Broj: Ppž-6143/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene JS, zbog prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19.. 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljene JS podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, broj: Pp-822/2023-6 od 8. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljene JS, a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), okrivljena JS (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da:

14. ožujka 2023. u 10,00 sati u Zagrebu, Vinogradska cesta 29, KBC Sestre Milosrdnice, nije postupila sukladno joj izrečenoj zaštitnoj mjeri obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu u trajanju od godinu dana temeljem pravomoćne sudske odluke Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj: Pp-1640/2022-6 od 23.08.2022. godine

- pa da bi time počinila prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II. Uslijed gornje odluke, žalba okrivljene JS je bespredmetna.

III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, broj: Pp-822/2023-6 od 8. veljače 2024. okrivljena JS je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je izrečena novčana kazna u iznosu 390,00 eura. Navedenu kaznu okrivljenica je dužna platiti u roku od 90 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim toga, okrivljenica je obvezana i na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 25,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno osobno podnijela okrivljenica zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se ista prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, jer je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog.

5. Naime, usporedbom činjeničnog opisa prekršaja iz optužnog prijedloga te činjeničnog opisa izreke pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud u opis djela dodao odlučne činjenice koje čine konstitutivno obilježje inkriminiranog prekršaja, a koja okrivljenici optužbom nije bila stavljena na teret. U činjeničnom opisu podnesenog optužnog prijedloga nije bilo navedeno vrijeme kada se je počiniteljica nasilja u obitelji morala javiti na psihosocijalni tretman, dok ju je prvostupanjski sud proglasio krivom da: ''nije postupila po izrečenoj zaštitnoj mjeri obaveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu u trajanju od godine dana, na koji se trebala odazvati po dopisu uručenom joj 10. 02. 2023., u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti, Klinici za psihijatriju KBC Sestre milosrdnice, po presudi Općinskog suda u Zlataru, broj: Pp-1640/2022-6 od 23.08.2022., pravomoćno 16.09.2022 ''.

6. Naime, odredbom članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji sankcionira se počinitelj nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom.

7. To, prije svega, znači da je naznaka pravomoćne presude kojom je izrečena zaštitna mjera, te vrijeme kada se je počinitelj nasilja u obitelji morao javiti na psihosocijalni tretman konstitutivni elementi bića inkriminiranog prekršaja. Da bi se moglo zaključiti da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u činjeničnom opisu, mora, u najmanjoj mjeri, biti vidljivo svojstvo pravomoćnosti presude kojom je zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana bila izrečena, kao i vrijeme kada se je okrivljenik bio dužan javiti ustanovi radi izvršenja iste. Bez navedenih podataka nije moguće zaključiti da li je okrivljenik postupio protivno zaštitnoj mjeri obveznog psihosocijalnog tretmana pa da bi time počinio prekršaj iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

8. Budući da u činjeničnom opisu podnesenog optužnog prijedloga nije bilo navedeno vrijeme kada se je počiniteljica nasilja u obitelji morala javiti na psihosocijalni tretman to je nedvojbeno da nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

9. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, u činjenični opis dodao odlučnu činjenicu za ispunjenje bića inkriminiranog prekršaja, koja odlučna činjenica okrivljenici nije bila optužnim prijedlogom stavljena na teret i bez koje se, u konkretnom slučaju, ne može raditi o inkriminiranom prekršaju jer nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata. Takva izmjena, po stanovištu ovog suda, predstavlja prekoračenje optužbe.

10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

11. Međutim, imajući na umu da je protiv prvostupanjske presude podnesena samo žalba u korist okrivljenice, što znači da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, tužitelj više ne može mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja, ovaj sud nije, utvrdivši navedenu bitnu povredu, ukinuo pobijanu presudu, već je istu, sukladno ovlaštenju iz članka 207. Prekršajnog zakona, preinačio.

12. Slijedom navedenog, djelo za koje se okrivljenica optužuje i za koje se protiv nje vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenica za predmetno djelo prekršaja oslobođena od optužbe, kako je to i navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

13. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenice je postala bespredmetna, a troškovi prekršajnog postupka, sukladno odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

14. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 4. prosinca 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 3 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.