Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-10180/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Karmen Novak-Hrgović članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog LĆ, zbog prekršaja iz članka 286. stavka 7. i 12. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.), rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split, protiv presude Općinskog prekršajnoga suda u Splitu, Stalne službe Kaštel Sučurcu, poslovni broj: Pp-9104/2024 od 18. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđuje u pobijanom dijelu.

Obrazloženje

1.Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okr. LĆ proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čanka 286. stavka 7. i 12. i članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je primijenjena uvjetna osuda, tako da je za svako djelo utvrđena kazna zatvora od po 30 dana te izrečena ukupna kazna zatvora u trajanju od 60 dana, koja se neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 6 mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna.

1.1. Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku je vrijeme koje je bio lišen slobode od 19. srpnja 2024. do 25. srpnja 2024. uračunato u kaznu kao sedam dan zatvora, pa mu na ime kazne preostaje za izdržati 53 dana zatvora.

1.2. Uz mjeru upozorenja, okrivljeniku je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom A1 kategorije u trajanju od 6 mjeseci.

1.3. Istom presudom odlučeno je da se privremeno oduzeti predmeti na temelju potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj [serijski broj] od 19. srpnja 2024. po pravomoćnosti presude, ima vratiti vlasniku.

1.4. Okrivljenik je nadalje, na temelju odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eura.

2.Protiv te prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o neoduzimanju vozila.

2.1.Žalitelj u bitnome ističe da se ponašanje okrivljenika manifestira u upornom ponavljanju prekršaja čime da ugrožava vlastitu sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u prometu, jer da je višestruko pravomoćno sankcioniran zbog teških prometnih prekršaja, pa smatra da su ostvareni uvjeti za oduzimanje vozila.

2.2.Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3.Žalba je neosnovana.

4.Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakon („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5.Prvostupanjski sud je u predmetnom slučaju pravilno odbio prijedlog tužitelja za oduzimanje vozila kojim je inkriminirane prilike upravljao u prometu na cesti. Suprotno tvrdnje žalitelja da okrivljenika nije moguće na drugi način odvratiti od činjenja najtežih djela, upirući na raniju višestruku kažnjavanost zbog prometnih prekršaja, prema stanju prvostupanjskog spisa predmeta nema podataka da bi okrivljenik bio pravomoćno kažnjavan zbog prometnih prekršaja u protekle tri godine, budući da isto ne proizlazi iz mjerodavne prekršajne evidencije nadležnog ministarstva koja je sastavni dio prvostupanjskog predmeta, niti žalitelj takve dokaze doprinosi uz žalbu. Naime, sukladno odredbe članka 77. stavka 2. Prekršajnog zakona, po proteku tri godine od pravomoćnosti odluke, nastupa rehabilitacija pa se počinitelj prekršaja smatra neosuđivanim po takvim odlukama i svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja zabranjena je i nema nikakav pravni učinak. Pri takvom stanju stvari, prvostupanjski sud je predmetno ponašanje okrivljenika u prometu u dovoljnoj mjeri cijenio kod odmjeravanja vrste i mjere prekršajno pravne sankcije, a sve u cilju postizanja pravednosti i svrhe kažnjavanja. Naime, prvostupanjski sud je primjenom mjere upozorenja uvjetovao ponašanje okrivljenika kroz određeno vrijeme kušnje, pod prijetnjom teže kazne zatvora ako počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna, pa je i ovaj sud mišljenja da je opravdano za očekivati da će se djelovati na počinitelja da se ubuduće kloni takvih protupravnih postupanja, budući da je radi otklanjanja uvjeta koji mu omogućuju daljnje protupravno ponašanje u prometu izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom upravo one kategorije vozila kojom je počinio prekršaje. Stoga je mišljenje i ovog suda da pri takvom stanju stvari nisu ostvareni uvjeti iz članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona, a imajući na umu i načelo razmjernosti koje se primjenjuje kod svakog ograničenja slobode ili prava, sukladno članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 76/10., 85/10., 5/14.) te mjerodavnih odredbi konvencijskog prava, koje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju u cilju postizanja tražene poštene ravnoteže između zahtjeva općeg interesa javnosti i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinaca na mirno uživanje vlasništva.

6.Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 5. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.