Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-3032/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, zastupana po odvjetnicima iz OD Hanžeković i partneri d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 22, protiv tuženika IT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Tihomiru Vojvodiću, odvjetniku u Gospiću, Kaniška 15, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-177/2018-51 od 28. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 5. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.
II. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat tužitelju.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:
"I. Nalaže se tuženiku IT da tužitelju Croatia osiguranje d.d. Zagreb isplati iznos od 9.726,72 eura (slovima: devettisućasedamstodvadesetšest euraisedamdesetdvacenta) uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od 8. rujna 2018. do isplate, a koje se izračunavaju od 8. rujna 2018. do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se traži isplata zakonskih zateznih kamata koje teku:
- na iznos od 3.318,07 eura od 22. travnja 2016. do 7. rujna 2018.,
- na iznos od 5.535,50 eura od 17. ožujka 2016. do 7. rujna 2018.,
- na iznos od 789,70 eura od 1. rujna 2016. do 7. rujna 2018.,
- na iznos od 265,45 eura od 29. rujna 2017. do 7. rujna 2018.
III. Nalaže se tuženiku IT nadoknaditi tužitelju Croatia osiguranje d.d. Zagreb trošak postupka u iznosu od 2.574,50 eura (slovima: dvijetisućepetstosedamdesetčetirieuraipedesetcenta) uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja presude do isplate, a koje se izračunavaju, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
IV. U preostalom dijelu se zahtjev za naknadu troškova odbija."
2. Žali se tuženik i pobija prvostupanjsku odluku u obvezujućem dijelu zbog "svih žalbenih razloga", sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.
3. Odgovor na žalbu je podnesen i pobijaju se žalbeni navodi, sve sa prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz spisa nepobitno proizlazi da se 15. listopada 2015. dogodila prometna nezgoda u kojoj je došlo do sudara vozila kojeg je vozio tuženik čije vozilo je bilo osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti kod tužitelja te vozila u vlasništvu ZT a kojeg je vozila LT i koja je u prometnoj nezgodi teško ozlijeđena. Također nepobitno proizlazi da je tuženik prilikom nezgode imao koncentraciju alkohola u krvi 1,84 g/kg te da je oštećenoj LT tužitelj priznao naknadu štete isplatom iznosa od 46.285,96 kuna i da je tužitelj platio sudsku pristojbu u predmetu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu broj Pn-2781/16 od 2.000,00 kuna kao i da je vlasniku vozila ZT isplaćena naknada na ime štete na vozilu u iznosu od 25.000,00 kuna.
6. Nadalje iz spisa proizlazi da je tuženik isto osporio kao umješač na strani tuženika (ovdje tužitelja) u postupku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu broj Pn-2781/2106. U tom postupku je oštećena LT tužila ovdje tužitelja za naknadu nematerijalne štete koju je pretrpjela u predmetnoj prometnoj nesreći, s tim da je tuženik iz ovog predmeta bio umješač u navedenom predmetu na strani tuženika.
7. Iz spisa broj Pn-2781/16 proizlazi da je u tom predmetu utvrđeno da je do prometne nezgode došlo jer je umješač – tuženik prešao na drugu stranu kolnika te je do nesreće došlo na strani kolnika kojim se kretalo vozilo oštećene LT i da je umješač vozio brzinom oko 70 km/h a oštećena oko 32 km/h u mjestu gdje je mjesto ograničenja brzine 50 km/h s tim da je vještak u tom predmetu otklonio mogućnost da je oštećena LT prešla na suprotni prometni trak.
8. Na osnovu vještva sud prvog stupnja je utvrdio, po vještaku Nevenu Erešu, dipl. ing. prometa da je nastala šteta na vozilu u visini od 3.604.62 eura, što predstavlja razliku između tržišne vrijednosti vozila u trenutku nastanka prometne nesreće (3.892,36 eura) i otkupne vrijednosti ostatka predmetnog vozila (288,01 eura). Taj iznos je viši od isplaćenog iznosa ZT (25.000,00 kuna, odnosno 3.318,07 eura).
9. S obzirom na stanje u spisu odnosno utvrđene činjenice sud prvog stupnja zaključuje da je sa naslova isplate imovinske štete osnovan tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci prvostupanjske odluke.
10. Žalbeni navodi tužene da je kao umješač u postupku pod brojem Pn-2781/16 bio u zabludi te da je osporio procjenu ovlaštenog sudskog vještaka u ovom predmetu ne dovodi u sumnju odluku suda prvog stupnja jer su odlučne činjenice na nepobitan način utvrđene i iste u potpunosti prihvaća žalbeni sud.
11. Što se tiče same odgovornosti tuženika u prometnoj nezgodi koja se dogodila 15. listopada 2015. proizlazi isključivo odgovornost tuženika.
12. Ista je nepobitno utvrđena i u predmetu pod brojem Pn-2781/16 kao i u ovosudskom predmetu.
13. Prema mišljenju vještaka (list 119-120 spisa) proizlazi da je vozilo umješača svojim prednjim lijevim dijelom naletilo na prednji više lijevi dio vozila oštećene pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara iznosio oko 170 stupnjeva i mjesto sudara nalazi se na suprotnoj lijevoj strani kolnika udaljeno od sredine kolnika oko 1,5 metra s tim da je brzina kretanja vozila tuženika u trenutku sudara iznosila oko 79 km/h a vozilo oštećene oko 32 km/h.
14. Prema vještvu proizlazi da je vozilo tuženika svojom radnjom prešlo na suprotnu lijevu prometnu traku kolnika presjeklo put kretanja vozila oštećene koje se kretalo svojom desnom polovinom kolnika tako da je radnja prelaska vozila na suprotnu lijevu polovinu kolnika uzrok nastanka šetnog događaja. Također navodi da zbog izostanka materijalnih tragova nije moguće zaključiti na koji se točno način i kojim točno smjerom se kretalo vozilo tuženika prije sudara pa nije moguće zaključivati o uzrocima prelaska vozila na suprotnu traku. Međutim do štetnog događaja ne bi došlo da se vozilo tuženika kretalo svojom desnom polovinom kolnika.
15. Stoga nema odgovornosti na strani vozačice LT kako je to isticao tuženik a njegovi navodi glede zablude u predmetu Pn-2781/16 nisu od značaja za ishod ovog postupka jer prema odredbi članka 208. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu i u daljnjem tijeku parnice on je ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnične radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridružio.
16. Nema elemenata spriječenosti sudjelovanja u postupku oznake Pn-2781/16 kao ni nemogućnosti poduzimanja određenih radnji a kako iz rezultata dokaznog postupka nepobitno proizlazi da je tuženik pod utjecajem alkohola i neprilagođenom brzinom doveo do prometne nezgode to je prema mišljenju ovog suda pravilno utvrđena odgovornost tuženika i njegovi paušalni i neargumentirani navodi ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.
17. Također nisu od značaja ni žalbeni navodi glede procjene visine štete na vozilu jer na ročištu od 16. srpnja 2024. (list 209 spisa) tuženik posebno ne ističe argumente i prigovore na vještvo već paušalno iako je imao tu mogućnost tako da prema mišljenju ovog suda sve relevantne činjenice su na nepobitan način utvrđene i žalbeni navodi tuženika ni u jednom svom dijelu ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.
18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.
19. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat – članak 155. stavak 1. ZPP-a.
U Splitu, 5. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Dragica Samardžić
