Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž R-98/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Damira Ronića kao člana vijeća, u parničnom predmetu tužitelja IB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika TTM TOMAŠEK MONTAŽA d.o.o. [adresa], OIB 87076429855, zastupanog po direktorici ĆB, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], tuženik zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Majda Damjanović i dr. iz Čakovca, radi isplate plaće, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Pr-50/2022-27 od 13. ožujka 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Uvažava se žalba tuženika te se preinačuje presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Pr-50/2022-27 od 13. ožujka 2024. tako da se odbija tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„I Nalaže se tuženiku TTM TOMAŠEK MONTAŽA d.o.o. [adresa], OIB 87076429855, zastupan po direktorici ĆB, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], da tužitelju PB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati iznos od 1.104,14 EUR sa zateznom zakonskom kamatom:
-na iznos od 462,78 EUR od 15. srpnja 2020. (za lipanj 2020.)
-na iznos od 359,94 EUR od 15. kolovoza 2020. (za srpanj 2020.)
-na iznos od 38,96 EUR od 15. listopada 2020. (za rujan 2020.)
-na iznos od 159,08 EUR od 15. studenog 2020.(za listopad 2020.)
-na iznos od 42,78 EUR od 15. prosinca 2020. (za studeni 2020.)
-na iznos od 40,60 EUR od 15. siječnja 2021. (za prosinca 2020.)
po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od osam dana, pod prijetnjom ovrhe.
II Nalaže se tuženiku TTM TOMAŠEK MONTAŽA d.o.o., OIB 87076429855, da tužitelju ĐB, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak u iznosu od 400,00 EUR, u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku plati parnične troškove u iznosu od 1.704,09 eura (slovima: tisuću sedamsto četiri eura i devet centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to počevši od 5. prosinca 2024. do isplate.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:
"I Nalaže se tuženiku TTM TOMAŠEK MONTAŽA d.o.o. [adresa], OIB 87076429855, zastupan po direktorici ĆB, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], da tužitelju PB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati iznos od 1.104,14 EUR sa zateznom zakonskom kamatom:
-na iznos od 462,78 EUR od 15. srpnja 2020. (za lipanj 2020.)
-na iznos od 359,94 EUR od 15. kolovoza 2020. (za srpanj 2020.)
-na iznos od 38,96 EUR od 15. listopada 2020. (za rujan 2020.)
-na iznos od 159,08 EUR od 15. studenog 2020.(za listopad 2020.)
-na iznos od 42,78 EUR od 15. prosinca 2020. (za studeni 2020.)
-na iznos od 40,60 EUR od 15. siječnja 2021. (za prosinca 2020.)
po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od osam dana, pod prijetnjom ovrhe.
II Nalaže se tuženiku TTM TOMAŠEK MONTAŽA d.o.o., OIB 87076429855, da tužitelju ĐB, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak u iznosu od 400,00 EUR, u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."
2. Protiv presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači tako da odbije tužbeni zahtjev tužitelja, a podredno da ju ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Tuženik u žalbi tvrdi da je donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a time što je pobijana presuda konfuzna, proturječna i nelogična te da nedostaje ključan dio obrazloženja i to analiza dokaza te podvođenje činjeničnog supstrata pod materijalno pravo, zbog čega smatra da se presuda ne može ispitati.
5.1. Žalbene tvrdnje tuženika nisu osnovane jer, iako šturo, obrazloženje pobijane presude ipak sadrži razloge o odlučnoj činjenici u odnosu na to je li među strankama usmeno ugovorena isplata plaće u drugom iznosu u odnosu na iznos ugovoren pismenim ugovorom o radu tako da je presudu po žalbi bilo moguće ispitati. Sud prvog stupnja nije počinio niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Nakon provedenog postupka sud prvog stupnja utvrđuje da je među strankama sporna činjenica jesu li stranke usmeno ugovorile visinu plaće na drugačiji način u odnosu na pismeni ugovor o radu, odnosno je li usmeno među strankama bila ugovorena satnica u neto iznosu od 45,00 kuna, kako je to tvrdio tužitelj.
6.1. Sud je tijekom postupka analizirao Whats App poruku koju je direktorica tuženika uputila tužitelju u kojoj navodi da mu je isplatila premali iznos te da mu je morala isplatiti 1.400,00 kuna, ali je „fulala“ pa je morala dati još 200,00 kuna. Na temelju te poruke sud zaključuje da obračunske liste tuženika, koje je predao u spis tijekom postupka radi provođenja vještačenja, nisu vjerodostojne te da je tužitelju trebalo obračunavati plaću po 45,00 kuna po satu. Obzirom na tu utvrđenu činjenicu sud je provedenim vještačenjem po vještaku knjigovodstvene struke Kseniji Špoljarić utvrdio da je tuženik dužan tužitelju za utuženi period na ime neisplaćene plaće isplatiti iznos od 1.104,14 eura i to na bazi satnice od 5,97 eura za odrađene sate i 3,89 eura za neodrađene sate. Iz tih razloga sud usvaja tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.104,14 eura sa zakonskim zateznim kamatama.
7. Osnovane su žalbene tvrdnje tuženika da je sud prvog stupnja iz pravilno utvrđenih činjenica izveo pogrešne činjenične zaključke.
8. Naime, osnovni dokaz o tome da su stranke unatoč ugovorenoj visini mjesečne plaće Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme od 31. prosinca 2019., kojim je u članku 9. bila ugovorena osnovna mjesečna plaća u iznosu od 5.800,00 kuna bruto uz povećanje za otežane uvjete rada od 30%, za prekovremeni rad od 50%, za rad noću od 30%, rad nedjeljom od 35% te rad blagdanom ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom od 50%, usmeno ugovorile visinu plaće od 45,00 kuna po satu, je jedna poruka koju je direktorica tuženika uputila tužitelju putem Whats App-a od 21. travnja 2020. kojom direktorica tuženika odgovara na pitanje tužitelja „Dobro jutro ĆB, 1.200 si mi dala?“, nakon čega ona odgovara porukom „Morala sam ti dati 1.400. Ak sam fulala pa ti dala 200 premalo, dam ti danas još 200“. Pogrešan je zaključak suda prvog stupnja da bi ta poruka ukazivala na osnovanost tvrdnji tužitelja da su stranke usmeno na drugačiji način ugovorile visinu plaće u odnosu na pismeni Ugovor o radu. Po ocjeni ovog suda Whats App poruka od 21. travnja 2020. ne ukazuje da bi se radilo o dogovoru o visini plaće jer je iz nje samo vidljivo da neki iznos možda direktorica tuženika nije pravilno platila tužitelju, ali se iz nje ne može zaključiti na što bi se odnosila ta komunikacija. Iz tih razloga pogrešan je zaključak suda prvog stupnja da su stranke usmeno ugovorile višu plaću od one ugovorene pismenim Ugovorom o radu, koju plaću je nesporno tuženik tužitelju isplatio. Također, kako su stranke zaključile Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za puno radno vrijeme, i po ocjeni ovog suda osnovane su žalbene tvrdnje tuženika da nije uvjerljiva tvrdnja tužitelja da bi unatoč ugovorenoj mjesečnoj plaći stranke ugovarale plaćanje rada po satu.
9. Iz obrazloženih razloga pogrešan je zaključak suda prvog stupnja da su stranke usmeno ugovorile visinu plaće tužitelja u iznosu od 45,00 kuna po satu, iz kojih razloga je žalbu tuženika trebalo uvažiti, a presudu suda prvog stupnja preinačiti primjenom odredbe članka 373.a stavak 1. točka 2. ZPP-a te tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti.
10. Na temelju odredbe članka 166. stavak 2. ZPP-a ovaj sud je odlučivao o troškovima cijelog postupka.
10.1. Kako je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen u cijelosti, tužitelj je u obvezi tuženiku naknaditi parnične troškove na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a.
10.2. Kao potrebni tuženiku su primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.; dalje: Tarifa) priznati zatraženi troškovi sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1. i Tbr. 54. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 8. travnja 2021. u zatraženom iznosu od 100,00 eura (Tbr. 8. točka 1. i Tbr. 54. Tarife), za zastupanje na ročištu 20. travnja 2021. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. točka 2. i Tbr. 54. Tarife), za zastupanje na ročištima 1. veljače 2022., 10. svibnja 2022., 18. travnja 2023. i 30. siječnja 2024. u iznosu od po 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. točka 1. i Tbr. 54. Tarife) te trošak PDV-a u iznosu od 300,00 eura (Tbr. 46. Tarife) ili ukupno 1.500,00 eura. Osim toga, tuženiku je priznat i trošak sastava žalbe s PDV-om u iznosu od 187,50 eura (Tbr. 10. točka 1., Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife) te zatraženi trošak pristojbe na žalbu u iznosu od 16,59 eura (Tbr. 3. točka 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi - "Narodne novine" broj 53/19. i 92/21.) ili ukupno tužitelj je dužan tuženiku naknaditi parnične troškove u iznosu od 1.704,09 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u smislu odredbe članka 151. stavak 3. ZPP-a i to od dana donošenja ove odluke 5. prosinca 2024. do isplate.
Koprivnica, 5. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
Veljko Kučeković
