Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž-2583/2023-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marije Šimičić, kao predsjednika vijeća, te Arijane Bolanča kao člana vijeća i suca izvjestitelja, i Sande Crljen Ivančić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženice FC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanoj po punomoćniku Jeleni Košutić, odvjetnici u Sesvetama, radi naknade štete odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1239/2019-23 od 31. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Pn-1239/2019-23 od 31. svibnja 2023.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

    " I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "1. Nalaže se tuženici FC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti oštećenom NC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 250.000,00 kn na ime naknade štete za korištenje tuđih stvari za vremenski period od 31. 7. 2014. do 1. 4. 2019., ukupno 57 mjeseci, sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište od dana podnošenja tužbe, na tekući račun otvoren kod Hrvatske poštanske banke, IBAN: [broj bankovnog računa], uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 %-tnih poena, tekućem od dana podnošenja tužbe, sve do isplate i naknaditi parnični trošak, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe putem FINA-e.

    2. Nalaže se tuženici FC predati ključeve za polovinu svih nekretnina do konačne podjele bračne stečevine i omogućiti nesmetan pristup nekretninama, kao i naložiti da uredi zapuštene prostorije i popravi sve uništene stvari o svom trošku."

    II/ Nalaže se tužitelju NC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], platiti tuženoj FC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], parnični trošak u visini 8.834,35 € / 66.562,50 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31. svibnja 2023., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    1.2. rješenjem istog suda odlučeno je:

    "II/ Odbija se privremena mjera koja glasi:

    "1. Nalaže se protivniku osiguranja, dužniku privremeno predati ključeve nekretnine na adresi [adresa], u roku 8 dana, do okončanja sporova, jer je razvidno da dužnik stvara nenadoknadivu materijalnu štetu, a koju za svog života ovršnim ili bilo kojim drugim putem neće moći podmiriti.

    2. Nalaže se protivniku osiguranja, dužniku napustiti nekretnine koje samovlasno uzurpira.

    3. Nalaže se dužniku podmiriti sudske troškove.".

    2. Žalbu u zakonskom roku izjavljuje tužitelj, pobijajući presudu suda prvog stupnja u cijelosti iz svih žalbenih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    U smislu odredbe članka 359. stavak 1. ZPP sud prvog stupnja žalbu tužitelja dostavio je na odgovor tuženici.

    Tuženica nije odgovorila na žalbu tužitelja.

    Žalba tužitelja nije osnovana.

    3. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 250.000,00 kuna na ime naknade štete zbog korištenja tuđe stvari u periodu od 31. srpnja 2014. do 1. travnja 2019. ukupno 57 mjeseci kao zahtjev za predajom ključeva za polovinu svih nekretnina do konačne podjele bračne stečevine.

    4. Pravilno je sud prvog stupnja donio pobijanu odluku za što je dao valjane i uvjerljive razloga koje kao takve prihvaća ovaj žalbeni sud i nisu dovedeni u sumnju u žalbenim navodima tužitelja.

    Ovaj žalbeni sud po službenoj dužnosti ispitujući prvostupanjsku odluku u kojoj postupak koji je prethodio njenom donošenju nije pronašao da bi odluka suda prvog stupnja bila opterećena bitnim povredama iz odredaba iz članka 354. stavak 2. točka 2, 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje povrede ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a.

    Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sporne odlučne činjenice sud prvog stupnja pravilno utvrdio i raspravio u smislu članka 8. ZPP-a, te pravilno primijenio materijalno pravo.

    Nije ostvaren ni žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koje upire tužitelj u žalbi, jer je pobijana odluka razumljiva i jasna i ista se može ispitati.

    5. Iz rezultata provedenog parničnog postupka pred sudom prvog stupnja proizlazi da su tužitelj i tuženica zaključili brak 18. prosinca 1993., da u braku imaju troje djece, da je tužitelj vlasnik nekretnine – kuće položene na adresi [adresa], te da je presudom Prekršajnog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem PpJ-D-2030/14 tužitelj osuđen zbog obiteljskog nasilja i da od 30. srpnja 2014. više ne živi na istoj adresi s tuženicom jer je navedenom odlukom imao zabranu pristupa istoj u trajanju od devet mjeseci.

    5.1. Sud je u postupku proveo dokaze saslušanjem stranaka te svjedoka N, F i VC djecu stranaka koji su iskazali iste tvrdnje kao i tuženica da su poremećeni odnosi između stranka, da ne bi odgovaralo istini da bi tuženica prodavala stvari iz kuće stranaka, a i da je tužitelj sam odnio svoje stvari i to aparat za varenje brodova, električni 400 ampera kao i autogeni aparat sa silikonskim cijevima 50 metara, povratni ventil i svim priborom za varenje, da u predmetnoj kući režijske troškove plaća tuženica, da u kući ništa nije mijenjano jer je tužitelj taj koji prijeti tuženici da iz kuće ne smije ništa iznijeti niti mijenjati bez njegove dozvole. Nadalje, utvrđeno je da tuženica sa dva sina i to V i J koristi prizemnu i prvu etažu kuće, a tužitelj koristi drugu etažu, za koji dio i ima ključeve kao i za ostale dijelove, da brave nisu promijenjene, i da isti nakon što mu je prestala zabrana pristupa u kući 9 mjeseci nakon presude povremeno dolazi u istu, boravi i uzima potrebne stvari.

    6. Kako u postupku više ne postoji dužnost suda da istinito utvrdi činjenično stanje o kojem ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, pa sud nije ovlašten utvrđivati činjenice niti izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile ( članak 7. i članak 219. ZPP-a), u ovom postupku sud prvog stupnja zaključuje da je tužitelj trebao dokazati nastalu štetu za koju potražuje isplatu iznosa od 250.000,00 kuna.

    7. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na odredbi članka 165. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17– dalje u tekstu: ZV), koji propisuje da nepošteni posjednik je dužan tuđu stvar predati vlasniku te naknaditi štetu koje su na njoj nastale, i sve koristi koje imao za vrijeme posjedovanja stvari. Odredbom članka 1120. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i /155/23 u daljnjem tekstu: ZOO), propisano je da kada netko tuđu stvar uporabi u svoju korist vlasnik može zahtijevati nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu se nadoknadi korist koju je imao od uporabe.

    8. S obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja, a imajući u vidu gore spomenute odredbe zakona, a kod neprijepornog činjeničnog stanja da je tužitelj vlasnik predmetne kuće, koju koristi ne samo tuženica nego i dvoje njihove zajedničke djece, a kod činjenice da tužitelj nije dokazao ni visinu ni štetu, to je pravilno sud prvog stupnja postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom. Kako tužitelj posjeduje ključeve od cijele kuće i neprijeporno dolazi u spornu kuću pravilno je sud prvog stupnja postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za predajom ključeva.

    9. Tužitelj u žalbi ističe da nije postavio tužbeni zahtjev za isplatu najamnine, te da to nije predmet raspravljanja pred sudom prvog stupnja, a u pobijanoj odluci da se sud referirao na taj vid naknade. S obzirom na takvu stipulaciju žalbe, potrebno je istaknuti da je sud prvog stupnja prvo otklonio zahtjev tužitelja kako je postavljen s osnove naknade štete koja bi nastale korištenjem stvari jer tužitelj navedenu štetu nije dokazao. Ovo stoga, jer tužitelj nije precizirao o kakvoj se šteti radi, pa je sud raspravio njegov zahtjev s osnove umanjenje vrijednosti nekretnine i s osnove imovinske štete u vidu neisplaćene najmnine, dok tužitelj nije dokazao da bi se tuženica neosnovano obogatila korištenjem dijela nekretnine vlasništvo tužitelja, a u koju je uselila nakon sklapanja braka s tužiteljem.

    10. Isto tako u vremenskom periodu u kojem je zatražena isplata bilo bi i vrijeme u trajanju od 9 mjeseci u kojem je postojala zabrana tužitelja pristupu predmetnoj kući i tuženici koja se u njoj nalazila, a dodatno kuću osim tuženice koriste i djeca stranaka.

    11. Stoga ovaj žalbeni sud prihvaća utvrđenje suda prvog stupnja da tužitelj u ovom postupku nije dokazao ni visinu potraživanja a ni osnovu potraživanja s obzirom na to da je teret dokaza bio na tužitelju sukladno odredbi članka 219. i članka 221.a ZPP-a, jer na temelju dokaza koje je sud prvog stupnja proveo ne proizlazi da bi tužitelj trpio štetu u utuženom iznosu i da bi eventualno tu kuću iznajmljivao pa da bi izgubio najamninu ili pak da mu je tužena uništila stvari u kući.

    12. Neosnovana je žalba tužitelja i u pogledu troškova parničnog postupka jer je sud prvog stupnja pravilnom primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, kao i Tarife za nagradu i naknadu za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 18/14, 107/15, 37/22, 126/22 u daljnjem tekstu: Tarife) pravilno dosudio tuženici trošak parničnog postupka. Naime, neosnovano tuženik u žalbi smatra da tuženici ne pristaju troškovi za pristup na ročišta u visini od 250 bodova jer da se nije raspravljalo o glavnoj stvari, jer iz priloženih zapisnika proizlazi suprotno.

    13. Zbog iznijetog valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu i rješenje temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a i članka 380. točka 2. ZPP-a, a kako je odlučeno u izreci odluke.

    U Splitu 5. prosinca 2024.

    Predsjednik vijeća:

    Marija Šimičić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.