Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-849/2023-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Drage Grubeše, kao predsjednika vijeća, Sanje Sušilović sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te sutkinje Snježane Androš, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marin Huzjak, odvjetnik u Zadru, protiv tuženica ad. 1. LD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad. 2. SD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], (dalje u tekstu: tuženice), obje zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Gluić Ninčević d.o.o. Zadar, Špire Brusine 16, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu od 17. travnja 2023., poslovni broj P-1532/2021-46, u sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I.Žalba se uvažava kao osnovana i ukida presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu od 17. travnja 2023., poslovni broj P-1532/2021-46 te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O zahtjevu tužiteljice i tuženica za naknadu troška žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se prema tuženicama da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je označen žutom bojom i točkama A-B-C-D-E-A ukupne površine 50 m2, na skici sudskog očevida od 13. svibnja 2022. izrađenoj po GEO LESI j.d.o.o., a koja je skica sastavni dio ove presude, za cijelo, što su joj tuženice dužne priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude upiše svoje pravo vlasništva u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženica, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljici, u roku od 15 dana, naknaditi tuženicama troškove postupka u iznosu od 2.007,43 €, dok se zahtjev za više traženog od dosuđenog odbija kao neosnovan."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica, zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, te troška žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženice se protive istoj u cijelosti.

4. Žalba je osnovana.

5.Ispitjući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio niti jednu od bitnih povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a, a tužiteljica i ne ukazuje na određenu bitnu povredu.

6.Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženica, i to građenjem na tuđem zemljištu i na temelju dosjelosti.

7. Tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

- da je tužiteljica od 1989. – 1995. gradila kuću na kčbr. [katastarska čestica], te je dijelom kuća sagrađena i na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je kč. br. [katastarska čestica] u vrijeme gradnje bila vlasništvo pok. CD, oca tuženica,

- da nakon završetka gradnje 1995. kuća tužiteljice nije bila nadograđivana, te se nalazi u istim gabaritima u kojima je bila po dovršetku gradnje 1995.,

- da se niti prednik tuženica, niti tuženice nikada nisu protivili gradnji, niti prigovarali izgradnji nekretnine na njihovoj čestici, a što potvrđuju svjedoci Ž

JD, JD i ĆD,

- da je, prema nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, sporna čestica označena likom i točkama Z5-Z4-Z3-Z2-Z1-C-D-E-A-Z5, a sastoji se od zemljišta pod zgradom od 17 m2, te zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade od 50 m2,

- da se zahtjev tužiteljice odnosi na dio čestice 2047 k. o. [katastarska općina] opisan likom i točkama A-B-C-D-E-A, a koji se sastoji od zemljišta pod zgradom od 17 m2 i zemljane površine od 33 m2, a što je manji dio od zemljišta koje je nužno za redovnu upotrebu zgrade prema nalazu stalnog sudskog vještaka geodetske struke,

- da tužiteljica nije dokazala da bi ikada dobila suglasnost CD za izgradnju kuće na dijelu njegove nekretnine.

8. Temeljem navedenih utvrđenih odlučnih činjenica prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz zaključak da je tužiteljica nesavjesni graditelj, jer je znala da gradi na tuđem zemljištu, pa da je time njezin zahtjev neosnovan temeljem čl. 24. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90, u daljnjem tekstu: ZOVO). Također, smatrajući je nesavjesnim posjednikom, prvostupanjski sud je stava i da nije mogla steći vlasništvo zemljišta pod zgradom i uz zgradu niti dosjelošću na temelju čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV).

9. Razmatrajući žalbene navode tužiteljice, zaključke prvostupanjskog suda i ocjenu provedenih dokaza, ovaj sud smatra da se, za sada, utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda ne mogu prihvatiti pravilnim.

10. Prvostupanjski sud je propustio uzeti u obzir načelo jedinstvenosti nekretnine iz čl. 9. i 366. ZV-a, kojima je propisano da od dana stupanja na snagu Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određeno člankom 9., ako posebnim zakonom nije što drugo određeno, a kraj činjenice da je kuća tužiteljice izgrađena na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i da obuhvaća zemljište ispod kuće površine 17 m2, niti je u dovoljnoj mjeri cijenio nalaz vještaka u kojem je opisano zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade. Također, pravilno tužiteljica ukazuje u žalbi i da sud prvog stupnja nije u dovoljnoj mjeri cijenio iskaze stranaka i svjedoka, niti je dao uvjerljive razloge zašto tužiteljicu smatra nesavjesnim graditeljem.

11. Odredbom čl. 24. ZOVO određeno je da osoba koja može biti nosilac prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj), stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu toga građevinskog objekta, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio.

12. Prema odredbi čl. 25. ZOVO, ako je graditelj znao da gradi na tuđem zemljištu ili ako to nije znao, a vlasnik se tome odmah usprotivio, vlasnik može tražiti da mu pripadne u vlasništvo građevinski objekt ili da graditelj poruši građevinski objekt i vrati mu zemljište u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati prometnu cijenu zemljišta (st. 1.). Pravo izbora iz st. 1. toga članka vlasnik zemljišta može ostvariti najkasnije u roku 3 godine od dana završetka izgradnje građevinskog objekta. Nakon proteka tog roka vlasnik može zahtijevati isplatu prometne vrijednosti zemljišta (st. 5.). Dakle, nakon isteka roka u kojem vlasnik zemljišta ima pravo izbora u smislu čl. 25. st. 1. ZOVO, graditelj postaje vlasnik na zemljištu na kojem je izgrađen objekt, a i na zemljištu koje je potrebno za redovnu upotrebu tog objekta, a vlasnik ima pravo na isplatu prometne cijene zemljišta.

12.1. Navedena odredba se primjenjuje i u situaciji kada se radi o nesavjesnom graditelju i nesavjesnom vlasniku zemljišta, a koji stav je izražen u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-3316/2018 od 9. lipnja 2020.

13. Ovaj sud je stava da je pitanje savjesnosti tužiteljice kao graditelja, te površine zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade, uz primjenu načela jedinstvenosti nekretnine, odlučno za donošenje zakonite i pravilne odluke.

14. Slijedom navedenog, osnovana je žalba tužiteljice zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

15. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

16. U nastavku postupka sud prvog stupnja će, a radi donošenja zakonite odluke, upotpuniti činjenično stanje u smjeru razloga navedenih u ovoj odluci, te će, uvažavajući i navode iz žalbe, odgovora na žalbu, te uz eventualno provođenje dokaza predloženih od strane stranaka, postupiti po čl. 8. ZPP-a i donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku o zahtjevu tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva. Pri tome će posebno cijeniti načelo jedinstvenosti nekretnine i površinu zemljišta koje je nužno za redovitu upotrebu zgrade.

17. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a, odlučeno je kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.

18. Sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a odlučeno je kao pod toč. II. izreke ovog rješenja.

Osijek, 5. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

Drago Grubeša