Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4472/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĐŠ, zbog prekršaja iz čl. 42. t. 1. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“ broj 83/13. i 27/16.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Metkoviću od 3. ožujka 2023., broj: 12. Pp-830/2021, u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
U povodu žalbe a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okr. ĐŠ, djelom za koje je proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 42. t. 1. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“ broj 83/13., 27/16. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 260,00 EUR (dvjesto šezdeset eura), koju je dužan platiti u roku od 15 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Metkoviću od 3. ožujka 2023., broj: 12. Pp-830/2021, okr. ĐŠ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 42. t. 1. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“ broj 83/13. i 27/16.) te je, na temelju čl. 38. st. 2. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen od kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da se okrivljenik oslobađa obveze naknade istih.
2.Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu, naznačujući u uvodu žalbe da se podnosi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnim sankcijama te oduzimanju predmeta, no iz sadržaja žalbe vidljivo da se žali samo zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Predlaže da se žalba prihvati i okrivljeniku izrekne novčana kazna 2.000,00 kuna.
3.Žalba je osnovana.
4.Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) zbog čega se radi o blažem zakonu.
5.U vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o nadzoru državne granice („Narodne novine“, broj 83/13. i 27/16.) po kojem je okr. ĐŠ proglašen krivim i koji je za prekršaj iz čl. 42. t. 1. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčanu kaznu u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 42. t. 1. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“ broj 83/13., 27/16. i 114/22.) sada je propisana, osim kazne zatvora do 30 dana, i novčana kazna od 260,00 do 1.320,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o nadzoru državne granice („Narodne novine“ broj 83/13., 27/16. i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.
6.Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
7.Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 7. svibnja 2021., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o nadzoru državne granice te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o nadzoru državne granice koji je blaži za počinitelja, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
8.Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu žalbe tužitelja u kojoj je navedeno da se suviše blagim kaznama i oslobađanjem od kazni počinitelje prekršaja motivira za daljnje činjenje prekršaja te omalovažava rad policijskih službenika i utrošak javnih sredstava i resursa koji se ulažu u zaštitu državne granice te se ističe da je, provjerom u operativnim evidencijama MUP-a, utvrđeno da je okrivljenik višestruki počinitelj prekršaja.
9.U pravu je tužitelj kada tvrdi da okr. ĐŠ za počinjeni prekršaj treba izreći kaznu te da nema osnove za primjenu instituta oslobođenja od kazne.
10.Prvostupanjski sud je okr. ĐŠ oslobodio od kazne na temelju čl. 38. st. 2. t. 1. Prekršajnog zakona, koja zakonska odredba propisuje fakultativnu mogućnost oslobođenja počinitelja od kazne „kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja“. Nejasno je kako prvostupanjski sud nalazi ostvaren ovaj zakonski uvjet za oslobođenje od kazne (da posljedice prekršaja pogađaju okr. ĐŠ), a u obrazloženju presude (odlomak 8.) izričito navodi da „navedenim prekršajnim djelom nisu prouzročene štetne posljedice“. Ovo tim više što ni u činjeničnom opisu djela za koji je okr. ĐŠ proglašen krivim nije opisano nastupanje bilo kakve posljedice koja bi pružala mogućnost primjene čl. 38. st. 2. t. 1. Prekršajnog zakona.
11.S obzirom da, dakle, nije ispunjen zakonski uvjet iz čl. 38. st. 2. t. 1. Prekršajnog zakona, a niti bilo koji drugi uvjet koji je taksativno naveden u ostalim točkama čl. 38. st. 2. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud nije mogao okrivljenika osloboditi od kazne i svojom odlukom je prekoračio ovlast koju ima po zakonu i u korist okrivljenika počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 5. u vezi sa čl. 38. Prekršajnog zakona. Kako je, međutim, prihvaćena žalba tužitelja te pobijana presuda preinačena na način da je okrivljeniku izrečena novčana kazna, to je navedena povreda zakona time sanirana i otklonjena.
12.Prilikom odmjeravanja kazne, ovaj drugostupanjski sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja i koje okolnosti su po prvostupanjskom sudu pravilno utvrđene. Cijeneći da u ovom prekršajnom postupku nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne te cijeneći da olakotne okolnosti koje prvostupanjski sud nabraja u odlomku 8. obrazloženja nisu potkrijepljene ni jednim dokazom, ovaj sud smatra da je novčana kazna 260,00 eura, dakle u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog djela, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.
13.Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 4. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 3 otpravka za spis, okrivljenika i tužitelja.
