Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Đakovo
Broj: Pp-575/2024-6.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, po sucu MIRKU KRIŠTO, nadležan u smislu čl. 93. i 98. PZ-a, uz sudjelovanje Silvije Bodakoš, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika DD, radi prekršaja iz članka 28. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21), povodom prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Služba sanitarne inspekcije, Samostalni izvršitelj u Slatini, broj klase: 540-02/24-02/886 i Urbroja: 443-02-01-03-24-5 od 29. veljače 2024. godine, nakon održane i završene glavne rasprave u nazočnosti okrivljenika, a bez prisutnosti tužitelja, temeljem čl. 183. PZ-a, nadnevka 4. prosinca 2024. godine
p r e s u d i o j e
1.Okrivljenik: DD, bez nadimka, sin Mirka i D, rođ. A, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, nacionalnost: K, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju mag. znanosti, zaposlen, po vlastitom iskazu mjesečna primanja 1.100,00 Eura, razveden, otac troje djece, pismen, završen magisterij, lošeg imovnog stanja, po vlastitom iskazu kazneno neosuđivan, kaznu nije izdržavao, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, prekršajno kažnjavan
– odlukom Policijske postaje Našice, broj: 211-07/23-4/75841 od 9. siječnja 2024. godine, zbog prekršaja iz članka 199. stavak 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i ostalo kao na listu 33-34 ovog Spisa,
k r i v j e
što:
- dana 17. veljače 2024. godine u 19,30 sati, u ugostiteljskom objektu caffe bar "Vila", [adresa], koji posluje u sastavu " [obrt], ugostiteljstvo i intelektualne usluge", vlasnik DD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] utvrđeno da okrivljeni ne poštuje odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti,
dakle, ne poštuje odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti,
II. čime je postupio protivno odredbi iz članka 28. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a što je kažnjivo po članku 76. stavak 2. istog Zakona,
III. pa mu se temeljem citiranog članka navedenog Zakona, uz primjenu članka 33. i 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA u iznosu od 150,00 € (sto pedeset Eura).
IV. Temeljem članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona okrivljeniku se određuje plaćanje izrečene novčane kazne u vremenu do šest mjeseci u (6) šest obročnih otplata, tako da je svaki obrok dužan uplatit najkasnije do 25. dana u mjesecu u kojem obrok dospijeva do konačne otplate, od dana pravomoćnosti ove presude.
V. Temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se da je u cijelosti plaćena, ako okrivljenik u roku od šest mjeseci po pravomoćnosti ove presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne.
VI. Ako okrivljenik ne plati izrečenu novčanu kaznu u danom roku, ista će se temeljem članka 34. stavak 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.
VII. Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa troška postupka i troškova ovlaštenog tužitelja, te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1. Kod ovog Suda pokrenut je prekršajni postupak povodom optužnog prijedloga gore ovlaštenog tužitelja, a protiv imenovanog okrivljenika, radi prekršaja pobliže opisanog u izrijeku ove presude.
2. Okrivljenik DD je u svojoj obrani izjavio da što se tiče konkretnog slučaja nije sporno da navedena poslovna jedinica djeluje u sastavu njegovog obrta gdje je obavljan nadzor, a nakon toga izdan prekršajni nalog sa vrlo strogom kaznom sa troškom postupka, budući smatra da navedena kazna ne odgovara razmjeru počinjenog prekršaja, jer nije proizveo štetnu posljedicu, kada se tomu doda činjenica da je navedena djelatnica koja je ušla u sastav njegovog obrta primljena na posao i imao više zadataka prema istoj glede njezinog osposobljavanja za rad kao i ishođenja sanitarne knjižice, no ista je dala otkaz i prijavila ga inspekciji navodno da je kršio Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, istina došlo je do malog propusta kako ističe ovlašteni tužitelj, ali smatra da je navedena kazna prestroga i bitno bi utjecalo da je ostala na snazi glede rada njegovog obrta i na njegovu materijalnu egzistenciju, pa je zamolio Sud da se ublaži kazna uz minimalan trošak postupka i obećao je da se isto neće ponoviti, bez potrebe da se izvode bilo kakvi dokazi.
3. U dokaznom postupku, Sud je izvršio uvid u pisane dokaze, točnije:
Prigovor na Prekršajni nalog, preslika Povratnice, Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 17. veljače 2024. godine, Fotografije, 5x, Preslika e-maila od 19. veljače 2024. godine, Preslika Podataka o pregledanoj osobi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo OBŽ na ime AD, od 27. travnja 2023. godine, Svjedodžba o završnom radu na ime KD, Poziv na očitovanje od 20. veljače 2024. godine, Preslika e-maila od 21. veljače 2024. godine, Preslika e-maila od 22. veljače 2024. godine, prekršajna evidencija za okrivljenika.
4. Temeljem slobodne ocjene dokaza, dane obrane okrivljenika, odnosno uz savjesnu ocjenu gore naznačenih dokaza ponaosob, svih dokaza zajedno, isto tako utvrđenih činjenica tijekom postupka radi donošenja zakonite i pravilne sudske odluke u smislu čl. 88. PZ-a, Sud je sa sigurnošću izveo zaključak da je okrivljenik DD doista postupio protivno odredbi iz članka 76. stavak 2. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na način da ne poštuje odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
5. Optužni prijedlog tužitelja je na zakonu utemeljen.
6. Naime, okrivljenik DD je svojom obranom potvrdio istinitost navoda optužnog prijedloga, k tomu i biće djela koje mu se stavlja na teret, potom u odnosu na isto u cijelosti preuzeo krivnju i prekršajnu odgovornost, potom istakao zamolbu da Sud bude blag u donošenju konačne odluke obzirom na činjenicu da sam štetni događaj nije proizveo veću štetnu posljedicu.
7. Stoga imajući u vidu konkretni slučaj dokazno je budući imenovani okrivljenik niti jednim konkretnim dokazom nije porekao djelo koje mu se stavlja na teret u smislu da ne poštuje odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, sve to na način kako je to pobliže opisano u izrijeku ove odluke i slijedom na kazano ovaj Sud doista nije našao niti jedan uvjerljivi razlog što bi okrivljenika ispričalo prekršajne odgovornosti.
8. Dakle, s obzirom na iznijeto, okrivljenik odgovara za svjesni nehaj, jer je bio svjestan da će njegovim činjenjem protupravne radnje nastupiti zabranjena posljedica, držeći se olako da ona neće nastupiti, to Sud po načelu “krivnje” istog proglasio krivim, potom uz primjenu članka 37. stavak 1.točka 3. u svezi članka 33.stavak 3. Prekršajnog zakona u odnosu na opisani prekršaj izrekao mu ublaženu novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimuma, a opisano kao u izrijeku ove odluke.
9. Određujući vrst i visinu novčane kazne, Sud na strani okrivljenika kao olakotnu okolnost uzeo je njegovo iskreno kajanje i okolnosno priznanje prekršaja, zatim primjereno držanje na Sudu, kao i odlučne okolnosti iz čl. 36. st. 2. PZ-a, dok otegotnih okolnosti na strani istog nije bilo, to s obzirom na težinu i način činjenja rečenog prekršaja i stupnju njegove odgovornosti Sud je mišljenja da će se i ovako izrečenom ublaženom novčanom kaznom ispod zakonom propisanog minimuma postići svrha kažnjavanja i prevencije iz čl. 32. i 37. PZ-a, dok svako strožije kažnjavanje ne bi imalo svoju svrhu bez obzira na okolnost da je za učinjeni propust predviđena znatno veća kazna od dosuđene, to cijeneći činjenicu da rečenim propustom okrivljenika nije nastupila štetna posljedica.
10. Osim toga, uz mogućnost obročnog otplaćivanja izrečene novčane kazne, sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljeniku u danom ili zadanom roku izrečene novčane kazne plati dvije trećine od izrečene, smatra se da je ista podmirena u cijelosti.
11. Temeljem čl.139.st.6. PZ-a okrivljenik se oslobađa troška postupka, kao i stvarnog trošak tužitelja koji ulazi u krug iz njihove redovite djelatnosti, te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.
12. Slijedom na iznijeto valjalo je riješiti kao u izrijeku.
U Đakovu, 4. prosinca 2024. godine.
Zapisničar
S U D A C
Silvija Bodakoš v.r.
Mirko Krišto v.r.
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude Tužitelj može podnijeti žalbu u roku od 8 dana, računajući prvi naredni dan po prijemu iste, Visokom prekršajnom sudu Zagreb, putem Općinskog suda u Đakovu, dok temeljem čl. 179. st. 7., a u svezi čl. 204. st. 2. PZ-a protiv iste odluke okrivljeniku nije dopuštena žalba.
DOSTAVITI:
1. Okrivljeniku,
2. Tužitelju,
3. Pismohran.