REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4512/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Marina Veljak, u pravnoj stvari tužitelja COLENTUM NEKRETNINE d.o.o. iz Zagreba, Kneza Borne 5, OIB 15843421313, protiv tuženika PUNKT GRADNJA d.o.o. iz Kaštel Novog, Vrućine II. 5, OIB 65498307221, radi isplate, odlučujući o žalbi JG iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Berislav Velčić, odvjetnik u Zagrebu, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1113/2017 od 4. studenog 2024., 5. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1113/2017 od 4. studenog 2024. i predmet se vraća na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.
Obrazloženje
1. Rješenjem poslovni broj Povrv-1113/2017 od 4. studenog 2024. Trgovački sud u Zagrebu odbacio je, kao nedopuštene, prijedloge umješača JG od 27. lipnja 2022. i od 2. travnja 2024. za miješanje u ovu parnicu na strani tuženika.
2. U obrazloženju citiranog rješenja navodi se da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-532/19 od 31. prosinca 2019. nad tuženikom otvoren stečajni postupak te da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Tt-20/1193-2 od od 30. ožujka 2020., a rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Tt-21/1851-41 od 21. ožujka 2022. iz sudskog registra brisan je i tužitelj. Sud dalje navodi da je JG podnescima od 27. lipnja 2022. i od 2. travnja 2024. prijavio da bi u ovom sporu sudjelovao kao umješač na strani tuženika te predložio da sud na temelju članka 212. stavka 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) ovaj postupak obustavi i da po pravomoćnosti rješenja o obustavi naloži Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, brisanje zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine - stana upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], stambena zgrada broj 59 i broj 57 i dvorište u [adresa], JGC, suvlasnički dio 788/10000, etažno vlasništvo (E-1) trosobni stan S1 u prizemlju u planu označen svijetloplavom bojom, zatvorene tlocrtne površine 54,64 m2 sa sporednim dijelovima, što zajedno čini tlocrtnu površinu od 61,11 m2 odnosno 630/10000 idealnog dijela nekretnine sa pripatcima, koji stan je stekao na temelju ugovora o kupoprodaji s tuženikom od 25. siječnja 2016., prije pokretanja ovog postupka.
Prvostupanjski sud navodi da se JG nije javio u vrijeme trajanja parnice nego nakon što je parnica prekinuta, zbog čega je njegov prijedlog za miješanje odbacio kao nedopušten istaknuvši i da nakon prekida nastavak postupka mogu predložiti jedino stranke, a njih nema jer su brisane iz sudskog registra.
3. Protiv navedenog rješenja žali se JG iz svih zakonom dopuštenih razloga, navodeći da pobijano rješenje ima nedostataka zbog koji se ne može ispitati.
Navodi da je bezuspješno pokušao izbrisati zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina jer je njegov zahtjev rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-17836/22 od 5. srpnja 2022. odbijen, tako da sada, s obzirom da je zabilježba izvršena na temelju činjenice vođenja ovog postupka, jedino parnični sud može naložiti zemljišnoknjižnom odjelu brisanje navedene zabilježbe. Predlaže ovom žalbenom sudu obustaviti predmetni postupak i po pravomoćnosti tog rješenja naložiti Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb brisanje zabilježbe poslovni broj Z-1919/17.
4. Žalba je osnovana, ali ne iz razloga koje ističe žalitelj.
5. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbi članka 365. stavaka 1. i 2. i članka 381. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da prvostupanjsko rješenje nije pravilno ni u skladu sa zakonom.
6. Odredbom članka 212. točke 5. ZPP-a propisano je da se postupak prekida kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.
Prema odredbi članka 158. stavka 1. Stečajnog zakona pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Odredbom članka 212. točke 4. ZPP-a propisano je da se postupak prekida kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada.
7. Kao što je utvrdio prvostupanjski sud, ovaj parnični postupak je prekinut otvaranjem stečajnog postupka nad tuženikom 31. prosinca 2019., nakon toga nije nastavljen, 30. ožujka 2020. ostvarena je još jedna pretpostavka za prekid ovog postupka na temelju zakona - konkretno na temelju odredbe članka 212. stavka 4. ZPP-a, jer je tuženik brisanjem iz sudskog registra 30. ožujka 2020. prestao postojati, a 21. ožujka 2022., brisanjem tužitelja iz sudskog registra, ostvarena je još jedna pretpostavka za prekid ovog postupka.
8. Odredbom članka 214. ZPP-a određeno je da prekid postupka uzrokuje to da prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji. Za trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku; ali ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, sud može na temelju te rasprave donijeti odluku. Parnične radnje što ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni učinak. Njihov učinak počinje teći tek nakon što postupak bude nastavljen. To znači da se, iako je prekid postupka u pravilu privremenog značaja, za vrijeme trajanja prekida parnica ne gasi, nego još uvijek teče, ali je zato zakonom izričito određeno da sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku (samo iznimno, ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, zakonom je određeno da sud može na temelju te rasprave donijeti odluku).
9. Stoga, budući da parnične radnje što ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni učinak, nema nikakav pravni učinak ni zahtjev potencijalnog umješača za sudjelovanje u parnici, podnesen za vrijeme prekida postupka, što je ovdje slučaj.
Međutim, s obzirom da učinak te radnje počinje teći nakon što postupak bude nastavljen, s tim da umješač može stupiti u parnicu tijekom cijelog postupka sve do pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu te u tijeku postupka nastavljenog podnošenjem izvanrednog pravnog lijeka (članak 206. stavak 2. ZPP-a), kako se podnesak umješača dostavlja objema parničnim strankama (članak 206. stavak 4. ZPP-a) te kako do pravomoćnosti rješenja kojim se odbija sudjelovanje umješača umješač može sudjelovati u postupku i njegove se parnične radnje ne mogu isključiti, bilo kakva odluka suda o tom zahtjevu donesena za vrijeme prekida postupka je preuranjena, pa tako i odluka koja je predmet žalbe u ovom postupku, zbog čega ju je ovaj sud na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a ukinuo i predmet vratio na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.
10. Glede daljnjeg postupanja, budući da prekid postupka u pravilu prestaje kad prestanu razlozi za prekid, i to u pravilu na prijedlog stranke (osim kad je prekid odredio sud do odluke nadležnog organa o prethodnom pitanju), i kako su u ovom slučaju prestale postojati obje stranke, a do prekida postupka je došlo zbog razloga navedenog u članku 212. točki 4. ZPP-a, prvostupanjskom sudu se ukazuje na odredbu članka 215.b ZPP-a kojom je propisano da je sud dužan, postupak koji je prekinut zbog razloga navedenog u članku 212. točki 4. ZPP-a, nastaviti i istodobno obustaviti ako pravni sljednik pravne osobe ne preuzme postupak ili protivna strana ne predloži da ga sud pozove da to učini u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti rješenja o prekidu postupka.
11. Slijedom iznijetog, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 5. prosinca 2024.
Sudac
Marina Veljak
