REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: K-605/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Teodori Projić-Škovrlj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Matee Starčević kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika HŽ, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne Novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 - dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru br. KO-DO-433/2021 zaprimljene kod ovoga suda 12. kolovoza 2021. i izmijenjen na glavnoj raspravi 6. ožujka 2024., nakon održane glavne i javne rasprave dana koja ja zaključena dana 2. prosinca 2024. u nazočnosti zastupnice optužbe Nataše Đaković, branitelja okrivljenika Jurice Kvartuča, odvjetnika u Zadru te okrivljenika osobno, te objave, dana 5. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08)

Okrivljenik: HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. ĆŽ i H, rođen **.**.1958. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, SSS, brodomehaničar, zaposlen, na dugotrajnom bolovanju, oženjen, otac dvoje djece, neosuđivan,

k r i v  j e

što je dana 8. prosinca 2020., u 17,00 sati, na cesti D8, kod 9,6 km/stupa, između mjesta Rovanjska i Seline, upravljajući osobnim vozilom marke "Opel Astra", reg. oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom iz smjera Rovanjske u smjeru Modriča (iz smjera istoka u smjeru zapada), protivno odredbama čl. 38. st. 1. i čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/19, 42/20 i 114/22), iako svjestan da je kao vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku te brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, jer u protivnom može izazvati prometnu nesreću, lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, na mjestu gdje je brzina kretanja prometnim znakom ograničena na 50 km/h, u uvjetima noćne vožnje i smanjene vidljivosti zbog kiše te mokrog i sklizavog kolnika, na dijelu ceste gdje nema javne rasvjete, nogostupa niti druge površine za kretanje pješaka, a gdje može očekivati nailazak pješaka, upravljao vozilom brzinom od 54 km/h koja nije bila prilagođena opisanim uvjetima te ne obraćajući pažnju na pješaka oštećenika ĆŽ koji se kretao u istom smjeru desnom prometnom trakom na udaljenosti od oko 0,8-0,9 metara od desnog ruba kolnika, uslijed čega nije pravovremeno vozilom poduzeo radnju skretanja ulijevo ili kočenja, pa je došlo do udara prednjeg krajnjeg desnog dijela njegovog vozila u lijevu stranu tijela oštećenika, kojom prilikom je oštećenik ĆŽ zadobio povrede u vidu rane razderotine iznad desnog oka, krvnog podljeva mekog oglavka čeono desno, prijeloma leptiraste kosti baze lubanje u području prednjeg zida sfenoidnog sinusa s krvarenje u sinus, rane razderotine lijevog lakta, rane razderotinu u području bliže članka palca lijeve šake i višekratnog prijeloma prve kosti područja lijeve šake, koje povrede su u svojoj ukupnosti teške prirode,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11.

II. Temeljem odredbi iz čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11 okrivljeniku HŽ se

i z r i č e

KAZNA ZATVORA

u trajanju od 9 (devet) mjeseci

a temeljem čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 prema okrivljeniku HŽ se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 9 (devet) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik u roku kušnje od 2 (dvije) godine ne počini kakvo novo kazneno djelo.

III. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08, nalaže se okrivljenom HŽ platiti stvarni trošak u iznosu od 1.952,66 € (tisuću devetsto pedeset i dva eura i šezdeset i šest centi) i paušalni trošak kaznenog postupka u iznosu od 200,00 € (dvjesto eura) odnosno ukupno 2.195,66 € (dvije tisuće devetsto pedeset i dva eura i šezdeset i šest centi) sve u korist proračunskih sredstava Republike Hrvatske, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je dana 18. kolovoza 2021. optužnicu poslovni br. KO-DO-433/2021 izmijenjenu na glavnoj raspravi dana 6. ožujka 2024. protiv okrivljenika HŽ, zbog učina kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11.

2. Sud je u činjenični opis kaznenog djela dodao brojeve Narodnih novina u kojima je objavljen Zakon o sigurnosti prometa na cestama a koje nisu bile navedene u optužnici - 42/20 i 114/22, a koje omaškom nisu navedene u optužnici a radi preciznije identifikacije predmetnog kaznenog djela.

3. Ovaj sud je proveo postupak i donio presudu 11. ožujka 2024. pod posl. br. K-567/2021 kojom je okrivljenik oglašen krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret, no ista prvostupanjska odluka je rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj:

Kž-188/2024-4 od 3. listopada 2024., ukinuta i predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

4. Okrivljenik HŽ je naveo da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela za koje se tereti.

5. U svojoj prvoj obrani pred PU zadarskoj, Policijskoj postaji Obrovac dana 8. siječnja 2021. okrivljenik HŽ je izjavio kako je te prigode bila kiša, mrak, slabo se vidjelo. Odjednom kad je došao u taj zavoj, a nikad „ne divlja“ po cesti, vidio je ispred sebe, odjednom, siluetu. Nije znao je li to čovjek ili životinja. Odmah je skrenuo na lijevu stranu ceste i drago mu e da je to napravio, da ne udari u čovjeka, ali zahvaćen je retrovizorom. Jedno je auto stalo iza njega, na cesti, muž je ostao u autu, to je kasnije vidio, a žena je izašla vani, zvala je hitnu i policiju. Oštećenik je bio na rubu na ceste, odmah se podigao i on mu je rekao da mora čekati dolazak hitne pomoći, a već se vidjela da dolazi. Potom su ga on i djelatnici hitne, odveli prema kolima, a on nije htio ići, rekao je da će kući, da mu nije ništa. Onda mu je došao sin pa je otišao s hitnom. Napominje kako nije vozio brzo, možda i manje od dopuštenog. Oštećenika zna iz viđenja, on uvijek ide cestom, metar od ruba. U puno situacija su ga ljudi u zadnji tren izbjegli.

6. U obrani pred ovim sudom okrivljenik HŽ je naveo kako iskazuje identično kao na prvom ispitivanju od 8. siječnja 2021. te dodaje kako je tada padala kiša, ne jaka, ali kiša. Inače, oni svi u tom kraju znaju oštećenika i znaju kako se on ponaša na cesti, pa upravo zbog toga kroz ovo područje [adresa] nije vozio više od 50 km/h, a pogotovo znajući za njega. Napomenuo je i kako se tada ovom prometnicom nije mogao kretati uz rub kolnika, ivicom ceste, zbog drače koja je rasla uz cestu. Kada je s vozilom ušao u zavoj, odjednom je ispred sebe vidio neku sjenu, pa se naglo dao u lijevo i stisnuo kočnicu. Osjetio je kako je nešto udarilo u retrovizor, auto je odmah stalo. Vidio je samo sjenu, nije znao što je udarilo u auto, pa je izašao vani. Tada je čuo kako mu netko viče, misli ženski glas ''miči auto jer si prešao na drugu stranu ceste''. On se onda s autom pomaknuo i popeo na ivičnjak. U međuvremenu, oštećenik se ustao i rekao da ide kući, a on ga je jedva zadržao da ostane tu, na mjestu. Vrlo brzo došla je hitna pomoć, međutim on se opirao i jedva je ušao u vozilo Hitne pomoći. Kako mu je vrlo brzo došao sin on ga je nagovorio da uđe u vozilo hitne pomoći. Policija je došla nešto kasnije, poslije hitne.

Oni to znaju, a i on je rekao, a i žena mu, da on uopće ne gleda, on samo prelazi preko ceste, ne gleda uopće nailazi li auto.

6.1. Na upit branitelja okrivljenika može li opisati mjesto gdje se dogodila nesreća, okrivljenik odgovara kako se ova prometnica, odnosno mjesto, sastoji od prometne trake, asfalta, a onda nakon toga je, mislim oko 30-40 cm, tzv. ''pasica'', odnosno jedan betonirani dio, a onda je stavljen rubnjak, odnosno ivičnjak, betonski. Tamo nema nogostupa, tko se tuda kreće mora se kretati asfaltnom trakom.

6.2. Na daljnji upit branitelja okrivljenika gdje je mjesto sraza, okrivljenik odgovara kako je oštećenik udario u bok, više prema vratima, zakačio je retrovizor koji je otpao.

6.3. Na daljnji upit branitelja okrivljenika da li se na tom mjestu ceste inače kreću pješaci, okrivljenik odgovara kako se tim dijelom cestom ne kreću pješaci, nema tko u Modriču, i tamo baš i nema ljudi. Nikad nije vidio da se tim dijelom ceste kreću pješaci. On je imao upaljena kratka svijetla na automobilu, a zbog loma svijetla. Naime kada kiša pada i mokar je asfalt onda dolazi do loma svijetla i ništa se ne vidi.

6.4. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li u bilo kojem trenutku dok je vozio, primijetio da se netko kreće cestom, okrivljenik odgovara kako je, kada je odjednom ušao u zavoj, vidio sjenu i dao se u lijevo.

6.5. Na upit zastupnice optužbe je li mu poznat oštećenik od ranije, okrivljenik odgovara kako ga zna od prije, zna da je radio u Rijeci, a onda se vratio tu i zna da uvijek hoda, bilo danju bilo noću. Prije je znao hodati do [adresa], a sada kada je stariji stalno hoda na relaciji Modrič-Rovanjska, a to je upravo ovaj smjer. On ga je i prije, svakodnevno viđao kako tuda hoda, nema tko drugi da bi tuda hodao.

7. Sud je tijekom postupka pokušao saslušati i oštećenika ĆŽ, ali isti nije bio prostorno i vremenski orijentiran, pa je stoga izvršeno i psihologijsko i psihijatrijsko vještačenje te je utvrđeno kako je isti trajno raspravno nesposoban. Stoga sud nije niti uzeo kao relevantnim niti njegov iskaz dan pred u PU zadarskoj PP Obrovac, dana 8. siječnja 2021.

8. U dokaznom dijelu postupka sud je saslušao predložene svjedoke LŽ, ČŽ, ĐŽ i TŽ, kao i vještaka prometne struke dipl. ing. Daniela Sikirića i vještaka psihijatrijske struke dr. Darka Laburu.

9. Svjedokinja LŽ, supruga oštećenika, u svom iskazu navodi kako ona o prometnoj nesreći ne može ništa reći jer nije bila nazočna. Nakon prometne nesreće, oštećenik joj nije ništa rekao, ali kad ide cestom on ne ide uz rub ceste nego ide uvijek sredinom ceste. On ne želi ići uz kraj, on uvijek želi ići sredinom ceste. Možda se ovo ne bi ni dogodilo da nije išao posred ceste. Ne pazi kad hoda. Tog dana se vraćao iz Rovanjske, ali ne zna je li bio pijan. Kad prelazi cestu, on ne gleda ide li auto, on samo ide svojim putem. Ima tamo i okuka, ali on nikad ne gleda kad prelazi cestu. Mora reći da nije očekivala da će ga udariti auto, ali činjenica je da on ide uvijek posred ceste. Nakon ove nesreće, nije ništa pričao o nesreći, niti tko bi bio kriv niti išta. Nakon nesreće, nije primijetila da bi imao nekih posebnih tegoba.

9.1. Na upit zastupnice optužbe je li joj oštećenik pokazao mjesto gdje se to dogodilo, koliko je to daleko od njihove kuće, svjedokinja odgovara kako joj nije pokazao, ali ona zna gdje je to bilo.

9.2. Na daljnji upit zastupnice optužbe kako zna da on ne gleda kada hoda s cestom, da li idu skupa, svjedokinja odgovara kako nikad ne idu skupa, kad joj nešto treba ona ide sama u Rovanjsku. Zna da nikad ne gleda kuda ide po cesti jer ga vidi iz kuće, s obzirom da ima pogled na cestu. Ljeti je na ovoj cesti gust promet.

10. Svjedokinja ČŽ saslušana pred ovim sudom navodi kako se sjeća ovog događaja. Suprug i ona su se s autom vraćali iz Slivnice, sjeća se da je roskala kiša i suprug je polako vozio. Tu ima ovaj oštri zavoj i znam da se tuda ĆŽ kreće, baulja. Ona se uvijek bojala da i njena djeca, tu na toj dionici, ne bi naišli na njega, tu nema trotoara, a nema ni pješačkog prijelaza, on je jadan bolestan. Bio je sumrak, suprug je polako vozio i shvatio je da se nešto događa. Ona je izašla vani, skočila na drugu stranu i vidjela je kako HŽ drži oštećenika i viče '' ĆŽ molim te smiri se, ne idi nigdje''. Dotrčala je i vidjela da se radio o ĆŽ. HŽ se tada, koliko je primijetila borio s bolesnom osobom, on ga je čuvao da mu ne pobjegne na cestu, jer je ĆŽ bio u tom momentu agresivan. Pozvala je hitnu i policiju, te zaustavila promet jer je nailazio autobus. ĆŽ i HŽ je zatekla kada su bili u zavoju i bili su im na desnoj strani ceste, a oni su išli iz smjera Posedarja prema Modriču, prema kući. Oni su se nalazili uz sami rub kolnika, uz cestu.

10.1. Na upit branitelja okrivljenika u kojem su položaju oni bili, uz sami rub ceste, svjedokinja odgovara da je ĆŽ je ležao, a okrivljenik ga je držao da ne pobjegne jer ĆŽ je vikao da ga pusti, da on ide ća, ĆŽ je u tim trenutcima djelovao agresivno. HŽ mu je govorio da se smiri dok dođe hitna i policija.

10.2. Na daljnji upit branitelja okrivljenika zašto je rekla da je molila Ć da njena djeca ne naiđu dok se ĆŽ kreće cestom, svjedokinja odgovara, zato jer je on bolestan i ne zna gdje hoda, on non-stop prelazi s jedne strane ceste na drugu. Bilo je pitanje dana kada će netko nastradati. Koliko zna, on se digne oko 5,6 pa hoda pješke do Rovanjske i natrag. Zna za ĆŽ i ovakvo njegovo ponašanje otkad se udala u Modrič, a to je bilo 1979. godine. Svi u mjestu govore da je bilo pitanje trenutka kada će se nešto ovakvo dogoditi s obzirom na ĆŽ. Ona je susretala ĆŽ da se kreće cestom, ali je uvijek u tim trenucima bila suvozač, jer ona ne vozi. Njegovo ponašanje na cesti se moglo okarakterizirati kao nepredvidivo, on ide u jednom smjeru, pa odjednom krene na drugu stranu. Ove večeri je roskala kišica, pa su zato i vozili polako. Da su išli brže i oni bi imali problema, zna da je tada okrivljenik zaustavio svoj auto i bio je i trokut na cesti, koliko se sjeća, mada ne može biti sto posto sigurna. Na ovom dijelu zavoja bio je veliki mrak, zimsko doba, sreća da je njen suprug sporo vozio jer da je netko brže vozio, moglo je doći do svega dok je okrivljenik ĆŽ držao na cesti.

10.3. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li prethodno vidjela HŽ kako se kreće cestom, svjedokinja odgovara kako nije, kad su došli, njegovo auto je već bilo parkirano. Nisu vidjeli sam događaj, vidjela je da HŽ drži ĆŽ i zna da je jedan dečko stao i pitao što se događa i ona mu je rekla da izgleda da je ĆŽ podletio pod auto. Tada je ovaj dečko nazvao Šiminog sina koji je uskoro došao, a došla je i hitna. ĆŽ je jako teško pristao ući u hitnu, a i bježao je. Šimin sin je bio iznenađen i govorio mu da mora ići u bolnicu. HŽ je tada izgledao strašno, sav se tresao, držao je ĆŽ, nije mogao riječi progovoriti. Kad ga je pitala što je, on je govorio ''ajme gospođo pustite me, što se čovjeku dogodilo, pustite me''. Bilo joj ga je žao, što mu se dogodilo, mada ga ne pozna, a ĆŽ zna i zna da je bolestan.

10.4. Na upit zastupnice optužbe odgovara da su se oni s vozilom zaustavili jedno desetak metara u tom zavoju, a Ivanovo auto je bilo zaustavljeno malo naprijed i on je držao ĆŽ. Ove prigode je u autu su bili suprug i ona, a on je izašao nakon nje, kad mu je rekla što se događa. Tad je parkirao auto i izašao. Ovaj dečko što je dolazio iz pravca [adresa] samo ju je pitao ''Teta ČŽ što se događa?'', pa mu je rekla da je nešto sa ĆŽ i onda je on zvao njegovog sina, a otišao. Da ĆŽ baulja cestom to govore i drugi u mjestu, između ostalog i ČŽ koja mu sprema i hranu svaki dan, AŽ također. Bila je prisutna kad je došla hitna, a kad je došla policija polako su odlazili, nisu tada razgovarali s policijom. Misli da policija zna za ovakvo Šimino ponašanje na cesti.

11. Saslušan je i ĐŽ koji izjavljuje kako su se on i supruga vraćali iz Slivnice, padala je mala kišica, bila je večer i naišli su na auto uz rub ceste. Izašli su vani, a on se bojao da netko i njega ne udari s obzirom na cestu, pa je vratio auto nazad, upalio sva četiri žmigavca i onda su supruga i on izašli iz auta. Došli su do mjesta događaja i vidio je jednog čovjeka koji mu nije bio poznat i isti je držao ĆŽ uz rub ceste. Kako je ĆŽ očito prethodno pao, on ga je pokušavao podignuti. Njegova supruga je prešla na drugu stranu ceste da ne bi neko auto naišlo, pa je onda ona nekog zvala, misli da je zvala nekog dečka koji je onda obavijestio Šiminog sina. Ovaj čovjek je držao ĆŽ uz rub ceste, uz rubnik. Koliko je primijetio, a bio je mrak, ĆŽ je htio otići s ovog mjesta, međutim ovaj čovjek mu nije dao da ode.

11.1. Na upit branitelja okrivljenika je li mu ĆŽ poznat od ranije, svjedok odgovara kako se ovo moglo i njemu dogoditi, tisuću puta, svima koji prolaze ovom cestom. Naime ĆŽ kad popije jednu ili dvije pive ide po cesti, a ĆŽ zna 20 godina, i više. Nema dana kada on nije takav i bez ikakve kontrole hoda po kolniku, cesti. Teško je kada dolazi do ovakvih stvari. Svaki dan vidi ĆŽ puno puta, ĆŽ svakodnevno odlazi do trgovine gdje mu netko plati pivu ili dvije, onda on hoda po cesti nekontrolirano, tetura s jednog kraja na drugi i to je način na koji on hoda, a da bilo tko dva put dnevno krene prema Modriču sigurno bi vidio ĆŽ kako na taj način tetura po cesti. Čudno je da se i prije nešto takvo nije dogodilo.

11.2. Na daljnji upit branitelja okrivljenika kad je došao do ĆŽ na koji način je reagirao okrivljenik, svjedok odgovara da je okrivljenik bio prestrašen, izvan sebe, mislio je da se njemu nešto dogodilo. On je ĆŽ držao, a ĆŽ je htio otići, međutim okrivljenik mu nije dao. Njegova žena je nekog zvala, ne zna je li zvala prijatelja od sina od oštećenika. Nakon toga je došao oštećenikov sin, a i kad je on došao oštećenik je htio otići s mjesta događaja, htio je otići kući. Nakon toga je došla hitna pa je onda on s njima otišao.

11.3. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li prethodno vidio vožnju okrivljenika ili njegovo vozilo zaustavljeno, svjedok odgovara kako je on vozio polako, cesta je bila skliska, loša vidljivost i on je zamalo udario u čovjeka, kada je vidio, odmah je stao. Tu je loša kvaliteta asfalta.

11.4. Na upit zastupnice optužbe je li vidio trenutak nesreće, svjedok odgovara kako nije, on je naišao nakon toga, minutu, dvije. Da je bio odmah iza, vjerojatno bi udario ili u to auto ili u tog čovjeka. To je bilo točno na vrhu zavoja. Kada kaže da je zamalo udario čovjeka, pri tome misli na okrivljenika koji je držao oštećenika. Vidio je ĆŽ u tom položaju po cesti, a s obzirom da ga viđa svaki dan, te ga čudi da do sada policija ili netko drugi nije reagirao s obzirom na njegovo ponašanje. Ponavlja, što je večer bliže, jer cijeli dan ispred trgovine pije pive, odnosno tko mu što dade, može biti ili konjak ili slično, to on sve teže hoda po cesti, radi osmice i tome slično. Kad on vozi tom dionicom, zna gdje bi mogao biti ĆŽ pa vozi polako, kao i svi stanovnici ovog područja, znajući da bi ĆŽ mogao tu negdje biti.

12. Svjedok TŽ navodi kako je za ovu prometnu nesreću čuo tek nakon dva - tri mjeseca, kad mu je HŽ rekao. Po njegovim saznanjima na ovom dijelu ceste su jaki zavoji i jako je slaba preglednost, nema niti rasvjete, nema pješačke staze ni signalizacije. Tu može stradati i vozač i pješak. Na ovoj dionici su se već više puta događale prometne nesreće jer nema nikakvog tu mjesta za pješake uz kolnik. Naime, tu je cesta, vozač nema gdje proći osim tuda, a nema mjesta ni za pješake jer je s jedne strane more, a s druge strane stijena. Ne sjeća se je li on ikad na cesti zatekao ĆŽ, rijetko se kreće tom dionicom.

12.2. Na upit zastupnice optužbe je li mu poznato jesu li se na ovom mjestu već prije događale prometne nesreće, svjedok odgovara da mu nije poznato, ali na i identičnoj krivini, da. Kako je to put za plažu i dućan, jedne prigode su muž i žena išli s plaže, uz rub ceste, naišao je šleper, a kako je žena ispod pazuha imala suncobran isto je zapelo za šleper, pa je ta žena i pala. Tu nije kriv ni pješak, ni vozač, nego institucije jer nema pješačke staze.

13. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao zapisnik o očevidu (l.s. 3-4), skicu lica mjesta (l.s. 15), liječničku dokumentaciju za oštećenika ĆŽ (l.s. 5, 26), zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika HŽ (l.s. 7), kombinirano sudsko-medicinsko i prometno vještačenje (l.s. 59-87), psihologijsko vještačenje oštećenika od 24. ožujka 2022. (l.s. 117-127), psihijatrijsko vještačenje oštećenika od 23. svibnja 2022. (l.s. 133-142), dopunu sudskog medicinskog vještačenja od 20. prosinca 2023. (l.s. 155-157), očitovanje obrane na dopunu sudskog medicinskog vještačenja od 4. siječnja 2024. (l.s. 158-159), te u izvod iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 88-89).

14. Tako je uvidom u zapisnik o očevidu provedenom na licu mjesta dana 8. prosinca 2020. utvrđeno da se prometna nesreća dogodila izvan naselja, na odsjeku ceste: na 9 + 60 m, ceste D-08, općina Jasenice. Vrsta ceste: bez kolničke trake ili staze. Zavoj je nepregledan, cesta je u usjeku, kolnički zastor je asfalt, koji je bio mokar. Širina kolnika na mjestu nesreće je 07,00 m. Javne rasvjete nema, promet je reguliran prometnim znakovima, a vertikalna i horizontalna signalizacija je dobra. Ograničenje brzine je 50 km/h, promet je bio rijedak, bila je noć i padala je kiša.

15. U predmetnoj prometnoj nesreći oštećenik ĆŽ je zadobio teške tjelesne ozljede kako je navedeno u liječničkoj prijavi Opće bolnice Zadar od 8. prosinca 2020.

16. Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za okrivljenika HŽ utvrđeno je da je kako isti nije bio pod utjecajem alkohola.

17. Uvidom u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za oštećenika žrtvu ĆŽ je utvrđeno kako je naveden prigode imao 0,14 g/kg alkohola u krvi, odnosno 0,35 g/kg alkohola u mokraći, te je u vrijeme vađenja krvi bio trijezan.

18. U psihologijskom vještačenju oštećenika od 24. ožujka 2022. (l.s. 117- 127), vještak Lucijana Rupić Krstić, klinički psiholog navodi kako je oštećenik osoba kod koje su evidentne značajne poteškoće kognitivnog funkcioniranja, te njegov iskaz u ovom postupku nije vjerodostojan obzirom na njegove teškoće, posebice radi problema na planu pamćenja, vremenske i prostorne dezorganiziranosti, sklonosti minimiziranju bilo kakvih poteškoća te izraženog nedostatka samog uvida.

19. Tijekom postupka obavljeno je i psihijatrijsko vještačenje oštećenika od 23. svibnja 2022. (l.s. 133-142), te saslušan i stalni sudski vještak medicinske struke – forenzičke psihijatrije Darka Labure dr. med. specijalist psihijatar, koji navodi kako oštećenik ĆŽ ima poremećaj ponašanja radi konzumiranja alkohola (F10.2) koji je kroničan, dužeg vremenskog trajanja, pa je posljedica toga organsko moždano oštećenje (F 10.74), te posljedični psihoorganski sindrom (F07.9). S obzirom na moguću graničnu razinu alkoholiziranosti prema pripitom stanju, pa da oštećenik ima organski moždani poremećaj, kognitivni deficit, početne simptome demencije, pa da zna hodati neoprezno cestom (više prema sredini), kako navodi njegova supruga, napominje vještak, može se reći da je njegov ponašanje na cesti i postupci u prometu bili na razini bitno smanjene ubrojivosti u vrijeme događaja. Također, vještak nadalje navodi i kako oštećenik nije raspravno sposoban, te je mišljenja i kako je njegova raspravna nesposobnost trajnije naravi.

19.1. Na raspravi pred ovim sudom isti navodi, a na upit suda, je li s obzirom na psihijatrijsko stanje oštećenika, njegovo stanje predvidivo, vještak odgovara kako s obzirom na vještačenje vještaka psihologijske struke i njegovo vještačenje, smatra kako bi se moglo reći da je stanje oštećenika nepredvidivo u smislu psihomotorike. Naime, kao što je i navedeno u vještačenju, on bi znao hodati neoprezno cestom i to više prema sredini, a što odgovara upravo tim njegovim kognitivnim zakazivanjima i oštećenjima koje onda uzrokuju i promjenu psihomotorike. Oštećenik je bio i na granici pripitog stanja, pa onda to može biti dodatan faktor jedne nekoordinacije u pokretima.

20. U kombinirano sudsko-medicinskom i prometnom vještačenju (l.s. 59-87, 158) obavljenom po prometnom vještaku Danielu Sikiriću dipl. ing. i sudsko- medicinskom vještaku prof. dr. sc. Davoru Mayeru dr.. med. se navodi kako nalet osobnog vozila „Opel Astra“ reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao okrivljenik HŽ ostvaren primarnim kontaktom prednjeg krajnje desnog dijela vozila i lijeve strane tijela oštećenika, a pri tome je oštećenik, u trenutku naleta nailazećem vozilu bio okrenut stražnjom stranom tijela, a samo lijevom stranom tijela unutar gabarita vozila. Dinamika naleta odvijala se po tipu istosmjernog djelomičnog čelnog naleta u pravcu. U trenutku naleta na pješaka brzina osobnog vozila okrivljenika HŽ je bila 54 km/h. Navodi se i kako je u trenutku naleta osobni automobil „Opel Astra“ reg. oznake [registarska oznaka] se nalazio približno na srednjem dijelu za to vozilo desne prometne trake, desnom bočnom stranom se nalazio na udaljenosti oko 0,9 m od desnog ruba kolnika, što znači da se oštećenik ĆŽ kretao desnom prometnom trakom gledajući u smjeru njegovog kretanja, svojom težišnom uzdužnom osi na udaljenosti od desnog ruba kolnika za oko 0,8-0,9 m. Nadalje, navodi se da ako su na vozilu okrivljenik bila upaljena kratka (oborena) svjetla, u noćnim uvjetima i pri mokrom kolniku, bez ulične rasvjete, objektivna daljina vidljivosti ispred osobnog vozila okrivljenika nije bila veća od 25 m, te bi za navedenu daljinu vidljivosti ispred vozila, tehnički adekvatna brzina kretanja iznosila do 40 km/h. Također se navodi u vještvu i kako se okrivljenik u trenutku naleta i neposredno prije kretao brzinom od oko 54 km/h, pri kojoj brzini bi se poduzimanjem kočenja zaustavio na putu od oko 31,5 m.

20.1. U ovoj prometnoj nesreći oštećenik je sudjelovao kao pješak, te su medicinskom obradom oštećenika utvrđene ozljede i stanja: razderotina iznad desnog oka, krvni podljev mekog oglavka čeono desno, prijelom leptiraste kosti baze lubanje u području prednjeg zida sfenoidnog sinusa, s krvarenjem u sinus, rana razderotina lijevog lakta, rana razderotina u području bližeg članka palca lijeve šake, višeiverni prijelom 1. kosti doručja lijeve šake, te sve utvrđene ozljede stoje u uzročnoposljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom i sve utvrđene ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Nadalje, navodi se kako se u ovom konkretnom slučaju radilo o djelomičnom istosmjernom naletu vozila, ne o bočnom okrznuću, a izostanka ozljede na mjestu kontakta s branikom je pripisiv tome što noga nije bila opterećena masom tijela pa je naletom vozila bila izbijena prema naprijed.

20.2. Tijekom rasprave je saslušan i prometni vještak Daniel Sikirić dipl. ing. koji navodi kako u cijelosti ostaje kod svog dijela nalaza i mišljenja od 15. srpnja 2021., te na upit branitelja okrivljenika, u trenutku sraza vozila i oštećenika, u odnosu na poziciju vozila gdje se nalazio oštećenik, odgovara kako se pitanje odnosi na konkretni mehanizam naleta, a što su zajednički utvrdili u nalazu i mišljenju, s dr. Davorom Mayerom, uzevši u obzir ozljede oštećenika i oštećenja na vozilu. U skladu s time su zaključili da se radilo o djelomičnom istosmjernom naletu vozila na pješaka, u kojem je oštećenik u trenutku naleta bio leđima okrenut osobnom vozilu okrivljenika, većim dijelom tijela izvan gabarita vozila. Primarni kontakt je uspostavljen između prednjeg krajnjeg desnog dijela vozila i lijeve strane tijela oštećenika, točnije u potkoljenici lijeve noge. Najistureniji dio vozila je branik vozila, pa je primarni kontakt uspostavljen prednjim krajnje desnim dijelom branika vozila i lijeve noge oštećenika, a to su grafički prikazali u nalazu i mišljenju. Primarni kontakt prikazan je na str. 7 njihovog nalaza i mišljenja. Na str. 10 i 11 prikazana je konkretna simulacija naleta u računalnom programu za simulacije prometnih nesreća, a pokraj svake fotografije napisano je i točno vrijeme nakon primarnog kontakta na koje se simulacija odnosi.

20.3. Na daljnji upit branitelja okrivljenika je li se pješak nalazio na kolniku izvan pune crte i koliko se nalazio udaljen, vještak odgovara kako se u trenutku naleta osobni automobil okrivljenika nalazio se na središnjem dijelu za to vozilo desne prometne trake, desnim bokom na udaljenosti od oko 0,9 metara od desnog ruba kolnika, a što bi predstavljalo i položaj pješaka u trenutku naleta.

20.4. Na daljnji upit branitelja okrivljenika može li pojasniti kojom metodom i kako je došao do izračuna brzine kretanja, vještak odgovara kako je izračun naletne brzine vršen koristeći se empirijskim relacijama za daljinu odbačaja pješaka kod djelomično čeonog naleta, te daljina odbačaja retrovizora vozila. Svaki izračun daje približne vrijednosti brzine kretanja vozila, a dozvoljeno odstupanje koje se u tehničkom smislu može prihvatiti je do 10%. U ovom nalazu je utvrdio da je naletna brzina vozila iznosila oko 54 km/h, a ne točno 54 km/h. To znači da je naletna brzina mogla biti nešto niža ili nešto viša od iznesene. Međutim bilo da je nešto viša ili nešto niža u granicama navedenog odstupanja ne utječe na konkretne zaključke iznesene u nalazu i mišljenju. Kod djelomično čeonog naleta pješak nakon naleta bude odbačen u smjeru kretanja vozila i u bočnu stranu u odnosu na vozilo. S obzirom da je trag krvi pješaka pronađen točno na desnoj rubnoj crti kolnika, a za što je nadalje tehnički prihvatljivo zaključiti i da se radilo o mjestu njegovog konačnog odbačaja nakon naleta onda proizlazi da je mjesto naleta bilo u lijevo od desnog ruba kolnika. Konkretna simulacija je pokazala da je mjesto naleta bilo na udaljenosti od oko 0,9 metara od desnog ruba kolnika, a za što se također može uzeti odstupanje od 10%, koje opet ne može dovesti do drugačijih zaključaka iznesenih u nalazu i mišljenju.

21. Analizom svih provedenih dokaza, te dovodeći iste u međusobnu svezu i u vezu sa obranom okrivljenika, sud je utvrdio da je okrivljenik HŽ ostvario subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11.

22. Okrivljeniku se stavlja na teret da je prekršio odredbu čl. 38. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja propisuje da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.

23. Okrivljeniku se stavlja na teret da je prekršio i odredbu i čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja propisuje da je vozač dužan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti i atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

24. Dakle, nesporno je utvrđeno da je okrivljenik HŽ navedene prigode i mjesta upravljao osobnim automobilom marke "Opel Astra", reg. oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom iz smjera Rovanjske u smjeru Modriča (iz smjera istoka u smjeru zapada), protivno odredbama čl. 38. st. 1. i čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a što isti i ne spori, pa iako svjestan da je kao vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku te brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, jer u protivnom može izazvati prometnu nesreću, lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, na mjestu gdje je brzina kretanja prometnim znakom ograničena na 50 km/h, upravljao vozilom brzinom od 54 km/h, a kako je utvrđeno prometnim vještačenjem a kojem je ovaj sud u potpunosti poklonio vjeru jer je isti sačinjen po pravilima struke i vještak je dao uvjerljivu argumentaciju, pa je stoga isto i prihvaćeno. Nesporno je da su bili uvjeti noćne vožnje i smanjene vidljivosti zbog kiše te mokrog i sklizavog kolnika, da na tom dijelu ceste nema javne rasvjete, nogostupa niti druge površine za kretanje pješaka, a što je također nesporno utvrđeno tijekom postupka, kako iz skice mjesta prometne nesreće, tako i iz Zapisnika o očevidu, iskaza svjedoka TŽ i provedenog prometnog vještačenja. Naime, s jedne strane prometnice je more, a s druge zasjek. Međutim, kako proizlazi iz iskaza samog okrivljenika, ali i saslušanih svjedoka ĐŽ i supruge oštećenika, oštećenik je svakodnevno tuda prolazio i hodao cestom na kojoj nema nogostup, pa je stoga mogao očekivati nailazak pješaka. Upravo stoga, utvrđena brzina kretanja okrivljenika nije bila prilagođena opisanim uvjetima. Nadalje, a kako okrivljenik i sam navodi, imao je upaljena kratka (oborena) svjetla, pa objektivna daljina vidljivosti ispred osobnog vozila okrivljenika nije bila veća od 25 m, te stoga i nije na vrijeme uočio i obratio pažnju na pješaka oštećenika ĆŽ koji se kretao u istom smjeru desnom prometnom trakom na udaljenosti od oko 0,8- 0,9 m od desnog ruba kolnika, i nije pravovremeno vozilom poduzeo radnju skretanja ulijevo ili kočenja, pa je došlo do udara prednjeg krajnjeg desnog dijela njegovog vozila u lijevu stranu tijela oštećenika, a što je sve također utvrđeno kombiniranim sudsko medicinskim vještačenjem, a kojim vještačenjima je ovaj sud u potpunosti poklonio vjeru jer su isti sačinjen po pravilima struke i vještaci su dali uvjerljivu i detaljnu argumentaciju. Ovom prilikom je oštećenik ĆŽ zadobio povrede u vidu rane razderotine iznad desnog oka, krvnog podljeva mekog oglavka čeono desno, prijeloma leptiraste kosti baze lubanje u području prednjeg zida sfenoidnog sinusa s krvarenje u sinus, rane razderotine lijevog lakta, rane razderotinu u području bliže članka palca lijeve šake i višekratnog prijeloma prve kosti doručja lijeve šake, koje povrede su u svojoj ukupnosti teške prirode, a što je utvrđeno medicinskim vještačenjem.

25. Sud je utvrdio da je okrivljenik kršeći gore navedene odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama uzrokovao ovu prometnu nesreću, u kojoj je oštećenik ĆŽ zadobio zadobilo tešku tjelesnu ozljedu.

26. U odnosu na ugrožavanje sigurnosti prometa okrivljenik je postupao s nehajem, jer je bio svjestan da ovakvim svojim postupanjem može ostvariti kazneno djelo, ali lakomisleno je smatrao da se to neće dogoditi, jer iako svjestan da brzinu kretanja mora prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama te gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, isto nije učinio, što u konačnici i dovodi do prometne nesreće.

27. U odnosu na posljedice koje su nastupile, a to je teška tjelesna ozljeda koju je zadobio oštećenik, okrivljenik je postupao također iz nehaja.

28. Za napomenuti je kako saslušani svjedoci nisu bili očevici same prometne nesreće, te su isti više iskazivali o ponašanju okrivljenika i oštećenika nakon prometne nesreće, uopće ponašanju oštećenika, te stanju same prometnice što je ovaj sud cijenio držeći iskaze saslušanih svjedoka kao istinite.

29. Okrivljeniku je kao olakotno cijenjena ranija neosuđivanost, te starija životna dob. Posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenika ovaj sud nije našao.

30. Stoga je imajući u vidu sve naprijed nabrojane otegotne i olakotne okolnosti sud je okrivljeniku HŽ izrekao uvjetnu osudu tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 9 (devet) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja od dvije godine ne počini kakvo novo kazneno djelo.

31. Ova je kazna primjerena obliku krivnje i pogibeljnosti kaznenog djela kao i nastupjelim posljedicama, a ista će po mišljenju suda utjecati na okrivljenika kao i na sve druge građane da ne čine kaznena djela.

32. Sud je na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 naložio okrivljeniku HŽ plaćanje paušalnog troška kaznenog postupka u iznosu od 200,00 € (dvjesto eura), a koji trošak je odmjeren u skladu sa složenošću i trajanjem ovog postupka, kao i stvarni trošak a koji se sastoji od troška izvršenog toksikološkog vještačenja za okrivljenika i oštećenika u iznosu od 107,50 €, prometnog vještačenja i dolaska vještaka na raspravu u iznosu od 463,51 €, sudskomedicinskog vještačenja i dopune u iznosu od 503,35 €, psihologijskog vještačenja u iznosu od 414,09 € i psihijatrijskog vještačenja uz dolazak vještaka na glavnu raspravu u iznosu od 461,88 €, dakle, ukupno 1.952,66 €, odnosno okrivljenik HŽ je dužan platiti sveukupni iznos od 2.195,66 €, a sve to u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

33. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zadru, 5. prosinca 2025.

Sutkinja

Teodora Projić-Škovrlj

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

Presuda se može pobijati zbog povrede kaznenog Zakona, zbog povrede kaznenog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kazneno pravnim sankcijama i troškovima kaznenog postupka.

Dostavna naredba:

1. ODO Zadar na br. KO-DO-433/2021

2. Okrivljenik HŽ

3. Branitelj okrivljenika Jurica Kvartuč, odvjetnik u Zadru

4. Oštećenik ĆŽ

5. U spis K- 605/2024