijek unosi.

    7. Nije sporno da su policijski službenici bili na intervenciji dva puta, prvi puta po pozivu okrivljenika te drugi puta po pozivu oštećenika. Nije sporno niti da između okrivljenika i oštećenika postoje neriješeni imovinskopravni odnosi, da je oštećenik zamijenio bravu, kao i da se okrivljenik vratio na navedenu adresu nakon prve policijske intervencije. Sporno je da je okrivljenik počinio prijetnju.

    8. Optužbom se okrivljeniku među ostalim stavlja na teret da je oko 19,30 sati galamio, psovao policiju i državu, udario snažno nogom o zid, nakon čega se udaljio prilikom pružanja intervencije policije, da bi se po odlasku policijskih službenika vratio na navedenu adresu te ponovno počeo govoriti riječi koje su navedene u činjeničnom opisu.

    9. Iz iskaza oštećenog ML proizlazi da mu je okrivljenik, njegov brat, zbog nesuglasica oko puštanja vode, razbio pola zida u dijelu gdje je napravio priključak, zbog čega je došla policija te je okrivljenik i pred policijom „divljao“ iako mu je rekla da mora otići jer će ga uhititi te je okrivljenik otišao dok je bila policija, međutim, čim je otišla vratio se i prijetio. Pojasnio je da je policija došla po pozivu okrivljenika, koji je pred njima odvalio pola zida kod vrata. Naveo je i da se nakon odlaska policije nakratko udaljio do benzinske postaje, a kada se vratio okrivljenik je već galamio na njegovu ženu. Ujedno je naveo kako je okrivljenik razbio ulazna vrata te mu oštetio automobil na dva mjesta, što je primijetio sljedeći dan. U prethodnom postupku oštećenik je naveo kako je policija upozorila okrivljenika, na što je on poludio i počeo galamiti, psovati policiju državu i udarao nogom u zid toliko snažno da ga je oštetio. Nedugo nakon što je policija otišla vratio se i upućivao prijetnje.

    10. Iz iskaza GL, supruge oštećenika, proizlazi da su policajci pokušali objasniti okrivljeniku da im ne može uskratiti vodu te je okrivljenik još u prisutnosti policije nabijao nogom ulazna vrata. Nakon što mu je policija rekla da se udalji, okrivljenik se udaljio, a čim je policija otišla, okrivljenik se vratio i tada je počeo galamiti. U međuvremenu je njen suprug otišao do benzinske postaje, a kada se vratio, okrivljenik je nastavio galamiti. Pojasnila je da je okrivljenik, dok je tamo bila policija, nabijao po vratima, divljao, vrijeđao ih, odnosno djecu, plakao i vikao.

    11. Iz iskaza oštećenika i njegove supruge, a donekle i činjeničnog opisa, sud zaključuje da se prvi dio događaja, koji se odnosi na ustrašivanje galamom, psovanjem policije i države i snažnim udaranjem nogom o zid, dogodio prilikom policijske intervencije.

    12. Iz iskaza svjedoka CL, policijskog službenika, proizlazi kako se događaja ne sjeća zbog proteka vremena. Pojasnio je da se u izvješću navodi ako se neposrednim opažanjem utvrde elementi kaznenog ili prekršajnog djela.

    13. Iz iskaza svjedoka KL, policijskog službenika, proizlazi kako se sjeća da se radilo o sporu oko nekakvog kata, da se radilo o dva brata, te da se radilo o nekakvom imovinsko pravnom odnosu, misli da je jedan brat vjerojatno tom drugom bratu zaključao vrata te mu onemogućio pristup u kuću. Svjedok je pojasnio i da u slučaju da se utvrde elementi kaznenog ili prekršajnog djela to uvijek unosi u izvješća o postupanju, u slučaju vrijeđanja policije to također uvijek unosi.

    14. U slučaju vike te psovanja policije i države, što se okrivljeniku prvim djelom optužbe stavlja na teret, radi se o ponašanju koje se progoni po službenoj dužnosti. U slučaju oštećenja tuđe stvari u pravilu se radi o ponašanju koje se goni po prijedlogu. Iz iskaza policijskih službenika, koji su intervenirali u sporno vrijeme, jasno se može zaključiti da nisu neposrednim opažanjem utvrdili ni prekršajno djelo, budući da su naveli kako se takva utvrđenja unose u izvješća o postupanju te nisu navodili da su uočili kazneno ili prekršajno djelo.

    15. Sud je prihvatio iskaze policijskih službenika kao vjerodostojne. Okolnost da se policijski službenik CL ne sjeća ovog događaja je razumljiva imajući na umu protek vremena i brojne intervencije, a to posredno ukazuje i da se nije radilo o značajnom događaju, osobito imajući na umu iskaz policijskog službenika KL koji se unatoč proteku vremena sjećao pojedinih detalja te je kao osoba koja odlazi na policijske intervencije odnos između okrivljenika i oštećenika opisao kao imovinskopravni. Nema sumnje da bi u slučaju psovanja policije, prilikom policijske intervencije, to policijski službenici i naveli u izvješću jer bi se takvo ponašanje upravo na njih odnosilo. Sud zaključuje da prilikom policijske intervencije okrivljenik nije vikao, nije psovao policiju i državu te nije snažno udarao nogom o zid.

    16. U odnosu na drugi dio događaja, nakon odlaska policijskih službenika, okrivljeniku se stavljaju na teret riječi „pobit ću vas sve, zaklat ću vas na spavanju, jutro nećete dočekat, ovo je moje, gorit će sve i ti u tom“, koje su kod oštećenika izazvale osjećaj straha i osobne ugroženosti za sebe i vlastitu obitelj.

    17. Iz iskaza svjedokinje GL proizlazi da je u međuvremenu njen suprug otišao do benzinske postaje, RL je govorio da će ih sve zaklati, za to vrijeme je bila sama sa djecom na terasi, sin N se rasplakao te je djecu povukla u kuću. Kada se suprug vratio, okrivljenik je nastavio galamiti i tada je govorio da neće dočekati jutro, da neće samo tako proći što su zvali policiju. Pojasnila je da je okrivljenik galamio oko deset minuta dok je bila na terasi te da su djeca čula sve što je govorio, npr. N i D su čuli da je rekao da su retardirani da se školuju po posebnom programu te da će doći i zaklati ih. Njen suprug je po dolasku s benzinske samo prošao pored okrivljenika, ušao u kuću te su se svi zatvorili da to ne slušaju i nije reagirao, bio je uznemiren pogotovo zbog nje te su se djeca rasplakala. Kad se suprug vratio s benzinske, onda je okrivljenik lupao po njegovom automobilu, nastale su rupe, ali štetu nisu prijavili niti su to ukazali policiji. Prije nije bilo sukoba s okrivljenikom, ali je bilo tenzija nakon smrti majke.

    18. Iz iskaza oštećenika proizlazi da je nakon odlaska policije najprije otišao do benzinske postaje, a nakon što se vratio okrivljenik je već bio tamo i galamio na njegovu ženu te su tada počele prijetnje. Pokušao mu je objasniti da mu ništa ne želi uzeti od nasljedstva, a za vrijeme prijetnji njegova je supruga bila gore na terasi, dok je on bio dolje na stepenicama. Izjavio je i da je jedan od njegovih blizanaca čuo kako okrivljenik govori da će ih poklati te da drugi blizanac i starije dijete to nisu čuli.

    19. Iz iskaza svjedokinje FLA, supruge okrivljenika, proizlazi kako u vrijeme počinjenja djela nije bila na navedenoj adresi, time da je navela kako je na telefonu među ostalim čula da je okrivljenik oštećeniku rekao da je bezobrazan te da mu otvori vrata, dok nije čula da bi prijetio bratu.

    20. Imajući na umu iskaze oštećenika i njegove supruge koji su znatno kontradiktorni iskazima policijskih službenika u odnosu na neposredno opažanje prilikom prve policijske intervencije, sud smatra dvojbenim i da se događaj koji je uslijedio nakon prve policijske intervencije dogodio na način kako je navedeno u optužbi, time da između iskaza oštećenika i njegove supruge postoje nepodudarnosti koje sud ne smatra nebitnima te se ne mogu pripisati isključivo proteku vremena, pa je tako oštećenik naveo da je samo jedno dijete čulo konkretnu prijetnju, za razliku od njegove supruge koja je po imenu navela dva djeteta što su konkretno čula. U odnosu na oštećenje auta, iz iskaza oštećenika i njegove supruge proizlazi da šteta nije prijavljena policiji. Navod oštećenika da je tek sljedeći dan primijetio oštećenja jer mu je policija rekla da se skloni u kuću sud nije prihvatio uvjerljivim, time da njegova supruga u prethodnom postupku uopće nije navodila da je vozilo oštećeno, dok je na raspravi izjavila kako je okrivljenik lupao po vozilu kada se suprug vratio te da nisu prijavili štetu niti su na to ukazivali na policiji. Osim što u spisu ne postoji materijalni dokaz da je okrivljenik oštetio zid, ne postoji ni dokaz o oštećenju vozila oštećenika. Policijski službenici su neposredno nakon drugog događaja bili na drugoj intervenciji te nisu neposrednim opažanjem utvrdili oštećenje vozila.

    21. Između okrivljenika i oštećenika postoje narušeni imovinskopravni odnosi zbog nekretnine, koja je mjesto počinjenja ovog djela. Obitelj okrivljenika i obitelj oštećenika suvlasnici su navedene kuće te su i okrivljenik i oštećenik naveli kako oporuka njihove majke nije mogla biti provedena. Oštećenik je isticao kako ga je brat ometao u korištenju vode te je pozivao policiju zbog vode. Okrivljenik je isticao da njegov brat nije pomirivao režije te da ga je policija ranije pozvala da otvori vodu, što je napravio.

    22. Iskaz okrivljenika o policijskoj intervenciji u potpunosti je podudaran iskazu policijskih službenika i policijskoj dokumentaciji. Tako je okrivljenik naveo da prilikom policijske intervencije nije bilo svađe, nije plakao pred policijom niti vikao, samo im je rekao da oštećeniku kažu da mu otključa vrata tako da može uzeti svoje stvari. Okrivljenik nije sporio da postoji imovinskopravni spor između njega i oštećenika oko predmetne kuće nakon smrti njihovih roditelja te je dostavio dokumentaciju o navedenom kao i dokumentaciju o nasilnom ponašanju oštećenika upravo zbog navedene nekretnine. Naveo je kako su mu policijski službenici prilikom policijske intervencije dali uputu da može privatno tužiti brata zbog naknade štete, što je posredno u skladu s iskazom policijskog službenika KL, koji je sukob okrivljenika i oštećenika opisao kao imovinskopravni. Izjavio je i da supruga oštećenika nije prisustvovala prvom dijelu događaja kada je policija bila prisutna. Potvrdio je da se nakon policijske intervencije vratio te da je oštećenikovoj supruzi rekao da mu brat da ključeve kako bi uzeo materijal, kao i da je bratu rekao da je bezobrazan, ali mu nije prijetio. Pojasnio je i da drugo dvoje djece oštećenika nije vidio.

    23. Okrivljenik je kazneno i prekršajno neosuđivan, navedenog je dana prvi pozvao policiju, opisao je složeni odnos s bratom nakon smrti roditelja te je isticao kako njegovu djecu voli kao svoju. Imajući na umu ovakve iskaze oštećenika i njegove supruge koji su suprotni neposrednom opažanju policijskih službenika prilikom prve policijske intervencije, kao i nedostatak materijalne dokumentacije o oštećivanju stvari, uključujući i vozila, o čemu svjedokinja nije iskazivala na policiji niti su to policijski službenici uočili prilikom druge policijske intervencije, sud nije nedvojbeno utvrdio da se okrivljenik najprije prilikom policijske intervencije, što je isticao oštećenik, ali ni prilikom povratka prijeteći ponašao prema oštećeniku na način kako je to navedeno u optužbi.

    24. Prema članku 455. stavku 1. ZKP/08, osuđujuću presudu sud će izreći samo ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Taj najviši dokazni standard označava potrebu da okrivljenikova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu, čak ni tračak sumnje koji dovodi u pitanje osudu. Kako u konkretnom slučaju nije nedvojbeno dokazano da je okrivljenik počinio prijetnju, sud je okrivljenika na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08 oslobodio optužbe.

    25. Kako je okrivljenik oslobođen optužbe, to troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

    U Zagrebu 5. prosinca 2024.

    SUDAC:

    Ilija Jurčević

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    DNA

    1. OKDO Zagreb na broj KO-DO-1234/2022

    2. Okrivljeni RL

    3. Branitelj Gordan Preglej

    4. Oštećeni ZL – nakon pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.