- 1 -              Gr1 409/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Gr1 409/2023-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u pravnoj stvari tužitelj V. K. iz S. t., OIB ..., zastupan po punomoćnici, odvjetnici N. Đ. T., protiv tuženika I. M., B., OIB ..., radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe i brisanja založnog prava, odlučujući o prijedlogu Općinskog suda u Zlataru, Stalne  službe u Donjoj Stubici, poslovni broj P-1518/2023-2 od 30. studenoga 2023., za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu toga suda poslovni broj P-1518/2023., dana 19. prosinca 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              Za postupanje u ovom predmetu određuje se Općinski građanski sud u Zagrebu

 

 

Obrazloženje

 

1. Općinski sud u Zlataru, Stalna  služba u Donjoj Stubici je u predmetu poslovni broj P-1518/2023., od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio da se za postupanje u ovom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud.

 

2. U prijedlogu za delegaciju navodi da je tuženik I. M., OIB:..., iz V., službenik tog suda, zaposlen na mjestu voditelja posebne sudske pisarnice u D. S., što po mišljenju tog suda predstavlja važan razlog u smislu odredbe članka 68. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP), da se odredi drugi stvarno nadležni sud.

 

3. Zahtjev je osnovan.

 

4. Odredbom članka 68. stavka 1. ZPP-a propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi, a prema st. 3. te odredbe o zahtjevu prvostupanjskog suda iz st. 1. čl. 68. ZPP-a odlučuje sudac pojedinac najvišeg suda određene vrste.

 

5. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. U navedenoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).

 

6. 1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.

 

6. 2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.

 

6. 3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti. (tako ESLJP u predmetu Parlov-Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22. 12. 2009., zahtjev br. 24810/06 te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.). U odluci Ramljak protiv Hrvatske, ESLJP je utvrdio da je tužiteljica imala razlog sumnjati u pristranost suca imajući u vidu da je njegov sin bio subordiniran odvjetniku čiji je ured zastupao protivnu stranku u parnici, te je stoga utvrdio povredu prava podnositeljice na pošteno suđenje.

 

7. Po ocjeni ovog suda okolnosti da je tuženik službenik Općinskog suda u Zlataru, Stalne  službe u Donjoj Stubici, zaposlen na mjestu voditelja posebne sudske pisarnice u Donjoj Stubici, u objektivnom smislu predstavlja važan razlog u smislu članka 68. stavka 1. ZPP-a koji bi opravdao određivanje drugog stvarno nadležnog prvostupanjskog suda umjesto Općinskog suda u Zlataru, Stalne  službe u Donjoj Stubici.

 

 

 

 

 

8. Iz navedenih je razloga, na temelju članka 68. stavka 1. i 3. ZPP-a prihvaćen prijedlog Općinskog suda u Zlataru, Stalne  službe u Donjoj Stubici za svrsishodnu delegaciju i odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 19. prosinca 2023.

 

                                                                                                          Sudac              

                                                                                                        Ivan Vučemil, v.r.