Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5662/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Brodograđevna industrija Split d.d. Split i okrivljenika LP, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 2. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije („Narodne novine“ broj: 40/16), odlučujući o žalbama okrivljene pravne osobe Brodograđevna industrija Split d.d. Split i okrivljenika LP, kao odgovorne osobe, podnesenim po branitelju Aleksandri Raach, odvjetnici iz Zagreba, protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Vijeća za prekršaje, od 12. travnja 2023., Klasa: 413-01/21-26/1222, Urbroj: 513-02-8002/77-23-16 na sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbi okrivljene pravne osobe Brodograđevna industrija Split d.d. Split i okrivljenika LP, kao odgovorne osobe, po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje o prekršaju na način da se,
temeljem odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljena pravna osoba Brodograđevna industrija Split d.d. Split i okrivljenik LP, kao odgovorna osoba,
oslobađaju od optužbe
da bi dana 18. veljače 2021. godine Službi za RGP Split podnijeli carinsku deklaraciju MRN 21HR080179U0005802 za puštanje robe u slobodan promet sa navedenim netočnim podacima u stavci 1 deklaracije i to na način da bi u polju 34a (zemlja podrijetla) naveli GB – Ujedinjeno Kraljevstvo umjesto ispravno EU – Europska unija, te u polju 36 (preferencijal) naveli 300 – Preferencijalne stope bez uvjeta ili ograničenja/uklj. Plafone umjesto ispravno 100 – Erga omnes/treće zemlje, čime da bi neosnovano zatražili korištenje preferencijala odnosno oslobođenje od stope carine,
- dakle da bi podnijeli carinsku deklaraciju ili deklaraciju za privremeni smještaj ili ulaznu skraćenu deklaraciju ili izlaznu skraćenu deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu ili zahtjev za odobrenje ili zahtjev za neku drugu odluku, s navedenim netočnim ili nepotpunim podatkom ili nedostatnim opisom robe (članak 15. stavak 2. podstavak 1. točka a) i podstavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013),
- čime da bi počinili prekršaj iz članka 64. stavka 1. točke 2. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije.
II Uslijed odluke iz točke I, žalbe okrivljenika su bespredmetne.
III Na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. tog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni i to okrivljena pravna osoba Brodograđevna industrija Split d.d. Split novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), a okrivljenik LP, kao odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 eura (stopedeset eura), zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 2. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, činjenično opisanog izrekom tog rješenja o prekršaju.
1. Istim rješenjem okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 eura (petnaest eura), svaki.
2. Protiv citiranog rješenja o prekršaju, okrivljenici su podnijeli žalbe iz svih
zakonom propisanih žalbenih razloga, navodeći suglasno u bitnom da se ne smatraju krivim za počinjenje prekršaja koji im je stavljen na teret. Istaknuli su da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, slijedom čega je i materijalno pravo pogrešno primijenjeno. Dodali su da im je odmjerena previsoka novčana kazna, te smatraju da su ispunjeni uvjeti da ih se oslobodi od kazne.
4. Okrivljenici predlažu da se zbog razloga navedenih u žalbama, žalbe prihvate.
5. Žalbe su bespredmetne.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbi Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je po službenoj dužnosti našao da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak povrijedilo odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika sukladno odredbi članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak i za koji su proglašeni krivim, na način kako je to činjenično opisano izrekom osporavanog rješenja o prekršaju, po propisu nije prekršaj.
7. Naime, izrekom pobijanog rješenja okrivljenici su proglašeni krivim što su dana 18. veljače 2021. godine Službi za RGP Split podnijeli carinsku deklaraciju MRN 21HR080179U0005802 za puštanje robe u slobodan promet sa navedenim netočnim podacima u stavci 1 deklaracije i to na način da su u polju 34a (zemlja podrijetla) naveli GB – Ujedinjeno Kraljevstvo umjesto ispravno EU – Europska unija, te u polju 36 (preferencijal) naveli 300 – Preferencijalne stope bez uvjeta ili ograničenja/uklj. Plafone umjesto ispravno 100 – Erga omnes/treće zemlje, čime su neosnovano zatražili korištenje preferencijala odnosno oslobođenje od stope carine,
- dakle da su podnijeli carinsku deklaraciju ili deklaraciju za privremeni smještaj ili ulaznu skraćenu deklaraciju ili izlaznu skraćenu deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu ili zahtjev za odobrenje ili zahtjev za neku drugu odluku, s navedenim netočnim ili nepotpunim podatkom ili nedostatnim opisom robe (članak 15. stavak 2. podstavak 1. točka a) i podstavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013,
- čime su počinili prekršaj iz članka 64. stavka 1. točke 2. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, pa su temeljem citiranog propisa uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona kažnjeni.
1. Prekršaj iz članka 64. stavka 1. točke 2. Zakona o provedbi carinskog
zakonodavstva Europske unije čini pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako podnesu carinsku deklaraciju ili deklaraciju za privremeni smještaj ili ulaznu skraćenu deklaraciju ili izlaznu skraćenu deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz ili obavijest o ponovnom izvozu ili zahtjev za odobrenje ili zahtjev za neku drugu odluku, s navedenim netočnim ili nepotpunim podatkom ili nedostatnim opisom robe (članak 15. stavak 2. podstavak 1. točka (a) i podstavak 3. Uredbe (EU) br. 952/2013).
2. Međutim, kako se u činjeničnom opisu djela navodi samo da su okrivljenici u podnesenoj carinskoj deklaraciji netočno naveli podatke o zemlji podrijetla robe, te podatke o preferencijalu, a da se pritom uopće ne navodi na koju robu se odnosi navedena deklaracija, to opisano djelo nije dovoljno konkretizirano bitnim činjenicama, pa kao takvo nije niti podvedivo pod istaknutu pravnu kvalifikaciju, konkretno članak 64. stavak 1. točku 2. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije.
10. Dakle, imajući u vidu činjenični opis djela sadržan u optužnom aktu i u izreci osporavanog rješenja, zaključak je ovog suda kako su okrivljenici proglašeni krivim za djelo koje nije po propisu prekršaj, pa je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak na njihovu štetu, počinilo naprijed navedenu povredu odredbi materijalnog prekršajnog prava, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
11. Slijedom istaknutog, trebalo je donijeti odluku kao pod točkom I izreke ove presude.
12. Uslijed odluke iz točke I ove presude, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.
13. Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu, 5. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak, v. r.
Mladen Genc, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, Vijeću za prekršaje, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
