REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10049/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. MU, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) i dr. odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenom protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 11. listopada 2024., broj: Pp-21/2023-10, u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe roditelja okr. MU, M i JU, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda, u odnosu na djelo pod toč. III. izreke prvostupanjske presude, na način da se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. MU (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
nadalje, u 21,40 sati u o, l, ispred obiteljske kuće na ulici remetio javni red i mir jer je vikao i galamio, vrijeđao svoje roditelje te tako uznemirio susjedu BU,
- čime bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Uslijed odluke pod I., preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o izrečenoj novčanoj kazni na način da se okr. MU za prekršaj iz 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilju u obitelji, za koji je proglašen krivim u t. I. izreke pobijane prvostupanjske presude, prihvaća po prvostupanjskom sudu izrečena kazna zatvora 30 (trideset) dana, u koju se uračunava vrijeme uhićenja od 19. kolovoza 2022. do 20. kolovoza 2022. kao 2 (dva) dana zatvora, pa je okrivljenom preostalo izdržati 28 (dvadeset i osam) dana zatvora.
II. Odbija se žalba roditelja okr. MU, M i JU kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu od 11. listopada 2024., broj: Pp-21/2023-10, proglašen je krivim okr. MU da je, na način činjenično opisan u t. I. izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je utvrđena kazna zatvora 30 dana, a na način činjenično opisan u t. III. izreke prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je utvrđena kazna zatvora pet dana, pa mu je, na temelju čl. 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna kazna zatvora 35 dana, u koju se vrijeme lišenja slobode 19. i 20. kolovoza 2022. uračunava kao dva dana zatvora, pa se okrivljeniku izriče (ispravno: okrivljeniku je preostalo) 33 dana zatvora, a oslobađa se obveze naknade troškova prekršajnog postupka.
1.1. Istom presudom, na temelju članka čl. 50. i 53. Prekršajnog zakona, sukladno čl. 18. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prema okrivljeniku je primijenjena zaštitna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu u trajanju tri mjeseca.
2. Protiv te presude, žalbu su podnijeli roditelji okr. MU, M i JU, osobno, zbog odluke o izrečenoj kazni zatvora. Predlažu da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona u odnosu na djelo iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, budući da djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude po propisu nije prekršaj.
5.1. Naime, okrivljenik je proglašen krivim da je počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojom zakonskom odredbom je propisano: „Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana“.
5.2. U činjeničnom opisu djela iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koje je okrivljenik proglašen krivim, prvo se navodi vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, a nakon toga se naznačuje da je okrivljenik „vikao i galamio, vrijeđao svoje roditelje te tako uznemirio susjedu BU“.
5.3. Takav opis, po ocjeni ovog suda, u biti, predstavlja isključivo samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja i ne sadrži ni jednu konkretnu radnju okrivljenih. Na takav način djelo prekršaja nije uopće određeno.
5.4. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenih. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja okrivljenika, nego se samo prepisuje jedan dio zakonske odredbe čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno.
5.5. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje odnosno propusti okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6. Slijedom navedenog, djelo iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe, kako je to i navedeno u toč. I. izreke ove drugostupanjske presude.
7. Žaleći se zbog odluke o izrečenoj kazni zatvora, žalitelji navode kako boravak u zatvoru negativno utječe na okrivljenika jer upoznaje ljude koji negativno utječu na njega, a kako će se liječenjem popraviti njegovo ponašanje.
7.1 Razmotrivši odluku prvostupanjskog suda o utvrđenoj kazni zatvora u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilju u obitelji, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja tog suda o činjenicama koje u smislu čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, i te su okolnosti, po mišljenju ovog suda, pravilno ocijenjene. Naime, imajući na umu okrivljenikovu dosadašnju prekršajnu osuđivanost (Potvrda Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije na listu 22-23 spisa) odnosno osuđivanost dva puta za isti prekršaj, nema osnova za izricanje blaže kazne. Navedena okolnost da je okrivljenik specijalni povratnik ukazuje na izrazitu upornost i drskost okrivljenika u činjenju istog prekršaja te upućuje na činjenicu da dosadašnje kazne nisu polučile svrhu specijalne prevencije, a što otklanja bilo kakvu mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.
8. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 207. (t. I. i II. izreke presude) i čl. 205. (t. II. izreke presude) Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 4. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, žrtve nasilja i tužitelja.
