REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4544/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirte Matić, predsjednice vijeća, Kristine Saganić, sutkinje izvjestiteljice i Ružice Omazić, članice vijeća, u stečajnom postupku nad Stečajnom masom iza Alfa kompjuter d.o.o. u stečaju, Zagreb, Trnjanska cesta 23, OIB: 80896927227, odlučujući o žalbi vjerovnika LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-950/2019-38 od 28. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba vjerovnika LO iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-950/2019-38 od 28. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbacio kao nepravovremen zahtjev LO iz [adresa], za ukidanje odluke skupštine vjerovnika od 15. listopada 2024. kojom je stečajnom upravitelju naloženo pokretanje parnice protiv društva Alfa kompjuter usluge d.o.o radi isplate naknade za korištenje nekretnina (čl. 38.f Stečajnog zakona, „Narodne novine“ broj: 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10; dalje: SZ, u vezi sa čl. 441. Stečajnog zakona „Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio stečajni vjerovnik LO, obrazlažući razloge zašto smatra da nekretnine koje bi trebale biti predmet tužbe, nisu u stečajnoj masi dužnika i da je izvjestan gubitak spora. Poziva se i na izviješće stečajnog upravitelja o stanju stečajne mase, koji je suglasan s njegovim prijedlogom. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, jer je glavna zadaća stečajne mase očuvanje radi namirenja stečajnih vjerovnika, a njegovo protivljenje odluci na skupštini vjerovnika treba tumačiti kao zahtjev za ukidanje odluke koja nema smisla ni opravdanja. Predlaže da ovaj sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u vezi sa čl. 10. SZ-a, u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika, stečajni će sudac na zahtjev kojega od razlučnih vjerovnika, stečajnog vjerovnika koji nije nižega isplatnoga reda ili stečajnog upravitelja ili iznimno po službenoj dužnosti, tu odluku ukinuti (čl. 38.f st. 1. SZ-a). O tom će zahtjevu stečajni sudac odlučiti odmah na toj skupštini ali u složenijim slučajevima može odgoditi donošenje odluke za osam dana od dana održanja skupštine vjerovnika (čl. 38.f st. 2. SZ-a).

7. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da zahtjev za ukidanje odluke skupštine vjerovnika treba podnijeti na skupštini vjerovnika i to odmah nakon što je odluka donesena; sud je o tom zahtjevu dužan odlučiti odmah na toj skupštini ili najkasnije u roku osam dana od dana održavanja skupštine. Iz dostavljene preslike dijela stečajnog spisa proizlazi da je skupština vjerovnika održana 15. listopada 2024. i da je žalitelj kao stečajni vjerovnik 17. listopada 2024. postavio zahtjev za ukidanje odluke donesene na toj skupštini vjerovnika; činjenicu da je zahtjev podnio nakon što je održana skupština vjerovnika, u žalbi ničim ne dovodi u pitanje.

8. Protivno žalbenim navodima, sama činjenica što je žalitelj sudjelovao na toj skupštini i protivio se donošenju te odluke, ne predstavlja niti sama po sebi ima učinak podnošenja zahtjeva za ukidanje odluke skupštine vjerovnika. Takav zahtjev žalitelj je mogao podnijeti nakon što je odluka donesena, najkasnije do završetka ročišta na kojem se skupština održava. Uz navedeno, zakonom je propisano da se prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako SZ-om nije drukčije određeno (čl. 7. st. 6. SZ-a). Prema tome, vjerovnici koji su bili prisutni skupštini i nisu do završetka stavili zahtjev za ukidanje odluke skupštine vjerovnika, izgubili su pravo postaviti takav zahtjev izvan i nakon održane skupštine. Oni ne mogu takav zahtjev postaviti niti u roku u kojem sud može odgoditi donošenje odluke. Iz zapisnika s održane skupštine vjerovnika ne proizlazi da bi žalitelj ili netko od vjerovnika koji su glasali protiv te odluke, podnijeli zahtjev za ukidanje donesene odluke skupštine vjerovnika. Stoga je zahtjev kojeg je žalitelj nesporno podnio izvan ročišta vjerovnika i nakon održane skupštine nepravovremen.

9. Žalbeni navodi koji se u bitnome odnose na tvrdnje o sadržaju protivljenja toj odluci skupštine vjerovnika, ne dovode u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o nepravovremenosti zahtjeva, slijedom čega je odbijanjem neosnovane žalbe pobijano rješenje potvrđeno (čl. 380. t. 2. ZPP-a, čl. 10. SZ-a).

Zagreb, 5. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Mirta Matić