REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Novom Zagrebu
Novi Zagreb-Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Ovr-2904/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Petru Matiću, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica VNS iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, 5. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za osiguranje u dijelu kojim predlagatelj osiguranja predlaže osigurati novčanu tražbinu u iznosu od 1.491,57 eur na ime obračunatih zateznih kamata.
II. Odbija se zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 90,89 eur kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu za osiguranje predložio određivanje osiguranja za iznos „dospjelih“ zakonskih zateznih kamata u iznosu od 1.491,57 eura (11.238,23 kn) na temelju ovršne isprave pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Branka Jakića poslovni broj Ovrv-592/12 od 8. ožujka 2012.
2. Odredbom iz čl. 22. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ) propisano je da se ovrha određuje na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave.
3. Načelo strogog formalnog legaliteta u ovršnom postupku određuje da se postojanje i visina tražbine te stranačka (postupovna) legitimacija dokazuju kvalificiranom ispravom (ovršna ili vjerodostojna isprava).
4. Nadalje, iz odredbe čl. 22. OZ-a proizlazi da se ovrha može odrediti samo u granicama ovršne isprave (ovršni naslov) i samo radi naplate tražbine koja je utvrđena ovršnom ispravom, odnosno da se ovrha ne može odrediti za tražbinu koja nije utvrđena ovršnom ispravom.
5. Također, iz odredbe čl. 29. st. 1. OZ-a proizlazi da je sud, prilikom odlučivanja o prijedlogu za ovrhu na temelju ovršne isprave, vezan izrekom ovršne isprave u pogledu predmeta, vrste i opsega obveze.
6. U slučaju da tražbina iz prijedloga za ovrhu ne odgovara tražbini iz ovršne isprave odnosno da ovršni zahtjev nije u skladu s ovršnim naslovom, sud je na temelju čl. 22. OZ-a dužan takav ovršni zahtjev (u cijelosti ili u dijelu) odbiti kao neosnovan s obzirom na to da ovrhovoditelj ne raspolaže ovršnim naslovom za dio ili čitav iznos ovršnog zahtjeva.
7. Uvidom u ovršnu ispravu rješenje o ovrsi javnog bilježnika Branka Jakića poslovni broj Ovrv-592/12 od 8. ožujka 2012. (list 25.-30. spisa) utvrđeno je da tražbina utvrđena navedenom ovršnom ispravom iznosi 21.791,43 kn (po osnovi glavnice) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 11. ožujka 2011. do isplate.
8. Međutim, predlagatelj osiguranja je u zahtjevu zatražio određivanje osiguranja samo za iznos dospjele zakonske zatezne kamate koju je sâm izrazio u apsolutnom iznosu odnosno umjesto navođenja iznosa glavnice i tijeka zakonskih zateznih kamata naveo je jedinstveni iznos 1.491,57 eura (11.238,23 kn).
9. Dakle, radi se o jednostranom obračunu predlagatelja osiguranja na što on nije ovlašten ovršnom ispravom jer iz ovršne isprave ne proizlazi da ima ovlaštenje iz čl. 29. st. 5. OZ-a.
10. Naime, odredbom iz čl. 29. st. 5. OZ-a propisano je ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti u prijedlogu za ovrhu.
11. Drugim riječima, u situaciji kad u ovršnoj ispravi zakonske zatezne kamate nisu navedene u nominalnom iznosu već su izražene tako da po određenoj stopi teku na određeni iznos glavnice od jednog datuma do drugog datuma ili do isplate da bi predlagatelj osiguranja sam mogao obračunati iznos kamata koje su nastale do trenutka podnošenja prijedloga i izraziti ih u nominalnom iznosu i predložiti da se osiguranje odredi za kamate navedene u nominalnom iznosu (kao što je riječ u ovoj pravnoj stvari), uza to on mora imati ovlaštenje koje je izrijekom navedeno u ovršnoj ispravu sukladno citiranoj odredbi iz čl. 29. st. 5. OZ-a.
12. Uvidom u ovršnu ispravu utvrđeno je da predlagatelj takvog ovlaštenja u ovršnoj ispravi nema.
13. Stoga, budući da je predlagatelj u prijedlogu za osiguranje postavio zahtjev tako da predlaže određivanje ovrhe za iznos tražbine koja nije utvrđena ovršnom ispravom odnosno za koju ne raspolaže ovršnom ispravom, a ovrhovoditelj odnosno ovdje predlagatelj osiguranja vezan je na iznos na koji glasi ovršna isprava (tako i ŽS Zagreb u rješenju broj Gž Ovr-1130/22 od 22. kolovoza 2022.) sud je na temelju čl. 22. OZ-a, a u vezi s čl. 41. st. 7. OZ-a, odbio ovršni zahtjev po osnovi zakonskih zateznih kamata navedenih u nominalnom iznosu od 1.491,57 eura (11.238,23 kn), kao neosnovan.
14. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki I. izreke.
15. U dijelu odluke ovoga suda poslovni broj Ovr-112/2023-6 kojom je odlučeno o troškovima postupka u točkama IV. i VI. izreke valja navesti da je o trošku postupka odlučeno tako da je zahtjev za naknadu troškova postupka osnovan u cijelosti po pitanju osnove, odnosno s obzirom na to da je predlagatelj osiguranja u cijelosti uspio sa zahtjevom za osiguranje u dijelu glavnice, to je i odluka o trošku donesena uzimajući u obzir uspjeh predlagatelja u cijelosti.
16. Dakle, u točki VI. izreke predlagatelj nije odbijen sa zahtjev za naknadu troškova postupka zbog toga što djelomično nije uspio u sporu, već zbog toga što njegov zahtjev za naknadu troškova na ime pristojbi nije u cijelosti osnovan, a kako je i obrazloženo u točkama 6. i 7. obrazloženja rješenja poslovni broj Ovr-112/2023-6 od 15. veljače 2023.
17. U dijelu kojim je odbijen zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 909,89 eura (684,79 kn) valja reći da ovrhovoditelj nema pravo na sudsku pristojbu u iznosu od 75,37 eura (567,91 kn) nego 37,69 eura (283,96 kn).
18. Naime, budući da je odredbom iz čl. 7. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18; dalje: ZSP) propisano da stranci koja sudjeluje u komunikaciji sudom elektroničkim putem ako plati pristojbu za podnesak odmah plati u polovici iznosa, da je ovrhovoditelj podnio prijedlog elektroničkom komunikacijom sa sudom i da je mogao platiti pristojbu odmah čime bi mu nastao upola manji trošak na ime pristojbe. Sve i da ovrhovoditelj nije platio pristojbu odmah i time trošak postupka učinio manjim pa da je u obvezi platiti cijeli iznos pristojbe, u tom slučaju ne bi imao pravo od suprotne strane tražiti naknadu troškova pristojbe u punom iznosu budući da je svojim nepostupnjem da plati pristojbu u navedenom roku neosnovano povećao trošak postupka kojim zbog takvog postupanja ne može tražiti da mu nadoknadi od protivne strane u postupku, sve u smislu odredaba iz čl. 14. st. 4. OZ-a i čl. 156. st. 1. ZPP-a. Usto, ovrhovoditelj nema pravo niti na trošak pribave zk izvatka u zatraženom iznosu od 62,21 euro (375,00 kn uvećano za PDV) budući da taj trošak nije bio potreban za vođenje postupka jer je predlagatelj je uz prijedlog mogao pribaviti i neslužbenu kopiju zk izvatka.
19. Slijedom toga o troškovima postupka odlučeno je kao u točki II. izreke.
U Zagrebu 5. prosinca 2024.
S u d a c :
Petar Matić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda.
DNA:
- predlagatelju osiguranja po pun.
- protivniku osiguranja
