Poslovni broj: Usž-3763/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja SČ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Marko Zagorac, odvjetnik iz Rijeke, Ante Starčevića 5, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Blaža Polića 2, Rijeka, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Usl-770/23 od 18. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I.  Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Usl-770/23 od 18. srpnja 2024.

II.  Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/23-02/254, urbroj: 443-02-02-12-23-02/VŽ od 20. ožujka 2023. Navedenim rješenjem tužitelju je kao investitoru naloženo uklanjanje dograđenog dijela objekta na istočnoj strani u visini objekta od 2,5 m, klizne staklene stijene na zapadnoj fasadi zazidavanjem na veličinu ranijeg prozora, klizne stijene kojom je zastakljena otvorena natkrivena terasa te otvora na južnoj fasadi, sve detaljno opisano u točki I. izreke rješenja, sve izvedeno bez građevinske dozvole na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad.

2. Protiv osporene presude tužitelj je podnio žalbu u kojoj navodi da se ne radi o rekonstrukciji već pomoćnoj građevini. Ističe da je objekt izveden od montažnih elemenata, nema zidanu ili betonsku vezu sa izgrađenom kućom te s njom ne čini konstrukcijski sklop. Prigovara što sud nije proveo očevid niti druge dokaze da se utvrde navedene okolnosti. Ističe da je trebalo primijeniti blažu mjeru, a ne narediti uklanjanje. Smatra da za ostakljivanje terase nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu te se poziva na mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 5. studenoga 2012. Predlaže da Sud usvoji žalbu, poništi pobijanu presudu te usvoji tužbeni zahtjev. Potražuje i trošak sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ocjenjujući zakonitost osporene prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenih činjenica tako i u pogledu primjene mjerodavnog materijalnog prava te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka.

6. I prema ocjeni ovog Suda osnovano prvostupanjski sud potvrđuje zakonitost rješenja tuženika donesenog pravilnom primjenom i tumačenjem odredbe članka 113. stavak 1. točke 1. i 2. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18 i 117/21) u vezi s odredbom članka 3. stavak 1. točke 28. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13., 20/17., 39/19 i 125/19) kao mjerodavnim materijalnim propisima za predmetnu upravnu stvar, budući je u postupku nedvojbeno utvrđeno da se radi o rekonstrukciji i izvođenju radova za koju tužitelj nesporno nije ishodio potrebne akte za gradnju slijedom čega je pravilno naloženo njihovo uklanjanje.

7. Da se radi o rekonstrukciji odnosno dogradnji postojeće građevine te izvođenju radova na postojećoj zgradi proizlazi iz zapisnika o inspekcijskom pregledu od 3. ožujka 2023. te skica i fotozapisa kao sastavnog dijela zapisnika.

8. Odredba članka 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji propisuje da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

9. Tužitelj osporava da se dograđeni dio objekta te ostakljivanje terase smatra rekonstrukcijom te navodi da je riječ o pomoćnoj građevini.

10. Odredbom članka 4. točke 1. a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20 i 74/22) propisano je da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to, između ostalog, pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m2 tlocrtne površine.

11. Obzirom da u konkretnom slučaju predmetna gradnja ne predstavlja samostalnu građevinu koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade već dogradnju postojeće građevine, nisu osnovani žalbeni prigovori da je riječ o pomoćnoj građevini.

12. Građevinskim radovima na ostakljivanju terase se mijenjaju lokacijski uvjeti građevine obzirom da se otvoreni prostor mijenja u zatvoreni stoga se i ono u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji smatra rekonstrukcijom za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

13. Inspekcijska mjera uklanjanja se u smislu odredbe članka 113. stavak 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu određuje ako je građevina izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, stoga protivno žalbenim navodima nisu ispunjeni uvjeti za određivanje druge inspekcijske mjere.

14. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to u smislu odredbe članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/19. i 110/21) nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava iste.

15. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 74. stavak 1. i članka 79. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 5. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Arma Vagner Popović