REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-2652/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene TO zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-4881/2021-12 od 27. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split i pobijana presuda potvrđuje.
-Obrazloženje
-
1. Pobijanom presudom na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobođena je od optužbe okrivljena ZO da bi počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da djelo za koje se okrivljena optužuje, a na način kako je činjenično opisano u optužnom aktu po propisu nije prekršaj pa je zbog navedenog odlučeno kao u izreci pobijane presude.
2. Određeno je da je na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2 do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv tog presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Podnositelj žalbe u bitnom ističe da je u konkretnom slučaju došlo do narušavanja javnog reda i mira te da se svako ovakvo neprikladno ponašanje treba propisno sankcionirati, a smatraju da je činjenični opis bio dostatan da sud zaključi kako je riječ o fiktivnom javnom mjestu koje je dostupno sa neograničenog javnog mjesta te kako isto nije bilo potrebno detaljnije naglasiti. Predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba nije osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenice i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progon te je pritom ovaj Sud utvrdio da je pravilna odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju od optužbe okrivljenice iz razloga navedenih u prvostupanjskoj odluci.
6. Osnovano je prvostupanjski sud zaključio da činjeničnim opisom djela, kako je on naznačen u optužbi, nije ispunjeno biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te i ovaj Sud smatra da djelo za koje se okrivljenica optužuje, a na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužbe po propisu nije prekršaj, s tim da iz optužbe tj. činjeničnog opisa djela nije ostvareno niti zakonsko obilježje nekog drugog istovrsnog prekršaja.
7. Naime, optužnim prijedlogom se okrivljenoj stavlja na teret da je počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u stambenoj zgradi, a prema kategorizaciji javnih mjesta (stambena zgrada) je takozvano fiktivno javno mjesto tj. ono mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku, odnosno čujnosti s javnog mjesta tj. reflektiranju, odnosno nastupanje posljedice inkriminiranog ponašanja na javnom mjestu) može imati takav značaj. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenice reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj.
8. Slijedom navedenog, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javno mjesto bitno konstitutivno obilježje prekršaja, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, a o tome se radi u ovom konkretnom predmetu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku, odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
9. Slijedom navedenog, kako je iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga razvidno da je okrivljenici u ovom optužnom prijedlogu stavljen na teret prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinjen na fiktivnom mjestu u stambenoj zgradi, ali nije opisano da je njezina radnja buka koju je stvarala jakim uzastopnim udarcima od ovratnike reflektirala se na javnom mjestu te valja naglasiti da su stanovi stanara u stambenoj zgradi također fiktivno javno mjesto, a ne neograničeno javno mjesto.
10. Slijedom navedenog, u činjeničnom opisu djela koje se okrivljenoj JO stavlja na teret nedostaje konstitutivni element bića djela bez kojeg opisano djelo nije prekršaj.
11. Kako je prvostupanjski sud u točki 3. obrazloženja pobijane presude naveo razloge zbog kojih je okrivljenicu oslobodio od optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona koje razloge prihvaća ovaj Sud te imajući u vidu razloge navedene u ovoj odluci trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.
12. Zbog navedenih razloga na temelju odredbe čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 12. travnja 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković v.r.
Mirjana Medić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
