REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10298/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. UL i dr. zbog prekršaja iz 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 4. studenog 2024., broj: 4. Pp-1385/2021, u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 4. prosinca 2024., broj: 4. Pp-1385/2021, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni su optužbe okr. UL, okr. FL i okr. ŽL da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi da je trebalo izvesti preostale dokaze – pročitati Službenu zabilješku sastavljenu od strane policijskih službenika, kao i zapisnike o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka koji se nalaze u spisu. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje u cilju da se okrivljenike proglasi krivima za prekršaj koji im se stavlja na teret.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. U pravu je tužitelj kada u žalbi tvrdi da je odluka prvostupanjskog suda preuranjena jer nisu provedeni svi dostupni dokazi.
5.1. Naime, prvostupanjski sud je u dokaznom postupku ispitao okr. UL, okr. FL i okr. JL, a iz njihovih obrana u bitnom proizlazi kako svaki od njih ne priznaje krivnju za počinjenje prekršaja, a u svojim obranama ne terete druge okrivljenike, pa je na temelju analize tih dokaza zaključio da nije dokazano počinjenje prekršaja od strane okrivljenika.
5.2. Međutim, kako to tužitelj u žalbi i navodi, spisu prileže zapisnici o ispitivanju osumnjičenika UL, FL i JL te svjedoka RL i KL sastavljeni u PP Ston. Radi utvrđenja činjeničnog stanja trebalo je pročitati navedene zapisnike o ispitivanju osumnjičenika te u slučaju postojanja razlika u odnosu na obrane samih okrivljenika, nastojati utvrditi činjenično stanje daljnjim ispitivanjem okrivljenika. Nadalje, budući da stanja spisa jasno proizlazi da postoji još dvoje svjedoka očevidaca inkriminiranog događaja – NL i ĐL, radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja bilo je potrebno te osobe ispitati kao svjedoke. Pritom treba navesti da je svjedok ĐL, u okviru izvida prekršaja, zakonito ispitan u PP Ston, pa se zapisnik o njegovom ispitivanju, u slučaju ostvarenih zakonskih uvjeta (čl. 167. st. 6. u vezi sa st. 4. Prekršajnog zakona), može koristiti kao dokaz, dok je zapisnik o ispitivanju svjedokinje RL nezakonit dokaz, jer nije upozorena da će se njen iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njenu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, iako se radi o privilegiranom svjedoku. U odnosu na navod tužitelja iz žalbe kako je trebalo izvršiti uvid u Službenu zabilješku od 29. travnja 2021. sastavljenu od strane policijskih službenika, treba reći da se kao dokaz u postupku može koristiti samo zakonit dio službene zabilješke (ako postoje neposredna saznanja od strane policijskih službenika), a ako se radi o izjavama svjedoka odnosno osumnjičenika bez potrebnih upozorenja za iste, da se tada radi o nezakonitom dokazu na kojem se presuda ne može temeljiti.
5.3. Odredbom čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona, između ostalog, propisano je da je sud dužan potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, što je u ovom postupku prvostupanjski sud propustio učiniti.
6. Slijedom svega naprijed iznijetog proizlazi da prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja odlučnih činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke. Stoga je činjenično stanje, u smislu čl. 197. st. 3. Prekršajnog zakona, nepotpuno, a time i pogrešno, utvrđeno.
7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, kao i one na koje mu je ukazano ovom odlukom, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 4. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sud u Dubrovniku u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.
