Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-116/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Damira Ronića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Jagečić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, OIB: 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, kojeg zastupa FV, dip. pravnica, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnik Ante Župić i ostali odvjetnici iz Odvjetničkog društva Župić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici od 15. studenog 2023. poslovni broj Pn-35/2022-104, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Žalba tuženika odbija se kao neosnovana, a prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici od 15. studenog 2023. poslovni broj Pn- 35/2022-104 se potvrđuje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb da isplati tužitelju TV iznos od 24.449,35 eura/184.213,63 kune, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. studenog 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana. Istom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 8.355,84 eura/62.957,08 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. studenog 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
2. Protiv prvostupanjske presude u zakonskom roku žali se tuženik zbog svih razloga navedenih u odredbi članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH 70/19. i 80/22.; dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud njegovu žalbu uvaži, a pobijanu prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak ili da prvostupanjsku presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tuženika nije osnovana.
5. Tuženik u svojoj žalbi iznosi žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, no međutim u žalbi ne navodi koje bi to eventualno bitne povrede prvostupanjski sud počinio tijekom postupka. Zbog toga je ovaj sud prvostupanjsku presudu u odnosu na taj žalbeni razlog ispitivao samo u odnosu na one bitne povrede odredaba parničnog postupka na čije postojanje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Ispitujući prvostupanjsku presudu na taj način ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud tijekom postupka nije počinio niti jednu od takvih bitnih povreda tako da prvostupanjska presuda nije opterećena bitnom povredom.
6. Također, prvostupanjski sud je tijekom postupka utvrdio sve bitne i odlučne činjenice o kojima ovisi pravilna primjena materijalnog prava i osnovanost tužbenog zahtjeva te je na tako pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja.
7. Prvostupanjski sud utvrđuje da je 24. kolovoza 2021. došlo do požara na kući i to na adresi [adresa]. U odnosu na tuženikov istaknuti prigovor promašene aktivne legitimacije prvostupanjski sud je utvrdio da isti nije osnovan, budući je provedenom identifikacijom na licu mjesta prilikom očevida 10. studenog 2022. po mjerničkom vještaku Tomislavu Tuđa iz GEO BT .d.d. Zabok utvrđeno da se kuća na kojoj je došlo do požara, na adresi [adresa], nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], dok se na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] nalazi gospodarska zgrada te ove dvije katastarske čestice čine jednu gospodarsku cjelinu, a uvidom u zk. izvadak utvrđeno je da je RV, vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te prema potvrdi Odjela za katastar nekretnina Donja Stubica kuća sagrađena na navedenoj k. č. br. [katastarska čestica] ima kućni broj 12, a prema potvrdi o prebivalištu tužitelj RV ima prebivalište na navedenoj adresi [adresa], zbog čega je tužitelj kao vlasnik kuće na kojoj je došlo do požara aktivno legitimiran u ovom postupku u odnosu na njegov zahtjev za naknadu štete. Kako je među parničnim strankama bila sporna i odgovornost tuženika za naknadu štete i visina pretrpljene štete, prvostupanjski sud je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za požare Stanislavu Perušku. Iz njegovog nalaza i mišljenja proizlazi da tragovi ukazuju da je požar započeo na dijelu dolaznog kabela, između krova i siluminskog kućišta ključnog priključka te da je do požara najvjerojatnije došlo uslijed iskrenja i kratkog spoja unutar kabela ili je do požara došlo uslijed loših spojeva na pancer osiguraču te je dolazilo do zagrijavanja i iskrenja i nastanka požara. Vještak je pojasnio da je do siluminskog kućišta pancer osigurača bio prije požara proveden viseći (SKS) aluminijski kabel 4x16 mm2 do sjeverne strane krova sa drvenog stupa niskonaponske mreže, koji se nalazi na sjevero-zapadnom dijelu dvorišta od objekta, time da poklopac siluminskog kućišta nije pronađen, a u kućištu su se nalazila tri keramička osigurača te spojnica za nul vodič, a na dolazne, gornje kontakte bili su spojeni aluminijski vodiči SKS dolaznog energetskog kabela, a na odlazne, donje kontakte ,bili su spojeni bakreni vodiči kabela, koji je bio proveden do brojila na razvodnoj ploči smještenoj u ostavi na razini objekta niže. Kabel je proveden kroz fleksibilnu metalnu cijev (sepa cijev), a izolacija vodiča potpuno je rastaljena, dok su vodiči i cijev potpuno neoštećeni. Nadalje, sa osigurača razvodne ploče je bio proveden kabel natrag u tavanski prostor te sa južnog dijela krovišta bio je proveden do gospodarskog objekta u dvorištu. Na mjestu otiska gareži na sjevernom zabatnom zidu i dvije dijagonalne rupe, a iznad vrata i prozora prema balkonu, bio je pričvršćen siluminski kućni priključak sa tri pancer osigurača. Također, vještak je utvrdio da na odlaznim bakrenim vodičima nema tragova taljenja bakra, niti tragova nalik na kratki spoj, dok su dolazni aluminijski vodiči prekinuti taljenjem zbog termičkog oštećenja, a u požarnom kršu na podu pronađeni su dijelovi aluminijskih vodiča prekinutih taljenjem. Najveće požarne destrukcije drvenih rogova krovne konstrukcije nalaze se u sjevernom dijelu tavanskog prostora te se u tom dijelu nalazi širi centar požara. Do zapaljenja plastične izolacije dovodnog aluminijskog kabela vjerojatno je došlo zbog velikog prijelaznog otpora i zagrijavanja kontakata te iskrenja na lošem spoju dolaznog kontakta ili zbog kratkog spoja unutar dolaznog aluminijskog kabela, te se požar dalje širio gorenjem plastične izolacije kabela te je zahvatio drvenu građu krova, te se dalje širio tavanskim prostorom na drvene rogove i grede krovne konstrukcije. Nakon što su izgorjeli plastični tipli, siluminsko kućište ključnog priključka je palo na pod pri čemu je došlo do loma kućišta i keramičkih dijelova pancer osigurača, a mjesto pronalaska siluminskog kućnog priključka odgovara mjestu traga na zabatnom zidu pa vještak zaključuje da je uzrok požara loš kontaktni spoj na jednom od dolaznih kontakata pancer osigurača, vjerojatno krajnje desnom ili kratki spoj unutar dolaznog aluminijskog kabela, te je zbog lošeg kontakta došlo do iskrenja i zagrijavanja kontakata te do užarenja, što je moglo izazvati zapaljenje izolacije kabela ili je uslijed kratkog spoja došlo do zapaljenja plastične izolacije vodiča i kabela, a požar se širio gorenjem plastične izolacije te je zapalio drvenu građu krova, letve, daske, grede i rogove. Odgovarajući na primjedbe tuženika i umješača na strani tuženika vještak je naveo da na mjestu kratkog spoja temperatura doseže cca 3000-3500 stupnjeva C, te se pri tome svaka plastična izolacija zapali, jer svojstva nepodržavanja gorenja kod tih temperatura opadaju, a gorivi materijal u blizini početka požara se mogao zapaliti i širiti dalje. Također navodi da iz pronađenih tragova i podataka u dokumentaciji nije moguće decidirano ukazati na uzrok požara, već se u utvrđenom centru požara ukazuje na moguće uzroke, te vještak dodaje da iz dokumentacije i očevida nije moguće točno utvrditi što je od zapaljivih materijala bilo u blizini prije požara, ali ističe da se požar od pancira mogao širiti na obje strane do drvenih greda i drugih zapaljivih materijala, a kako se uzrok požara nalazi u/ili kod pancira, isti se mogao širiti i na kabel glavnog Cu voda te na ostali gorivi materijal, te vještak ističe da tuženik pogrešno tumači tragove gorenja, jer su tamni tragovi znak zadimljenja i čađe, a svijetli zid je trag intenzivnog gorenja. Podatak da se na ostatku pancira ne vidi vijci, nije dokaz da je poklopac skinut prije požara, jer bi se vijci trebali nalaziti na poklopcu pancira koji nije pronađen. Detaljnim pregledom fotografije MUP-a s očevida požara vidljive su najveće požarne destrukcije, odnosno najveća opožarenost drvenih greda i rogova krovne konstrukcije u sjevernom dijelu tavanskog prostora, a prema tragovima opožarenosti na zabatnom zidu i opožarenosti dijela krova izvan sjevernog zabatnog zida, širi centar požara je sa unutarnje strane zabatnog zida od sredine prema gornjim pozicijama rogova krovišta. U širem centru požara nalazilo se siluminsko kućište kućnog priključka sa tri keramička osigurača, te do njega proveden četverožilni SKS kabel, koji su mogući izvori požara, ali nije moguće decidirano reći što je uzrok požara jer na aluminijskim vodičima ne ostaje karakteristično kugličenje kao trag kratkog spoja zbog niske temperature taljenja aluminija, zbog čega je vještak naveo dva moguća uzroka požara i to zapaljenje plastične izolacije dovodnog aluminijskog kabela, vjerojatno zbog velikog prijelaznog otpora i zagrijavanja kontakta, te iskrenja na lošem spoju dolaznog kontakta ili je uzrok požara kratki spoj unutar dolaznog aluminijskog kabela. Vezano uz navode tuženika koji ukazuje na mogućnost da su ukućani zaboravili isključiti žarulju na tavanu, te da je zbog toga došlo do zagrijavanja i zapaljenja drvene konstrukcije krovišta, vještak je naveo da za tu pretpostavku nema u spisu potvrđujućih činjenica, kao ni podataka gdje se lampa nalazila u trenutku požara. Također, vještak je naveo da je za održavanje visećeg SKS aluminijskog kabla, koji vodi sa drvenog stupa niskonaponske mreže do pancira odgovoran tuženik koji bi prema jednom članku Pravilnika bio odgovoran i za glavni dovodni kabel koji vodi do mjesta primopredaje električne energije (električnog brojila), a koji kabel postavlja korisnik, a naziva se još i glavni vod. Vještak je dodao da on svoj zaključak da uzrok požara nije kvar na glavnom vodu temelji na činjenici da na glavnom vodu ne postoje tragovi taljenja bakra, kugličenja nalik na kratki spoj, te oštećenja metalne cijevi, osim izgorjele plastične izolacije vodiča, a što je sve utvrdio protupožarni inspektor prilikom pregleda navedenog kabla na policijskom očevidu neposredno iza požara, jer je i on zaključio da na glavnom vodu nije bilo taljenja bakra, niti tragova kratkog spoja, odnosno nije pronašao oštećenja navedenog kabla. Vještak je rekao da on može sa sigurnošću tvrditi da do požara nije došlo zbog kvara na kablu koji vodi iz kuće do gospodarske zgrade preko tavana, jer prema nalazu inspektora za zaštitu od požara i očevidne ekipe na tom aluminijskom kabelu nema tragova oštećenja taljenja, osim na mjestu koje se nalazi izvan krovišta, na izlaznoj gredi gdje je od vatre došlo do taljenja odlaznog aluminijskog kabla i njegovog prekida u blizini zatezne spojnice, kao što je to vidljivo na fotografiji F33 fotoelaborata. Vezano uz navod tuženika da prilikom policijskog očevida nije utvrđeno stanje osigurača koji je napajao sporni kabel svjetiljke, vještak je naveo da se pregledom osigurača utvrđuje slijedeće: pregoren osigurač znači da je u tom strujnom krugu došlo do kratkog spoja (primarnog ili sekundarnog), a nepregoreni osigurač: taj strujni krug se isključuje iz razmatranja, ali da pregoreni osigurač nije dokaz da je u tom strujnom krugu došlo do primarnog kratkog spoja, u kojem slučaju bi se pronašao trag kugličenja, a koji trag kugličenja u konkretnom slučaju nije pronađen, te tragovi opožarenosti ukazuju da je požar krenuo iz gornjih pozicija krovišta. Nakon što se vještak detaljno očitovao na sve prigovore tuženika oni su predlagali provođenje drugog vještačenja po drugom vještaku, ali prvostupanjski sud je njihov prijedlog odbio ovo jer je utvrdio da je stalni sudski vještak za požare Stanislav Peruško, svoj nalaz i mišljenje izradio temeljem vjerodostojne dokumentacije, zapisnika o očevidu PP Donja Stubica, fotoelaborata, te nalaza inspektora zaštite od požara, kao i činjenica utvrđenih prilikom očevida, a nakon toga se tijekom postupka više puta pisanim putem očitovao na prigovore tuženika na koja je odgovarao iscrpno i detaljno, te je i u svom usmenom očitovanju otklonio sve prigovore i pojasnio svoj nalaz i mišljenje, te u njegovom nalazu i mišljenju nema proturječnosti, niti je isti u proturječnosti sa zapisnikom o provedenom očevidu, priloženim fotoelaboratom policije, kao ni nalazom i mišljenjem inspektora zaštite od požara. Zbog toga je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka za požare Stanislava Peruške. Također, prvostupanjski sud poklanja vjeru iskazu tužitelja da pancer prije požara nitko nije dirao, jer za to nije bilo razloga, i da je isti bio plombiran, te da je imao poklopac, budući da iz provedenog postupka ničim nije utvrđeno da bi prije požara došlo do bilo kakve manipulacije pancerom i do oštećenje istog od strane trećih osoba, a okolnost da poklopac pancera nije pronađen, kao što je to rekao i vještak zaštite od požara, nije odlučna, jer je isti mogao biti zagubljen u požarnom kršu, te je isto tako moguće da je bio negdje u blizini mjesta požara, ali da nije fotografiran prilikom očevida.
8. Ocjenjujući provedene dokaze prvostupanjski sud je utvrdio da je širi centar požara u kući tužitelja bio u sjevernom dijelu tavanskog prostora na zabatnom zidu gdje su se nalazili pancer osigurači u siluminskom priključku, te je uzrok požara loš kontaktni spoj na jednom od dolaznih pancer osigurača vjerojatno krajnje desno ili kratki spoj unutar dolaznog aluminijskog kabela, jer je zbog lošeg kontakta došlo do iskrenja i zagrijavanja kontakta, te do užarenja što je moglo izazvati zapaljenje izolacije kabela ili je usred kratkog spoja došlo do zapaljenja plastične izolacije vodiča i kabela, a požar se širio gorenjem plastične izolacije te je zapalio drvenu građu krova, letve, daske, grede i rogove. Kako je za održavanje visećeg SKS aluminijskog kabela koji vodi od drvenog stupa niskonaponske mreže do pancera, kao i za održavanje pancera (glavni osigurač) odgovoran tuženik, budući se navedeni nalazi prije mjesta primopredaje električne energije, to je tuženik kao pravna osoba koja se bavi opasnom djelatnošću odgovoran tužitelju za štetu koju je on pretrpio uslijed predmetnog štetnog događaja. Naime, isporuka električne energije predstavlja opasnu djelatnost jer po samim karakteristikama predstavlja povećanu opasnost za imovinu i ljude u smislu mogućnosti nastanka požara, a temeljem odredbe članka 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 83/15., 29/18. i 126/21-;dalje: ZOO) za štetu nastalu u vezi s opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te djelatnosti, osim ako se dokaže da opasna djelatnost nije uzrok štete. Iz provedenog postupka, utvrđeno je da je šteta nastala u vezi s opasnom djelatnošću, budući je do požara na kući tužitelja došlo zbog lošeg kontakta na jednom od dolaznih kontakata pancer osigurača ili zbog kratkog spoja unutar dolaznog aluminijskog SKS kabela, te tuženik kao pravna osoba koja se bavi opasnom djelatnošću za nastalu štetu odgovara po načelu objektivne odgovornosti temeljem članka 1064. ZOO-a i tuženik se može u smislu članka 1067. ZOO-a osloboditi odgovornosti jedino ako dokaže da nema uzročne veze između njegove djelatnosti i nastale štete, odnosno ako dokaže da nastala šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, ili ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti, ili čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, a što tuženik u ovom postupku nije dokazao. 9. Radi utvrđivanja visine pretrpljene štete provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Josipu Palanoviću iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrđeno da je na kući tužitelja zbog požara oštećeno potkrovlje te je tužitelj izveo radove na demontaži oštećenog krovišta i dimnjaka, izrađeno je novo krovište i novi dimnjak sa zapadne strane građevine uz jugozapadno pročelje, a vrijednost izvedenih radova i materijala, odnosno demontaža opožarenog dijela krovišta i izrada novog s PDV-om iznosi ukupno 24.449,35 eura, a što je visina štete koju je tužitelj pretrpio. U odnosu na prigovore tuženika usmeno je saslušan vještak Josip Palanović koji je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja te je dodao da je cijenu radova i materijala prema nalogu suda utvrdio prema cijenama u vrijeme izrade nalaza i mišljenja iz proljeća 2023., time da je jedinične cijene za pojedine materijale i radove uzeo iz troškovnika više ovlaštenih i registriranih izvođača na području Hrvatskog zagorja, a radi se o cijenama s početka 2023. Nadalje, vještak je naveo kako je zbog posljedica globalne krize, rata u Ukrajini, te COVID pandemije došlo do porasta cijena materijala i nedostatka izvođača, a što je dovelo do porasta cijena, kako radova, tako i materijala, te da su cijene s početka 2023. barem 30-35 % veće od cijena u vrijeme požara 24. kolovoza 2021. Također, vještak je naveo da je on količinu potrebnog materijala utvrdio temeljem svoje izmjere, temeljem podataka u spisu i troškovnika MDK građevinar d.o.o. te je on količine nekih materijala utvrdio u količini manjoj nego što je to navedeno u troškovniku MDK građevinar d.o.o., ali je naveo da u njihovom troškovniku nisu bili uključeni radovi demontaže oštećenog krovišta i dimnjaka sa odvozom materijala na ovlašteni deponij, kao i troškovi zidanja dimnjaka te je on navedene radove dodao u svoj troškovnik. Prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka Josipa Palanovića jer je isti dat po pravilima struke temeljem vjerodostojne dokumentacije i izmjere vještaka prilikom očevida, jasan je, logičan i detaljno obrazložen, a vještak je u svom usmenom očitovanju odgovorio na sva pitanja stranaka, te stranke nakon njegovog očitovanja, njegovom nalazu i mišljenju nisu prigovarale.
10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je temeljem odredbe članka 1089. stavak 2. ZOO-a visinu naknade imovinske štete odredio prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke zbog čega je sud tužitelju naknadu štete dosudio u visini utvrđenoj u nalazu i mišljenju građevinskog vještaka Josipa Palanovića od 4. svibnja 2023., jer je opseg naknade nenovčane imovinske štete koju je tužitelj pretrpio, kao novčana obveza bio poznat tek kada je na pravno obvezujući način izražen u novcu, a to je s danom donošenja ove presude zbog čega je i visina štete koju je tužitelj pretrpio utvrđena prema cijenama u trenutku presuđenja, budući da tužitelj nema račun za sanaciju štete nakon štetnog događaja. Prigovor zastare koji je istaknuo umješač tijekom postupka nije osnovan, budući je tužba podnesena unutar zastarnog roka od tri godine iz članka 230. stavak 1. ZOO-a jer je štetni događaj bio 24. kolovoza 2021., a tužba je podnesena 18. svibnja 2022. Radi svega naprijed navedenog prvostupanjski sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, a odluku o parničnom trošku donio je temeljem odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a. Ovako utvrđeno činjenično stanje i primjenu materijalnog prava prihvaća i ovaj sud.
11. U odnosu na navode žalbe tuženika da prvostupanjski sud nije nedvojbeno utvrdio da je nekretnina na kojoj je došlo do štete zbog požara u vlasništvo tužitelja, ovaj sud smatra da ti navodi žalbe nisu osnovani jer je iz provedenih dokaza prvostupanjski sud je na pravilan način utvrdilo da je upravo tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina i da je prema tome aktivno legitimiran tražiti naknadu štete zbog oštećenja svoje nekretnine koja su nastala u požaru 24. kolovoza 2021. Prvostupanjski sud je činjenice bitne za utvrđenje da je predmetna nekretnina vlasništvo tužitelja utvrdio na temelju uvida u zemljišnoknjižni izvadak za predmetne nekretnine, potvrde Odjela za katastar nekretnina Donja Stubica kao i nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Tomislava Tuđe.
12. U odnosu na odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju, tuženik u svojoj žalbi osporava pravilnost danog nalaza i mišljenja od strane vještaka za požare Stanislava Peruška i u svojoj žalbi ponavlja sve one primjedbe i prigovore na nalaz i mišljenje, a koje je iznosio tijekom prvostupanjskog postupka. Prema odredbi članka 250. ZPP-a sud će izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva trebao utvrditi i razjasniti činjenice koje su odlučne za utvrđenje koji je uzrok požara do kojeg je došlo na nekretnini tužitelja. Radi utvrđivanja tih činjenica prvostupanjski sud nema dovoljno stručnog znanja i jedino što je mogao učiniti je mogao prihvatiti dokazni prijedlog tužitelja i provesti vještačenje po vještaku za požare radi utvrđenja zbog čega je došlo do požara na nekretnini tužitelja. Iz nalaza i mišljenja vještaka za požare Stanislava Peruška proizlazi da se mjesto požara ne može sa potpunom sigurnošću utvrditi, ali je vještak mišljenja da je vrlo vjerojatno, a s obzirom da sve što je utvrđeno prilikom očevida od strane policije, da je uzrok požara ili loš kontaktni spoji na jednom od dolaznih kontakata pancer osigurača ili kratki spoj unutar dolaznog aluminijskog kabela u pancer osigurač. Vještak za požare Stanislav Peruško tijekom postupka je odgovarao na brojne prigovore i primjedbe tuženika i umješača i na sve te primjedbe i prigovore je dao argumentirane i obrazložene odgovore kojima je otklonio te prigovore i ostao kod svog nalaza i mišljenja. Sama činjenica koju ističe tuženik tijekom postupka, a i sada u žalbi, da očevid od strane djelatnika policije je proveden pogrešno ili nepotpuno ne može biti razlog da se zbog toga utvrdi da uzrok požara nije u dijelu instalacija za koje odgovara tuženik jer unatoč takvom nepotpunom i pogrešno provedenom očevidu vještak za požare je iz dokumentacije koja je pritom izrađena i koja se nalazi u spisu s većom sigurnošću utvrdio da je požar nastao upravo na onom dijelu instalacija koje održava tuženik odnosno na dolaznom vodu do pancer osigurača ili na jednom od dolaznih kontakata pancer osigurača. Prema odredbi članka 261. ZPP- a sud može zatražiti mišljenje drugog vještaka ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije imao razloga primijeniti naprijed citirani zakonski propis jer je nalaz vještaka za požare Stanislava Peruška i po ocjeni ovoga suda izrađen veoma stručno, argumentirano i obrazloženo, a vještak je na brojne primjedbe i prigovore tuženika odgovorio na uvjerljiv i argumentiran način.
13. Prema tome, ovaj sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da na temelju provedenih dokaza proizlazi da je uzrok požara na nekretnini tužitelja ili loš kontaktni spoj na jednom od dolaznih kontakata pancer osigurača ili kratki spoj unutar dolaznog aluminijskog kabela u pancer osigurač. Prema odredbi članka 24. stavak 1. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom ("Narodne novine" broj 104/20., 80/21. i 100/22.; dalje: Pravilnik), a koji se primjenjuje u ovom slučaju s obzirom na vrijeme kada je došlo do požara na nekretnini tužitelja, mjesto isporuke električne energije nalazi se na mjestu razgraničenja vlasništva između operatora sustava i korisnika mreže, a prema članku 25. stavak 1. Pravilnika obračunsko mjerno mjesto nalazi se na mjestu isporuke električne energije. Iz ovih odredaba Pravilnika proizlazi da je električna instalacija do mjesta isporuke električne energije, odnosno do obračunskog mjernog mjesta vlasništvo i odgovornost tuženika, a od mjesta isporuke električne energije instalacija je odgovornost tužitelja kao vlasnika nekretnine. Kako je do požara na nekretnini tužitelja došlo na dijelu električnih instalacija koji su u vlasništvu tuženika, upravo je tuženik zbog toga odgovoran za štetu od požara koji je nastao na instalacijama koje su u vlasništvu tuženika. Dakle, do same štete došlo je zbog isporuke električne energije putem električnih instalacija koji su vlasništvo tuženika i koji je odgovoran za njihovo održavanje, a koja isporuka električne energije predstavlja opasnu djelatnost. Pravni stav da isporuka električne energije predstavlja opasnu djelatnost proizlazi i iz sadržaja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1956/2015-2 od 12. veljače 2019. Zbog toga je pravilno prvostupanjski sud primijenio odredbu članka 1063. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15, 29/18.; dalje: ZOO) kada je utvrdio da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti te odredbu članka 164. stavak 1. ZOO-a kada je utvrdio da za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, a to je u ovom slučaju tuženik. Zbog toga i po ocjeni ovoga suda je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je upravo tuženik odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju zbog požara 24. kolovoza 2021. i to po kriteriju objektivne odgovornosti s time da i po ocjeni ovoga suda ne postoje razlozi iz članka 1067. ZOO-a zbog kojih bi se tuženik mogao osloboditi odgovornosti za štetu u konkretnom slučaju.
14. U odnosu na visinu štete prvostupanjski sud je pravilno visinu štete utvrdio na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka koji je po ocjeni ovoga suda svoj nalaz također dao argumentirano, stručno i nepristrano i pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je taj nalaz u cijelosti prihvatio. Prema tome, i ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je na nekretnini tužitelja zbog požara za koji je odgovoran tuženik nastala šteta u iznosu od 184.213,64 kuna te je pravilno primijenio odredbu članka 1089. ZOO-a kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i naložio tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 24.449,35 eura/184.213,63 kune.
15. Radi naprijed navedenog proizlazi da žalba tuženika nije osnovana zbog čega je istu u cijelosti valjalo odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu potvrditi.
Koprivnica, 5. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
Veljko Kučeković