REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10366/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinje Renate Popović kao predsjednice vijeća te sudaca Davorka Kučana i Karmen Novak Hrgović kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović u svojstvu zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog NO zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 89/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022. i 114/2022.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave krapinsko-zagorske, Postaje prometne policije Krapina podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pp-506/2022 od 4. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 5. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana i preinačuje prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni i zaštitnoj mjeri, tako da se okrivljenom NO, za prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci na temelju tog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura (tisuću tristo dvadeset eura) koju je dužan platiti u roku od 60 dana od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti. Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 2 (dva) mjeseca u koju se, na temelju članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona, uračunava vrijeme za koje je vozačka dozvola bila privremeno oduzeta naredbom o određivanju mjere opreza od 6. ožujka 2022.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pp-506/2022 od 4. listopada 2024., okrivljeni JO proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 480,00 eura koju kaznu je dužan platiti u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.
1.1. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,62 eura.
2.Protiv te presude ovlašteni je tužitelj pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji smatrajući da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe o ublažavanju kazne te da je pogriješio kada okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije.
2.1.Žalitelj predlaže da se pobijana presuda preinači.
3.Žalba je osnovana.
4.Ispitujući pobijanu presudu u povodu žalbe ovlaštenog tužitelja, a sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj je sud našao da je prvostupanjski sud primijenio odredbe o ublažavanju kazne, iako za navedeno nisu postojali zakonski uvjeti, a što predstavlja povredu iz članka 198. stavka 1. Prekršajnog zakona, što ovlašteni tužitelj osnovano ističe u žalbi.
4.1. Naime, odredbom članka 37. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to ovaj Zakon izričito propisuje (zakonsko ublažavanje), dok je u stavku 2. navedenog članka propisano da blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom (sudsko ublažavanje).
4.2.U pravu je podnositelj žalbe da se u ovoj situaciji nisu stekli uvjeti za ublažavanje kazne okrivljenom NO. Naime, kako u ovom konkretnom slučaju Zakonom nije izričito propisano da se kazna može ublažiti, to je za primjenu odredbe o ublažavanju kazne bilo nužno utvrditi postojanje “naročito olakotnih okolnosti“, zbog kojih se „svrha kažnjavanja može se postići i blažom kaznom od propisane.“
4.3.Prilikom odmjeravanja visine kazne prvostupanjski je sud na strani okrivljenika cijenio naročito olakotnim okolnostima priznanje okrivljenika i njegovo kajanje zbog počinjenog prekršaja, činjenicu da okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan i njegovo imovinsko stanje te mu je izrekao novčanu kaznu znatno ispod zakonskog minimuma, smatrajući da se obzirom na postojanje naročito olakotnih okolnosti, svrha kažnjavanja može postići i takvom, blažom kaznom u smislu specijalne i generalne prevencije.
4.4.Međutim, navedene okolnosti, po ocjeni ovog suda, ne predstavljaju naročite olakotne okolnosti za ublažavanje kazne u smislu članka 37. Prekršajnog zakona. Prije svega, a u odnosu na dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika, treba navesti da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po ocjeni ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito olakotnom okolnosti za ublažavanje novčane kazne. Jednako tako nejasno je zašto je prvostupanjski sud imovinsko stanje okrivljenika cijenio olakotnim imajući u vidu da je okrivljenik u svojoj obrani iznio da prima plaću u iznosu od 1.200,00 eura, da je neoženjen i bez djece, da živi s roditeljima i s bratom koji su svi zaposleni u kući u njihovom vlasništvu te da plaća kredit za auto u mjesečnom iznosu od oko 245,45 eura. Sve navedeno po mišljenju ovog suda ne predstavlja naročito olakotne okolnosti u smislu članka 37. Prekršajnog zakona te se svrha kažnjavanje ne može postići takvom ublaženom kaznom.
4.5. Slijedom navedenog, u pravu je tužitelj da u ovoj situaciji nije bilo zakonskih uvjeta za ublažavanje novčane kazne te je stoga ovaj drugostupanjski sud, cijeneći jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, okrivljenom NO, za počinjeni prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na temelju tog zakonskog propisa, izrekao novčanu kaznu u posebnom minimumu novčane kazne propisane u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura (ili kazne zatvora u trajanju do 60 dana), smatrajući da je tako izrečena novčana kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja, tako da će se njome ostvariti opća svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona i svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona.
5. Nadalje, u pravu je žalitelj kada navodi da je prvostupanjski sud trebao okrivljeniku izreći zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije imajući u vidu težinu počinjenog djela koja, između ostalog, proizlazi iz izrazito visokog stupnja koncentracije alkohola u organizmu ispitanika od 1,60 g/kg, s obzirom da se osoba pod utjecajem alkohola u toj koncentraciji nalazi u pijanom stanju u kojem su intelektualne funkcije jako sužene, a shvaćanje opasnosti svedeno je na minimum.
5.1. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu tužitelja i na temelju odredbe članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije. Zaštitna mjera određena je u trajanju od 2 mjeseca uzimajući u obzir okolnost da je okrivljeniku vozačka dozvola neophodna za odlazak na posao u drugu državu te je razmjerna težini djela i osobinama ličnosti počinitelja, jer iako do sada nije kažnjavan, očito je nedovoljne svijesti o opasnosti prekršaja, pa je izrečena mjera razmjerna naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona.
5.2. U trajanje zaštitne mjere uračunat će se vrijeme za koje je vozačka dozvola bila privremeno oduzeta naredbom o određivanju mjere opreza od 6. ožujka 2022.
6. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 5. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Hana Bogović, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.
