Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-886/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ankice Matić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku u Umagu, protiv tužene UB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao nasljednice iza pok. IB pokP i pok. KB. [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P- 122/2023-15 od 22. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-122/2023-15 od 22. siječnja 2024.,

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

„Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica PB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] vlasnica na suvlasničkom dijelu sada pok. IB, pok. IB, [adresa] a čija je nasljednica tužena UB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, te je tužena UB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao nasljednica iz sada pok. IB, pok IB, [adresa] i SB, pok. IB, U, dužna trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, na suvlasničkom dijelu pok. IB, pok IB, [adresa] i SB, pok. IB, [adresa], na nekretninama označenima kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvrši uknjižba prava suvlasništva na ime tužiteljice PB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], a koju će uknjižbu provesti zemljišnoknjižni odjel Poreč Općinskog suda u Pazinu. "

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) predlaže pobijanu presudu ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora čini zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je ista na suvlasničkom dijelu sada pok. IB pok. IB suvlasnica na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi vinograd, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je tužena dužna trpjeti po pravomoćnosti presude uknjižbu prava suvlasništva na istim nekretninama.

6. Donoseći pobijanu presudu i u postupku koji je istoj prethodio sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama i ista se može ispitati. Također, nisu počinjene ni druge bitne povrede na koje ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. U postupku nije bilo sporno da su u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici predmetnih nekretnina upisani IB, U i MB, svaki u 1/2 dijela.

8. U ovom postupku sporno je, je li tužiteljica u posjedu predmetnih nekretnina odnosno je li stekla pravo vlasništva istih nekretnina originarnim načinom – dosjelošću.

9. Po provedenom postupku sud prvog stupnja u bitnom utvrđuje:

- da je tužena uredno primila tužbu, kao i poziv za davanje odgovora na tužbu ali da nije porekla žalbene navode;

- da je uviđajem mjestu spora, uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Eduarda Klimana dipl. ing. geod. iz Poreča utvrđeno da se predmetne nekretnine nalaze nedaleko od mjesta [adresa]. U naravi predstavljaju šumu, čijim jednim dijelom prelazi u utabani šumski (poljski) put. Na početku spomenutog puta nalazi se portun (kapija) bez ostatka ograde, a lijevo od tog portuna paralelno s poljskim putem koji se nastavlja prema zapadu se nalazi ograda na drvenim stupovima između kojih je razapeta žica;

- da je vještak Eduard Kliman ustvrdio da pokazane nekretnine imaju oznake k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]. Nekretnina oznake [adresa], s južne strane ograđena je žičanom ogradom na žičanim stupovima, a sa sjeverne strane granica je ujedno i katastarska općina između k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina]. S te strane nije vidljiva fizička međa već se šuma nastavlja u nastavku prema sjeveru. Uz južnu među sjeverno od granice žičane ograde proteže se i poljski put u smjeru istok zapad. Površina te nekretnine prema službenom katastarskom stanju iznosi od 331 m2. Druga pokazana nekretnina ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 446 m2. Ista je u naravi šikara time što u istočnom dijelu poljski put presjeca tu k.č. dok dalje prema zapadu poljski put je unutar te k.č. i proteže se u smjeru istok zapad. Sjeverna međa predmetne k.č. je ujedno i međa između k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a na terenu nije vidljiva fizička međa, kao ni s istočne i zapadne strane predmetne k.č.;

- da su na digitalnom orto foto snimku s uklopljenim katastarskim planom vidljive predmetne nekretnine, kao i granica između dviju k.o.;

- da iz iskaza tužiteljice u bitnom proizlazi kako do pred cca dvije ili pet godina nije ni znala za predmetne nekretnine te da ista ničim ne dokazuje kada su njezin otac ili eventualno stric umrli a koje je ona pak naslijedila u odnosu na predmetnu nekretninu, Također, da predmetne nekretnine nije rješavala kroz ostavinske postupke iza svog oca i strica jer da u vrijeme njihovih smrti i provođenja ostavinskih rasprava nije ni znala za iste. Navedeno sud tumači na način da ukoliko su njezin otac i stric i posjedovali predmetne nekretnine, nakon njihove smrti taj posjed nije nastavljen po tužiteljici.

10. S obzirom na izneseno sud zaključuje da tužiteljica nije mogla steći vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću jer nije dokazala neprekinuti posjed u odnosu na sporne nekretnine.

11. Gore navedena činjenična utvrđenja, odnosno pravne zaključke prvostupanjskog suda prihvaća u cijelosti i ovaj žalbeni sud.

12. Dakle, u ispravnom provedenom postupku prihvaćajući i pravilno cijeneći dokaze predložene po tužiteljici sud je pravilno zaključio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

13. Radi iznesenog, tužiteljica se sa svojom žalbom u cijelosti upućuje na navode pobijane presude kako se ne bi ponavljalo ono o čemu je već bilo riječi.

14. Naime, dosjelost je orginarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Pri tome valja istaći da su za stjecanje stvarnih prava na nekretninama temeljem odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 u nastavku ZV) mjerodavni propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava.

14.1. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u nastavku ZOVO) stupa na snagu 01. rujna 1980., a ZV stupa na snagu 01. siječnja 1997., a prije toga bila su na snazi pravna pravila OGZ-a.

14.2. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba OGZ-a, potrebno je da je osoba sposobna steći stvar, da doista posjeduje rečenu stvar ili pravo te da mu je posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragraf 1460). Vrijeme posjedovanja na nekretninama je bilo 30 godina, odnosno 40 godina ako je nekretnina bila u vlasništvu države, crkve, općine i drugih dopuštenih zborova (paragraf 1468 i 1472).

14.3. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg ZOVO-a, kao i u smislu sada važećeg ZV-a, potrebno je da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Za redovnu dosjelost stjecanje prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO-a potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a potreban samostalan posjed koji je zakonit, istinit i pošten, te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a potreban je savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a potreban samostalan posjed koji je barem pošten (savjestan), te protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva se nije moglo steći dosjelošću sukladno odredbi čl. 29. ZOVO-a, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a za stjecanje vlasništva dosjelošću na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave potrebno dvostruko vrijeme od onog propisanog stavkama 2. i 3. istog članka. Zakonit je onaj posjed koji se temelji na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva (pravni posao), savjestan (pošten) je onaj posjed kada posjednik ne zna i ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok je istinit onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prijevarom ni zlouporabom povjerenja.

15. U odnosu na žalbeni prigovor kako sud u razlozima presude se uopće ne osvrće na iskaze svjedoka te ĐB odgovoriti je da je navedeno doista točno međutim, iskazi navedenih svjedoka kada bi se i prihvatili kao istiniti ničim ne dovode u pitanje zakonitost i pravilnost pobijane presude. Naime, navedeni svjedoci govore o godinama smrti oca odnosno strica odnosno djeda tužiteljice te govore o navodnom darovanju strica tužiteljice MB predmetne nekretnine. Naime, radilo bi se o bitnoj povredi iz članka 354. stavak 1. u svezi s člankom 8. ZPP-a koja ničim ne utječe na zakonitost i pravilnost pobijane presude, kako je gore navedeno. Naime, predmetno darovanje, ukoliko je postojalo tužiteljica ničim, osim paušalne tvrdnje svjedoka, nije dokazala.

16. S obzirom na izneseno, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tužiteljice valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu te presudu suda prvog stupnja potvrditi, sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu 5. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić