Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3265/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sudaca i to mr.sc. Zrinke Tironi kao predsjednice vijeća i Miha Mratovića (suca izvjestitelja) i mr.sc. Dražana Penjaka kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koga zastupa punomoćnica ABC, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika: 1. BĐ iz [adresa], 2. ĆĐ iz [adresa], 3. LĐ iz [adresa], 4. OĐ iz [adresa], 5. SĐ iz [adresa], Dinka [adresa], 6. MĐ iz [adresa], 7. FĐ iz [adresa], 8. VĐ iz [adresa], 9. AĐ iz [adresa], 10. ŽĐ iz [adresa], 11. EĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 12. DĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 13. ŠĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 14. HĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 15. JĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 16. ČĐ iz [adresa], 17. RĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 18. PĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 19. UĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 20. IĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 21. GĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 22. CĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], ovi pod ad. 20. - ad. 22. zastupani po punomoćniku ABC, odvjetniku u ABC u [adresa], 23. TĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 24. NĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, te u pravnoj stvari tužitelja po tužbi glavnog miješanja: 1. KĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 2. ZĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], protiv tuženika: 1. ĐĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koga zastupa punomoćnica ABC, odvjetnica u [adresa], 2. BĐ iz [adresa], 3. ĆĐ iz [adresa],

4. LĐ iz [adresa], 5. OĐ iz [adresa], 6. SĐ iz [adresa], 7. MĐ iz [adresa], 8. FĐ iz [adresa], 9. VĐ iz [adresa], 10. AĐ iz [adresa], 11. ŽĐ iz [adresa], 12. EĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 13. DĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 14. ŠĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 15. HĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 16. JĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 17. ČĐ iz [adresa], 18. RĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 19. PĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 20. UĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 21. IĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 22. GĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 23. CĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], ovi pod ad. 21. - ad. 23. zastupani po punomoćniku ABC, odvjetniku u ABC u [adresa], 24. TĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 25. NĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbama tužitelj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 31. svibnja 2024., pod poslovnim brojem P-303/2023, u sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe tužitelja kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku od 31. svibnja 2024., pod poslovnim brojem P-303/2023 u dijelu kojim su odbijeni tužbeni zahtjevi te obvezani tužitelji naknaditi parnični trošak tuženima.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu koja u izreci glasi:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da je tužitelj ĐĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) za 77/200 dijela stekao valjani pravni osnov za stjecanje suvlasništva nekretnine katastarski označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj ĐĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na nekretnini katastarski označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na svoje ime, za 77/200 dijela, uz istodoban izbris toga prava sa imena upisanih: ĐS ud. ČĐ, BS p. ČĐ, AĐ p. ĆS, LS p. Đ, OS p. Đ, NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], SS pk. Đ, MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] pk. Đ, OĐ FS ž. B, ĐĐZ, BĐZ, Ć L, VS ž. O, BĐZ AS, ŽS ud. BĐZ, CĐ IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].“

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužbe glavnog miješanja koji glasi: Utvrđuje se da su tužitelji KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], i to tužitelj KĐ za 41/200, a tužiteljica ZĐ za 82/200 dijela, pa se ovlašćuju tužitelji temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu navedenog prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoja imena uz istodoban izbris u tim dijelovima sa imena upisanih osoba ĐS ud. ČĐ, BS p. ČĐ, AĐ p. ĆS, LS p. Đ, OS p. Đ, NĐ, SS pk. Đ, LĐ MS, DS pk. Đ, OĐ FS ž. B, SS ŠS, HS ž. S, VS ž. O, SS AS, ŽS ud. BĐZ, GĐ IĐ, GĐ, CĐ, TĐ, KĐ.

III. Nalaže se tužitelju i tužiteljima glavnog miješanja da tuženicima ad. 20. - ad. 22. po tužbi, odnosno tuženicima ad. 21. - ad. 23. po tužbi glavnog miješanja u roku od 15 dana nadoknade parnični trošak u iznosu od 3.187,50 EUR, dok se kao neosnovan odbija zahtjev navedenih tuženika za nadoknadu parničnog troška u preostalom dijelu, i to glede razlike od dosuđenog iznosa iz tog osnova u visini od 3.187,50 EUR do ukupno potraživanog iznosa od 3.575,00 EUR."

2. Protiv prvostupanjske presude pravovremeno se žali tužitelj ĐĐ osporavajući presudu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353 stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 – u daljnjem tekstu ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev ili podredno da se presuda ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Protiv prvostupanjske presude pravovremeno se žale tužitelji KĐ i ZĐ osporavajući presudu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353 stavak 1. ZPP-a s prijedlogom da se preinači prvostupanjska presuda prihvati njihov tužbeni zahtjev ili podredno da se prvostupanjska presuda ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Tuženici nisu podnijeli odgovore na žalbe.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Predmet postupka jest zahtjev tužitelja za utvrđenje da imaju valjanu osnovu za stjecanje vlasništva odnosno da su vlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

7. Naime, prvotni tužitelj sada pok. JS iza čije smrti je u ovu parnicu stupio sin mu ĐĐ, kao njegov isključivi nasljednik je isticao kako je stekao predmetnu nekretninu nasljeđivanjem majke ČS i diobom između ČS (kao nasljednika ½ dijela) i njene sestre RS (nasljednice preostala ½ dijela).

8. KĐ i ZĐ ustali tužbom glavnog miješanja ističući u činjeničnom supstratu iste da je zajednička pravna prednica njih i tužitelja bila ČS ud. B koju da su na jednake dijelove (za po ¼ dijela) naslijedila djeca PS pok. B (djed tužitelja), US pok. B (otac tužitelja ad. 1. glavnog miješanja KĐ i brata mu TĐ), IS (majka tužiteljice glavnog miješanja ad. 2. ZĐ) i VS (majka GS) koji da su 1984. proveli diobu sukladno kojoj da je predmetna nekretnina (naziva „[adresa]) ostala u njihovom suvlasništvu na jednake dijelove, međutim, kako da je pravni prednik tužitelja samostalno otuđio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (površine 1.000 m2) koja da je također bila u njihovom suvlasništvu, to da je među njima dogovoreno da će ih u svezi navedene kupoprodaje obeštetiti povećanjem njihovih suvlasničkih udjela glede predmetne nekretnine na način da tužitelja glavnog miješanja ad. 1. KĐ umjesto 1/8 dijela pripada 41/200 dijela, dok tužiteljicu glavnog miješanja ad. 2. ZĐ umjesto ¼ dijela pripada 82/200 dijela.

9. Dio tuženika koji su se usprotivili tužbi su istaknuli da je predmetna nekretnina dio nasljedstva iza smrti zajedničkog pravnog prednika stranaka CS rođ. OĐ, a sunasljednicima iza smrti koje da su proglašeni i pravni prednik tužitelja za 7/140 dijela te njihov pravni prednik US za 28/140 dijela; da predmetna nekretnina nosi naziv „[adresa] koja diobom iza sunasljednika CS rođ. OĐ nije pripala tužiteljevim pravnim prednicima već sinovima imenovane US i TS, i to među ostalim nekretninama koje nisu posebno naznačene, tako da kakva naknadna dioba provedena između dijela sunasljednika iza smrti naprijed imenovane ili njihovih potomaka nema pravno značenje.

10. Povodom tužbe glavnog miješanja tužitelj je postavio tužbeni zahtjev na način da traži suvlasnički udio od 77/200 dijela glede predmetne nekretnine tj. suvlasnički udio koji je preostao nakon podnošenje tužbe glavnog miješanja, a kako je to i utvrđeno pravomoćnim rješenjem o povlačenju tužbe u dijelu tužbenog zahtjeva.

11. U provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- kako su u zemljišnim knjigama ovog suda kao suvlasnici predmetne nekretnine upisani: ĐS ud. ČĐ (za 84/420 dijela), BS p. ČĐ (za 42/420 dijela), AĐ p. ĆS (za 42/420 dijela), LS p. Đ (za 12/420 dijela), OS p. Đ (za 12/420 dijela), NĐ (za 12/420 dijela), SS pk. Đ (za 12/420 dijela), MS (za 12/420 dijela), DS pk. Đ (za 12/420 dijela), OĐ FS ž. B (za 12/420 dijela), ĐĐZ (za 21/420 dijela), HS ž. S (za 21/420 dijela), VS ž. O (za 21/420 dijela), AS (za 56/420 dijela), ŽS ud. US (za 14/420 dijela), IĐ (za 1/90 dijela), GĐ (za 1/90 dijela), CĐ (za 1/90 dijela), TĐ (za 21/840 dijela) i TĐ KĐ (za 21/840 dijela) tj. tuženici odnosno tužitelj glavnog miješanja ad. 1.

KĐ te pravni prednici stranaka,

- da su prema podacima iz katastarskog operata kao posjednici predmetne nekretnine naziva „[adresa], pašnjaka ukupne površine 1.568 m2 (ranije 1.820 m2, s tim da je sadašnja površina zaostala nakon parcelacije osnovne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), upisani US pok. B“ za površinu od 910 m2 (posjedovni list 290, i to od revizije posjeda izvršene 1954.) i NS ud. M“ za površinu od 658 m2 (posjedovni list 304, i to od revizije posjeda izvršene 1954., odnosno umjesto ĆS počev od 1968.),

- kako sporna nekretnina u naravi predstavlja zemljište obraslo smrikom i ostalim mediteranskim biljem u cijelosti vidno odijeljeno od susjednih nekretnina ogradnim suhozidom, kao i da se do iste pristupa mjesnom ulicom,

- kako su rješenjem o nasljeđivanju ovog suda br. O-213/71 od 20. prosinca 1978. oporučnim sunasljednicima iza smrti CS ud. B, i to glede nekretnina upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] u kojem je upisana i predmetna nekretnina, osim zemlje zv. „[adresa], proglašeni djeca ostaviteljice US i ĐS, svatko za po 28/140 dijela, unuk TS i praunuka AĐ, svatko za po 14/140 dijela, unuci LS, US, ĐĐZ i KS, svi pok. Đ, odnosno ZS ž. F, ĐL p. Đ i FS ž. B, svatko za po 4/140 dijela, te unuci ĆĐZ, LĐZ, HS ž. S i VS ž. V (O), svatko za po 7/140 dijela,

- kako su rješenjem o nasljeđivanju ostavinom iza smrti BĐ pok. A utvrđeni „stara kuća i nešto zemljišta u [adresa] i [adresa], te su sunasljednicima imenovanog ostavitelja, osim glede zemlje zv. „[adresa] i „stare kužine“, proglašeni sinovi ĆĐZ i US, te kćeri BL ž. Ž i VS ž. O, svatko za po ¼ dijela,

- kako su rješenjem o nasljeđivanju oporučnim nasljednicima US pok. B, i to glede ostavine u koju su utvrđene i nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a osim „stare kuće“, „kuće,vrta, terena oko kuće gdje se nalazi jama s gusternom te jara tzv. „[adresa],proglašeni sin AS za 4/6, te kći ĆL ž. LL i sin OL, svatko za po ¼ dijela,

- kako je rješenjem o nasljeđivanju nasljednicom SL pok. US, i to glede nekretnina upisanih u Z. U. [broj ZK uloška], proglašena sestra ostavitelja ML,

- kako je rješenjem o nasljeđivanju nasljednicom FL, i to glede ostavine u koju nije utvrđena predmetna nekretnina, proglašena kći ZĐ, ovdje tužiteljica glavnog miješanja ad. 2.,

- kako je rješenjem o nasljeđivanju i to glede suvlasničkog udjela od 14/420 dijela nekretnina upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], proglašen suprug imenovane ostaviteljice LL, dok su njegovim nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika ABC iz [adresa] br. O-927/2017 od 28. srpnja 2017., i to glede iste ostavine, proglašeni sinovi IĐ, GĐ i CĐ, svatko za po 1/3 dijela,

- kako su rješenjem o nasljeđivanju sunasljednicima iza smrti US pok. B, i to glede ostavine u koju je utvrđen i suvlasnički udio od 21/420 dijela glede nekretnina upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], proglašeni sinovi imenovanog ostavitelja TĐ /ovdje tuženik ad. 23. po tužbi, odnosno tuženik ad. 24. po tužbi glavnog miješanja) i KĐ (ovdje tužitelj glavnog miješanja ad. 1.),

- kako je rješenjem o nasljeđivanju nasljednikom JS pok. ĆĐZ, i to glede nekretnina upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u izvanknjižnom vlasništvu ostavitelja, proglašen ovdje tužitelj,

- kako je Diobenim dogovorom od 15. travnja 1979. sklopljenim između nasljednika CS rođ. FS i to: ĆĐ (kao nasljednika ĐS), US (kao sina pokojnice zastupanog po SL), US (kao nasljednika RS), TS pok. M (kao nasljednika VL) i PS pok. B (kao nasljednika pok. ČS), izvršena dioba nekretnina položenih u „[adresa]“ (a kako područje na kojem je položena i predmetna nekretnina nazivaju tuženik ad. 16. AL, te svjedoci ŽL, EL i TS), i to na način da su SL i TS pripali „stara kuća s okućnicom i vrtovi, Ogradica iza jare, [adresa], ispod [adresa] /tršćica/, stara [adresa] i cijela [adresa], te ostale čestice koje nisu naznačene u tom ugovoru“, zatim, ĆĐ pripale su zemlje zv. „[adresa] i „[adresa], potom nasljednicima pok. RS (zastupanih po US pok. Đ, bez priložene punomoći) pripale su zemlje zv. „[adresa] (polovina), [adresa] (polovina), parcela na [adresa] (polovina) i Iza kantuna“, dok su nasljednicima ČS (zastupanih po PS pok. B, bez priložene punomoći) pripali „E (polovina), [adresa] (polovina), parcela na [adresa] (polovina) i Ogradica u [adresa],

- da je Diobenim dogovorom od 7. kolovoza 1984. sklopljenim između US, PS, VS i FL izvršena dioba nekretnina stečenih nasljeđivanjem roditelja im BĐ pok. A i ČS,

- da je Diobenim dogovorom od 27. kolovoza 1997. sklopljenim između PS pok. Đ, BĐ (koji zastupaju nasljednike pok. RS) i PS. B (koji zastupaju nasljednike ČS) izvršena dioba nekretnina zv. „[adresa] i [adresa] pripalih RS i ČS po diobi iz 1979., i to na način da je nasljednicima RS pripao gornji dio „[adresa]“, donji dio [obrt] i donja, srednja i gornja ograda „[adresa], a nasljednicima ČS preostali dijelovi tih nekretnina,

- kako su ekstenzivno obrađivali predmetnu nekretninu tužiteljevi djed i baka,

- kako predmetna nekretnina po svjedocima ima naziv [adresa] ili [adresa], a ne i naziv [adresa].

12. Prvostupanjski sud po utvrđenju da Diobeni dogovor iz 1979. na kojeg se zapravo tužitelj i tužitelji glavnog miješanja pozivaju u prilog zahtjevima koje ističu u ovoj parnici i kada bi proizvodio proizvodio pravne učinke (kojim bi između nasljednika CS rođ. FS bila provedena materijalna dioba nekretnina stečenih nasljeđivanjem imenovane ostaviteljice / koju je oporučno naslijedilo ukupno 15 nasljednika za odgovarajuće nasljedničke udjele / a to kraj činjenice što je u sklapanju te diobe sudjelovao tek manji dio nasljednika CS rođ. FS ili njihovih potomaka (i to ĆĐ kao nasljednik ĐS ud. ŽL, US zastupan po SL, US kao nasljednik RS, TS kao nasljednik VL i PS pok. B kao nasljednik ČS) uslijed činjenice da su preostali nasljednici poštivali tako provedenu diobu, sukladno navedenom diobenom dogovoru bi moguće predmetna nekretnina označena nazivom ABC [adresa] ([adresa])“ pripala SL i TS - kao nasljednicima US i VL, odnosno makar kao jedna od „ostalih čestica koje nisu naznačene u tom ugovoru“, a sve kraj činjenice što se zemlja zv. „[adresa] ne pojavljuje u sadržaju preostalog dijela navedenog Diobenog dogovora, odnosno što je nasljednicima ČS po tom dogovoru pripala polovica zemalja zv. „E“, [adresa]“ i „parcele na [adresa], odnosno „ogradica na [adresa] za cijelo, slijedom čega niti naknadno provedena dioba između nasljednika B i ČS sklopljena 1984., a po kojoj bi zemlja zv. „[adresa] pripala svim sunasljednicima naprijed imenovanih ostavitelja na jednake dijelove tj. za po ¼ dijela svakom, ne može proizvoditi pravne učinke budući da je ista suprotna rezultatima Diobnog dogovora iz 1979. koji je prethodio sklapanju te diobe.

13. Stoga, pozivajući se na pravilo o teretu dokazivanja prvostupanjski sud je zaključio kako tužitelj i tužitelji glavnog miješanja tijekom postupka nisu ničim dokazali da bi njihovu zajedničku pravnu prednicu ČS, odnosno njezine potomke, diobom iz 1979. na koju upućuju u činjeničnom supstratu tužbe i tužbe glavnog miješanja uopće pripala predmetna nekretnina naziva „[adresa] („[adresa]), a položena na predjelu zv. „[adresa] za cijelo, time da posjed tužiteljevih prednika nema potrebnu kvalitetu odnosno karakter savjesnog odnosno poštenog posjeda koji bi mogao dovesti do stjecanja predmetne nekretnine dosjelošću, jer je pravnim prednicima tužitelja svakako bila poznata činjenica da diobom iz 1979. godine provedenom između sunasljednika iza smrti zajedničke pravne prednice suprotstavljenih stranaka u ovoj parnici CS rođ. FS, ranije samovlasnice predmetne nekretnine, ta nekretnina nije pripala kojem od pravnih prednika tužitelja.

14. Posebno je k tome prvostupanjski sud u odnosu na tužitelja KĐ istaknu da je nejasno zašto bi njegov suvlasnički udio iznosio kako je navedeno u tužbi kod činjenice da je sam tužitelj naveo kako u tužbi glavnog miješanja bi on i brat mu TĐ (tuženik ad. 23. po tužbi, odnosno tuženik ad. 24. po tužbi glavnog miješanja) imali jednakih suvlasničkih prava glede predmetne nekretnine.

15. Suprotno od žalbenih navoda iz obje žalbe prvostupanjski sud nije počinio povredu postupka propisanu odredbom članka 354 stavak 2 točka 11. ZPP-a jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude i presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku.

16. U ovom konkretnom predmetu na tužiteljima je bio teret dokaza da je iza CS ud. B predmetnu nekretninu stekla njihova prednica ČS.

17. Kod utvrđene činjenice da su DL naslijedila živa djeca i to sin US i kći ĐS, te djeca ABC djece odnosno djeca sina pok. ŽL, djeca kćeri pok. RS i djeca kćeri pok. ČS (PS, US, L i VS), a svi nasljednici nisu zaključili Diobeni ugovor iz 1979., to je jasno kako navedeni ugovor i nema pravni učinak sukladno Austrijskom općem građanskom zakoniku (u daljnjem tekstu OGZ) a koji propis se primjenjivao kao pravno pravilo sukladno tada važećem Zakonu o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ br. 86/1946, 105/1946, 96/1947) odnosno sukladno sada važećem Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine broj 73/91).

18. Zaključak prvostupanjskog suda kako predmetna nekretnina nije niti bila obuhvaćena Diobenim ugovorom prihvaća kao pravilan i ovaj sud, a tužitelji nisu valjano u dokaznom postupku uspjeli („probatio diaboliquo“) dokazati da je predmetna nekretnina upravo bila predmet diobe, kao i da su svi suvlasnici sudjelovali u toj diobi.

19. Ocjenjivanje dokaza je pravo i dužnost suda te fragmentarno navođenje iskaza pojedinih svjedoka kako to tužitelji ističu u svojim žalbama ne može dovesti do drugačije odluke suda.

20. Ovaj sud prihvaća i zaključak prvostupanjskog suda kako nisu ostvarene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću s obzirom na ne kvalitetu posjeda.

21. Zaista suprotno od žalbenih navoda KĐ i ZĐ nejasno je zašto su baš suvlasnički omjeri onakvi kako su ih naveli u tužbi. Tužitelj KĐ bi bio nasljednik iza smrti ČS za 1/8 (25/200) a traži 41/200, a tužiteljica ZĐ bi bila nasljednica iza smrti ČS za ¼ (50/200) a traži 82/200 te su stoga ovi tužitelji svoje navodne suvlasničke udjele uvećali ukupno za 48/200, te je potpuno nejasno kako bi se onda ostali suvlasnički udjeli razdijelili na preostale nasljednike ŠL (ĐĐ ¼, TĐ 1/8 i VS ¼) neovisno o tvrdnji da je prednik tužitelja ĐĐ prvotni tužitelj JS prodao neku treću nekretninu kao da je vlasnik za cijelo iako su i ostali nasljednici ČS imali suvlasnička prava.

22. Sukladno sada važećoj odredbi članka 7. ZPP-a i to još od Novele iz 2003. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – Narodne novine 117/03) sud ne utvrđuje materijalnu istinu već sudi isključivo na temelju činjeničnog supstrata kojeg mu prezentiraju stranke.

23. Prvostupanjski sud nije počinio niti povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365 stavak 2. ZPP-a.

24. Odluka o troškovima postupka je pravilna jer je utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

25. Kako nema niti jedne zakonske osnove po kojoj bi tužitelji stekli pravo vlasništva u smislu odredbe članka 388 stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) mimo onog što su stekli nasljeđivanjem iza zajedničke prednice CS ud. B pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbene zahtjeve.

26. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbe tužitelja kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Splitu, 5. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Mr.sc. Zrinka Tironi