Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-557/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Marine Tante, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Sanje Dujmović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ingi Ilin, odvjetnici iz Osijeka, Europska avenija 8, protiv tuženika ABC, [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku Zlatku Zvonareviću, odvjetniku iz Osijeka, Ivana Gundulića 5, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-24/2018-66 od 19. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika ABC, [adresa] kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-24/2018-66 od 19. svibnja 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja DF za naknadom parničnog troška sastava odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

»I/ Nalaže se tuženiku ABC iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade imovinske štete na ime izgubljene zarade iznos od 51.493,87 EUR / 387.980,57 kn¹ sa zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 23.035,27 kn od 15.05.2017. godine do isplate,

- na iznos od 5.628,87 kn od 15.06.2017. godine do isplate,

- na iznos od 5.628,87 kn od 15.07.2017. godine do isplate,

- na iznos od 5.628,87 kn od 15.08.2017. godine do isplate,

- na iznos od 5.836,17 kn od 15.09.2017. godine do isplate,

- na iznos od 5.836,17 kn od 15.10.2017. godine do isplate,

- na iznos od 5.836,17 kn od 15.11.2017. godine do isplate,

- na iznos od 6.011,25 kn od 15.12.2017. godine do isplate,

- na iznos od 6.011,25 kn od 15.01.2018. godine do isplate,

- na iznos od 6.043,38 kn od 15.02.2018. godine do isplate,

- na iznos od 6.043,38 kn od 15.03.2018. godine do isplate,

- na iznos od 5.934,15 kn od 15.04.2018. godine do isplate,

- na iznos od 6.006,97 kn od 15.05.2018. godine do isplate,

- na iznos od 6.006,97 kn od 15.06.2018. godine do isplate,

- na iznos od 6.006,97 kn od 15.07.2018. godine do isplate,

- na iznos od 6.006,97 kn od 15.08.2018. godine do isplate,

- na iznos od 5.794,75 kn od 15.09.2018. godine do isplate,

- na iznos od 5.900,86 kn od 15.10.2018. godine do isplate,

- na iznos od 5.900,86 kn od 15.11.2018. godine do isplate,

- na iznos od 5.900,86 kn od 15.12.2018. godine do isplate,

- na iznos od 5.900,86 kn od 15.01.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.202,81 kn od 15.02.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.202,81 kn od 15.03.2019. godine do isplate,

- na iznos od 5.873,62 kn od 15.04.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.093,08 kn od 15.05.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.093,08 kn od 15.06.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.093,08 kn od 15.07.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.093,08 kn od 15.08.2019. godine do isplate,

- na iznos od 5.890,18 kn od 15.09.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.176,90 kn od 15.10.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.176,90 kn od 15.11.2019. godine do isplate,

- na iznos od 6.176,90 kn od 15.12.2019. godine do isplate,

- na iznos od 7.426,90 kn od 15.01.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.262,50 kn od 15.02.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.262,50 kn od 15.03.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.172,38 kn od 15.04.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.232,46 kn od 15.05.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.232,46 kn od 15.06.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.422,12 kn od 15.07.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.422,12 kn od 15.08.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.300,70 kn od 15.09.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.361,41 kn od 15.10.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.361,41 kn od 15.11.2020. godine do isplate,

- na iznos od 6.361,41 kn od 15.12.2020. godine do isplate,

- na iznos od 7.861,41 kn od 15.01.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.788,00 kn od 15.02.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.788,00 kn od 15.03.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.714,74 kn od 15.04.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.763,58 kn od 15.05.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.763,58 kn od 15.06.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.763,58 kn od 15.07.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.763,58 kn od 15.08.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.548,18 kn od 15.09.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.655,88 kn od 15.10.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.655,88 kn od 15.11.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6.655,88 kn od 15.12.2021. godine do isplate,

- na iznos od 8.155,88 kn od 15.01.2022. godine do isplate,

- na iznos od 6.655,88 kn od 15.02.2022. godine do isplate,

- na iznos od 6.655,88 kn od 15.03.2022. godine do isplate,

sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. prema stopi zatezni kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena a sve to u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku ABC iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečnu rentu s osnova naknade imovinske štete zbog izgubljene zarade u iznosu od 906,35 EUR / 6.828,93 kn² mjesečno, počevši od dana 01. ožujka 2022. godine pa nadalje sve dok za to postoje zakonski uvjeti, koji iznosi dospijevaju svakog 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, s tim da dospjele iznose rente plati odjednom, a dospijevajuće najkasnije 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, sve sa zateznom kamatom tekućom na svakomjesečni iznos rente od 15-og u mjesecu za protekli mjesec do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. prema stopi zatezni kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena a sve to u roku 15 dana.

III/ Nalaže se tuženiku ABC iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečnu rentu s osnova naknade imovinske štete zbog izgubljene zarade uslijed nemogućnosti daljnjeg razvijanja i napredovanja u iznosu od 102,71 EUR / 773,90 knᵌ mjesečno, počevši od dana 01. siječnja 2018. godine pa nadalje sve dok za to postoje zakonski uvjeti, koji iznosi dospijevaju svakog 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, s tim da dospjele iznose rente plati odjednom, a dospijevajuće najkasnije 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, sve sa zateznom kamatom tekućom na svakomjesečni iznos rente od 15-og u mjesecu za protekli mjesec do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. prema stopi zatezni kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, a sve to u roku 15 dana.

IV/ Nalaže se tuženiku ABC iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 28.663,98 eura / 215.968,75 kuna4, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana 19. svibnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana, a od 01. siječnja 2023. prema stopi zatezni kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, a sve to u roku 15 dana.«

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te dosudi trošak žalbe.

3. Tužitelj je u odgovoru na žalbu osporio žalbene navode tuženika uz prijedlog da drugostupanjski sud žalbu odbije kao neosnovanu te pobijanu presudu potvrdi.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev radi naknade imovinske štete, odnosno izgubljene zarade u vidu razlike između plaće i invalidske mirovine te radi gubitka zarade zbog nemogućnosti napredovanja u radu i rente, u smislu odredbe čl. 1095. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 33/05, 41/08, 63/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO).

6. Smatrajući neosnovanim istaknuti prigovor zastare prvostupanjski sud je utvrdio da je isključivi uzrok odlaska tužitelja u invalidsku mirovinu profesionalna nesposobnost za rad i nesposobnost za obavljanje poslova policijskog službenika, slijedom čega su tužitelju dosuđeni iznosi kao u izreci pobijane presude na ime izgubljene zarade u vidu razlike između plaće i invalidske mirovine i gubitka zarade zbog nemogućnosti napredovanja u radu te rente.

7. Neutemeljeno tuženik u žalbi navodi da sud nije mogao dozvoliti preinaku tužbe jer da je tužitelj bio prekludiran preinačiti tužbeni zahtjev, budući u situaciji kada tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže odlučnim činjenicama i stručnim znanjem potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, kako je to u konkretnom slučaju, preinaka tužbe, koja je uslijedila odmah nakon provedenog vještačenja, je dopuštena i opravdana.

7.1. Stoga, po ocjeni ovog suda, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 190. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, dalje: ZPP).

8. Isto tako, neosnovano tuženik u žalbi ističe da je u konkretnom slučaju došlo do zastare potraživanja u odnosu na povećani dio zahtjeva, budući je na 2. sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 27. svibnja 2024., zauzeto slijedeće pravno shvaćanje:

"U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva." koji stav je izražen i u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev-647/2023-2 od 18. lipnja 2024.

8.1. Budući da je tužitelj tijekom postupka, nakon podnošenja tužbe, povisio novčane zahtjeve za naknadu imovinske štete na temelju iste činjenične i pravne osnove zbog kojih je i podnio tužbu, tada povećanjem zahtjeva nije nastupila zastara potraživanja za povećani dio, budući je već podnošenjem tužbe došlo do prekida zastare.

9. Nadalje, neutemeljeno žalitelj navodi da bi sud prihvativši nalaz i mišljenje vještakinje financijsko knjigovodstvene struke Bernarde Hunjadi, počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 290. st. 1. i čl. 299. ZPP.

9.1. Što se tiče odredbe čl. 7. ZPP navesti je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice s tim što ne postoji više dužnost suda da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva ukoliko ih stranke nisu iznijele niti je sud ovlašten izvesti dokaze koje stranke nisu predložile, osim onih iz čl. 3. st. 3. ZPP, o čemu u ovoj pravnoj stvari nije riječ, jer se ne radi o raspolaganju stranaka koje bi bilo u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.

9.2. Odredbom članka 219. ZPP st. 1. propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok je stavkom 2. propisano da sud može do zaključenja prethodnog postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rješenje spora, upozoriti stranke na njihovu dužnost iz stavka 1. ovoga članka, a osobito na potrebu iznošenja odlučnih činjenica i predlaganja određenih dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno.

9.3. Odredbom čl. 290. st. 1.ZPP je propisano ako je koja od stranaka predložila da se neke sporne činjenice utvrde vještačenjem, sud će imenovati vještake, odlučiti o zahtjevima za njihovo izuzeće i pozvati jednu ili obje stranke da polože svotu potrebnu za troškove vještaka, a st. 2. da će imenovane vještake sud obavijestiti o predmetu koji treba razgledati i pozvati ih da pripreme svoj nalaz i mišljenje (čl. 260. st. 1).

9.4. Odredbom čl. 299. st.1. ZPP propisano je da su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke, dok je st. 2. propisano da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, a st. 3. da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno st. 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir.

9.5. Dakle, neutemeljeno žalitelj navodi da bi vještakinja odstupila od predmeta vještačenja koji je određen nalogom suda, obzirom da je vještaku naloženo očitovati se na okolnost izgubljene zarade koju tužitelj trpi i ubuduće, a što je predmet tužbenog zahtjeva i dokazni prijedlog tužitelja.

9.6. Tužitelj je odmah u činjeničnom opisu tužbe, između ostalog naveo da će izgubljenu zaradu izvjesno trpjeti i u budućnosti, u visini razlike između njegove prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije umirovljenja i mirovine koju će primati te da potražuje i mjesečnu rentu zbog izgubljene zarade u vidu razlike plaće i mirovine, kao i da je izgubio mogućnost izvjesnog daljnjeg razvijanja i napredovanja u svom poslu, obzirom na svoju dob i stručnu spremu, koji prijedlog je ovaj ponovio i na ročištu 16. travnja 2018. godine, a sud je rješenjem od 10. studenog 2021. odredio provođenje financijskog vještačenja, na okolnost izgubljene zarade u iznosu razlike između primljene mirovine i prosječne neto plaće isplaćene prije umirovljenja u posljednja tri mjeseca počevši od mjeseca siječnja 2017. na dalje, dok je vještakinja u skladu s nalogom suda izradila svoj nalaz i mišljenje, odnosno izračunala razliku između posljednje tri pune plaće i mirovine, ali i prikazala koliko bi plaća tužitelja doista iznosila, da je isti nastavio raditi, koristeći propisane osnovice za izračun plaće, koeficijente i dodatke, i jasno prikazala način kako je došla do neto iznosa plaće tužitelja koliko bi ista iznosila da je u utuženom periodu radio.

9.7. Što se tiče dopune vještačenja, budući je vještak imao zadatak izračunati ukupnu izgubljenu zaradu tužitelja u utuženom periodu na dalje, to svakako uključuje i izgubljenu zaradu zbog nemogućnosti daljnjeg napredovanja i promaknuća u službi, tako da je i ovaj žalbeni prigovor neosnovan.

10. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju (opisno) ukazuje žalba, jer je sud u obrazloženju pobijane presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni te se ista presuda može ispitati.

11. Tužitelj u žalbi sadržajno ukazuje da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP.

11.1. Suprotno ovakvom žalbenom navodu ovaj drugostupanjski sud nalazi da je sud prvog stupnja ocijenio provedene dokaze po slobodnom uvjerenju te je za to uvjerenje dao uvjerljive i logične razloge što znači da je ocjena dokaza izvršena sukladno odredbi čl. 8. ZPP pa tako i u odnosu na iskaz saslušanog svjedoka RF, čiji iskaz je na okolnost općenitog načina funkcioniranja sustava napredovanja u policiji, sud doveo u vezu s dokumentacijom koja se tiče stručne spreme i radnog statusa tužitelja, ocjene njegovog poslodavca, nalazom i mišljenjem Odbora za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta u Osijeku te nalaza i mišljenja vještaka financijsko knjigovodstvene struke, tako da je i ovaj žalbeni navod neosnovan.

12. Također, nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

13. Neosnovano žalitelj navodi da je sud tuženika dva puta obvezao da tužitelju plati naknadu štete zbog izgubljene zarade za isti mjesec ožujak 2022., na način da se u točki I. izreke nalaže platiti iznos od 6.655,88 kn, a u točki II. izreke iznos od 6.828,93 kn, u protuvrijednosti u valuti euro.

13.1. Naime, iz toč. I. izreke pobijane presude jasno proizlazi da se zadnje navedeni iznos od 6.655,88 kn odnosi na izgubljenu zaradu za mjesec veljaču 2022. godine (s kamatom od 15. ožujka 2022.), a ne na mjesec ožujak 2022. godine, kako to pogrešno u žalbi iznosi tuženik, dok mjesečna renta iz toč. II. izreke presude u iznosu od 906,35 EUR/6.828,93 KN počinje teći od mjeseca ožujka 2022. godine za izgubljenu zaradu za mjesec ožujak s kamatom od 15-og u mjesecu za protekli mjesec, odnosno s kamatom na rentu za ožujak 2022. godine od 15. travnja 2022., iz čega je razvidno da ovaj nije obvezan dva puta platiti naknadu štete za ožujak, već je za mjesec ožujak 2022. godine obvezan platiti samo iznos od 906,35 EUR/ 6.828,93 kn, kako je to i presuđeno pod toč II. izreke pobijane presude.

14. Tuženik se neutemeljeno u žalbi poziva samo na sadržaj rješenja HZMO, PU Osijek, od 15. prosinca 2016. Klasa: 141-02-16-01, Urbroj: 341-12-05-03-16-032537, u kojem se navodi da je nastala „profesionalna nesposobnost za rad prema čl. 39. st. 3. ZOMO-a te da osiguranik ne može raditi na poslovima: policijskog službenika, gdje se traži dugotrajno stajanje i hodanje i terenski rad, dok je sposoban obavljati ostale poslove u okviru zanimanja u zatvorenom“, gubeći iz vida činjenicu da iz spisa predmeta proizlazi kako je vijeće vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u predmetu osiguranika DF **.**.2016. donijelo nalaz i mišljenje da kod ovog osiguranika postoji djelomični gubitak radne sposobnosti, međutim da je obavljena revizija i da su vještaci revizori utvrdili kako je prvotni nalaz i mišljenje nepravilan te je revizijom utvrđena profesionalna nesposobnost za rad od 2. studenog 2016., uzroka 100% ozljeda na radu (list spisa 165).

15. Nadalje, budući je tuženik u ovom postupku priznao svoju isključivu odgovornost i pasivnu legitimaciju, činjenica što se sud u obrazloženju pobijane presude osvrnuo i na postupak koji se između istih stranaka povodom istog štetnog događaja vodio kod Općinskog suda u Osijeku broj: P-485/2011 u kojem je tužitelj tražio neimovinsku štetu i imovinsku štetu zbog razlike plaće i bolovanja, a u kojem postupku je pravomoćno utvrđena isključiva odgovornost tuženika za štetni događaj, nije od značaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

16. Osim toga, neosnovano se u žalbi navodi da bi medicinsko vještačenja Medicinskog fakulteta u Osijeku bilo nepravilno i nezakonito te da je sud trebao na okolnost preostale radne sposobnosti tužitelja provoditi vještačenje po vještaku medicine rada.

16.1. Kako je prethodno navedeno iz posljednjeg nalaza revizora jasno proizlazi da je kod tužitelja nastupila potpuna nesposobnost za rad, te pored toga spisu predmeta prileže rješenja HZMO kojima je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, međutim unatoč tome, tuženik je osporavao uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i umirovljenja tužitelja te je upravo tuženik predložio provođenje medicinskog vještačenja na okolnost utvrđivanja svih ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, utvrđivanje tijeka liječenja svih navedenih ozljeda, kada se smatra liječenje završenim u odnosu na svaku pojedinu ozljedu ili grupu ozljeda. Ukoliko je liječenje završeno prije nego je tužitelj pokrenuo postupak umirovljenja da se utvrdi da li je u tom periodu došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja ili je isto bilo nepromijenjeno, odnosno stabilno, da se očituju kada je po mišljenju vještaka, bilo jasno da tužitelj nije sposoban za rad odnosno da se daljnjim medicinskim tretmanima njegovo zdravstveno stanje neće poboljšati, u kojem trenutku su ispunjeni uvjeti za traženje umirovljenja, koji prijedlog je sud prihvatio. 16.2. Ovaj sud je mišljenja da je pravilno sud odredio medicinsko vještačenje samo na okolnost uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i umirovljenja, jer naprijed navedene preostale okolnosti na koje je tuženik predlagao vještačenje nisu bile od značaja za donošenje presude u ovoj pravnoj stvari, pored utvrđene činjenice da tužitelj nema preostale radne sposobnosti, odnosno da je ovaj u cijelosti radno nesposoban.

16.3. Pored toga, neutemeljeno tuženik navodi u žalbi da bi isti prigovarao osobi vještaka prilikom određivanja vještačenja, jer to iz stanja spisa ne proizlazi, budući iz spisa predmeta proizlazi da je sud izradu nalaza i mišljenja povjerio Odboru za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta u Osijeku, da je Povjerenstvo fakulteta za vještaka odredilo prof. dr. sc. ĆF, koji nalaz i mišljenje supotpisuju predsjednik Povjerenstva za sudsko-medicinska vještačenja i dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku, te da je tuženik nakon zaprimanja navedenog nalaza i mišljenja istakao prigovore, povodom kojih je sud usmeno saslušao vještaka, koji je otklonio sve prigovore, tako da je sud opravdano i po mišljenju ovog suda taj nalaz i mišljenje prihvatio kao stručan i objektivan.

17. Konačno, pozivanje tuženika na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev x 1034/2010-2, nije od značaja na utvrđenje u ovoj pravnoj stvari, budući su činjenična utvrđenja iz ovog postupka različita u odnosu na ona iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

18. Slijedom iznesenog, valjalo je presuditi kao u izreci ove drugostupanjske presude na temelju odredbe čl. 368. st.1. ZPP.

19. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP.

U Zadru, 4. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica