Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2121/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Šime Lukačić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Grada Biograda na Moru, [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Mrkić, odvjetnik u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Zadru, Stalna služba Biograd na Moru, poslovni broj Pr-2305/23-4 od 12. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 4. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Zadru, Stalna služba Biograd na Moru, poslovni broj Pr- 2305/23-4 od 12. veljače 2024.
II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom zbog ogluhe je utvrđeno da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], K, dvorišta, gospodarska zgrada, ukupne površine 2257 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj na temelju ove presude u zemljišnim knjigama uknjiži kao vlasnik opisane nekretnine za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.
2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže „tužbu tužitelja odbaciti podredno predmet vratiti na ponovan postupak“.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. U tijeku prvostupanjskog postupka i pri donošenju presude, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, dok žalitelj ne ističe da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a niti iznosi razloge koji bi upućivali na postojanje te povrede.
5. Tuženik u žalbenim navodima paušalno ističe kako osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi te da su činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u suprotnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su opće poznate, čime sadržajno upućuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP-a. No, pritom žalitelj niti jednom riječju ne konkretizira iz kojih to činjenica ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva kao što ne iznosi niti jednu konkretnu činjenicu koja bi eventualno bila u suprotnosti s dokazima dostavljenim uz tužbu ili činjenicama koje bi bile općepoznate. Opisani žalbeni navodi su potpuno općeniti i nejasni pa stoga i neosnovani.
6. Nadalje, tuženik ističe kako tužitelj nikada nije bio upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik ove nekretnine niti nekretnine u novoj izmjerite sud nije imao zakonske pretpostavke za donošenje „presude radi ispravka sukladno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama“. Opisani žalbeni navodi su također neosnovani jer tužitelj u konkretnom slučaju nije ni podnio tužbu radi ispravka.
7. Odredbom čl. 331.b st. 1. ZPP-a propisano je da ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno uvjetima:
1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,
2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.
8. Ovdje valja reći da se presuda zbog ogluhe temelji se na presumpciji da tuženik svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužitelja. Stoga je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odluku utemeljio na navodima iz tužbe i na taj način pravilno primijenio odredbu parničnog postupka. Takvo pravno shvaćanje zauzeto je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 1282/08 od 25. kolovoza 2010. i Revt 222/14-2 od 15. lipnja 2016.
9. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da tuženik nije u ostavljenom roku podnio odgovor na tužbu te da su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni. Prvostupanjski sud je, donoseći pobijanu presudu, ocijenio da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuženik podnio, niti sa općepoznatim činjenicama pa je prema ocjeni ovoga suda postupak pred prvostupanjskim sudom proveden sukladno odredbama ZPP-a i pravilno je primijenjena odredba čl. 331.b ZPP-a, tako da nije počinjena bitna povreda odredaba čl. 354. st. 2. t. 5. ZPP-a na koju se sadržajno pozvao tuženik.
10. U odnosu na žalbeni navod kako nije moguće voditi sudski postupak i postupak za obnovu zemljišnih knjiga za istu nekretninu, odnosno nije svrsishodno niti dozvoljeno pokretati tužbu pred nadležnim sudom prije nego sud odluči o prigovoru podnesenom u postupku obnove zemljišnih knjiga, treba reći da je u Zaključku 3.3. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015. u [adresa] navedeno: „Kada se parnični postupak vodi radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretnini koja je bila predmet postupka obnove ili osnivanja (preoblikovanja) zemljišne knjige i u kojem je postupku tužitelj uložio prigovor o kojem nije odlučeno, parnični postupak ne treba prekidati budući da parnični sud nije vezan odlukom donesenom povodom podnesenog prigovora (arg. čl. 194.st.3. ZZK/96)“. U konkretnom slučaju je prvostupanjska presuda donesena u skladu s citiranim Zaključkom, tako da ni opisanim žalbenim navodima tuženik nije uspio dovesti u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane odluke.
11. Tuženik također ističe da je tužba neuredna jer se u petitu tužbe ne navode imena tužitelja i tuženika te se ne označava niti katastarska općina na koju se predmetna nekretnina odnosi. Točno je da u izreci presude nisu naznačena imena tužitelja i tuženika, ali su ta imena navedena u uvodu presude pa je jasno određeno na koje se stranke odnosi izreka presude, a u izreci presude je navedeno ime kat. općine u kojoj se nekretnina nalazi – k. o. [katastarska općina] pa je i u tom dijelu žalba neosnovana.
12. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP-a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka.
13. Slijedom svega navedenoga i temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a je odlučeno kao u točki I izreke ove presude.
14. Budući da tuženik nije uspio u žalbenom postupku, to je u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP-a odbijen njegov zahtjev za naknadu troška sastava žalbe točka II izreke.
U Zagrebu 4. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Slavica Garac
