- 1 -              Revd 924/2023-2

Broj: Revd 924/2023-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Lj. F. iz V. G., (OIB: …), koju zastupa punomoćnik I. E., odvjetnik iz Z., protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje iz Z., (OIB: …), kojeg zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik iz Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika da mu se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1787/2022-2 od 18. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pn-2528/2020-17 od 19. travnja 2022., u sjednici održanoj 19. prosinca 2023.,

r i j e š i o   j e :

Tuženiku se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-1787/2022-2 od 18. listopada 2022. u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje:

„Od kada je tuženik u obvezi platiti zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva - od trenutka kada je isti postavljen ili od trenutka kada je šteta dospjela, odnosno može li tuženik biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego što je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva?“

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda (kojom je tuženiku naloženo platiti tužiteljici 17.200,00 kn „sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.11.2019. do isplate“) u točki I. izreke, „u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici na 3.200,00 kn / 424/71 eura zatezne kamate od 5. studenoga 2019. do 14. lipnja 2021.“ i naknaditi joj troškove parničnog postupka od 10.076,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude (19.04.22.) do isplate, sve kamate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena“.

2. Tuženik je (kraj određeno izraženog shvaćanja drugostupanjskog suda iz osporene presude: „...Neosnovano se tuženik žali zbog pogrešne primjene materijalnog prava u pogledu pobijanog dijela presude glede početka tijeka zatezne kamate na dosuđeni iznos od 3.200,00 kn. Naime, radi se o dijelu iznosa tužiteljici dosuđene pravične novčane naknade neimovinske štete, za koliko je tužbeni zahtjev tužiteljica povisila i time ga preinačila podneskom od 14. lipnja 2021. /.../. I na taj preinačeni dio teku zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno tužbe (sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici sudaca Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu od 20. rujna 2022.).“ podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovoga rješenja, a kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

4. Prijedlog je dopušten.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 18. listopada 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.“,

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi,...“.

7. Te odredbe ZPP-a, u tome sadržaju, predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu tuženika postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda je u odnosu na to pitanje temeljena na shvaćanju za koje postoji (izraženo u revizijskoj odluci posl. br. Rev-1133/2021 od 14. prosinca 2021.) i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa.

9. Stoga je pravilno za zaključiti:

9.1. da u odnosu na u prijedlogu postavljeno pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),

9.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije: sve kako bi se povodom revizije mogla preispitati osporena presuda,

te odlučiti (tako i u ovosudnoj odluci posl. br. Revd 2039/2021-2 od 15. lipnja 2021.) kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 389.b st. 3. ZPP-a).

Zagreb, 19. prosinca 2023.