Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ovr-145/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sutkinji Verici Kos, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Croatia osiguranja d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojega zastupa punomoćnik Stjepan Brčić, odvjetnik u Zagrebu, Petrinjska 9, protiv protivnika osiguranja SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Stjepan Šporčić, odvjetnik u Vukovaru, Andrije Hebranga 1, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr-439/2024-25 od 10. svibnja 2024., 4. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja Croatia osiguranja d.d., ukida rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr-439/2024-25 od 10. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu izjavljene žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem riješeno je:

"I Odbija se prijedlog za osiguranje od 10. prosinca 2018.

II Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Vukovaru da po pravomoćnosti ovog rješenja izvrši brisanje uknjižbe založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja CE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] i to k. č. broj [katastarska čestica], [adresa] KUĆA I DVORIŠTE sa 717 m2, 2. Suvlasnički dio: 2039/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) stan 2 u prizemlju koji se sastoji od: hodnika, sobe, kuhinje i kupaonice ukupne površine 34,34 m2 sa pripadkom : spremište u podrumu ukupne površine 2,45 m2 (u planu etažiranja označen brojem 2 u četvorokutu i obojan ljubičastom bojom), pod brojem Z- 14871/2018."

2. Protiv toga rješenja žali se predlagatelj osiguranja navodeći da se žali zbog svih zakonom predviđenih razloga, ponajprije zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome ističe da se odredba članka 80.b stavka 2. Ovršnog zakona ne primjenjuje u postupku osiguranja. Također ističe da prvostupanjski sud nije proveo građevinsko vještačenje niti je bilo koja od stranaka dostavila ispravu iz koje bi se mogla utvrditi vrijednost nekretnine, dok je kao vrijednost utvrđivanja tražbine uzeo iznos od 51.895,64 kune, odnosno glavnicu bez kamata, a sve iz razloga što predlagatelj osiguranja nije dostavio obračun kamata. Prvostupanjski sud je utvrdio da se može namiriti iz mirovine protivnika osiguranja u skladu s pravilima naplate kao i da nema potrebe za hitnim namirenjem jer je riječ o financijskoj instituciji. Predlaže staviti izvan snage pobijano rješenje i donijeti rješenje o osiguranju te dosuditi predlagatelju osiguranja trošak žalbe u iznosu od 312,50 eura.

3. Žalba predlagatelja osiguranja je osnovana.

4. Predmet ovog postupka je prijedlog za osiguranje novčane tražbine u iznosu od 49.225,64 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 20. kolovoza 2005. do isplate te iznosa od 1.730,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2008. do isplate i iznosa od 940,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 1. lipnja 2010. do isplate i to prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

5. Donošenjem pobijanog rješenja počinjena je bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje: OZ) koju sadržajem žalbe ističe predlagatelj osiguranja. Pobijano rješenje ne sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama zbog čega se ne može ispitati.

6. Prije svega treba reći da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje odredba članka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona objavljenoga u "Narodnim novinama", broj 131/20 (dalje: ZIDOZ) kojim je promijenjen članak 290. na način da je stavkom 2. toga članka propisano da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe toga Zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b toga Zakona, a sve iz razloga što je člankom 20. stavkom 1. ZIDOZ/20 propisano da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu toga Zakona dovršiti primjenom odredbi Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17.), a stavkom 2. i 3. istoga članka nije propisana iznimka da bi se članak 19. ZIDOZ/20 primjenjivao na postupke u tijeku.

7. Odredbom članka 80.b stavka 1. OZ-a propisano je da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Stavkom 2. istoga članka propisano je da u situaciji kada glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Odredbom članka 80. b stavka 3. OZ-a propisano je da će sud, pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža, uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

7.1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio prijedlog za određivanje osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava uz obrazloženje da vrijednost nekretnine protivnika osiguranja nerazmjerno premašuje visinu tražbine predlagatelja osiguranja, da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim bezuspješnost ovrhe, da predmetna nekretnina predstavlja dom protivnika osiguranja, kao i da predlagatelj osiguranja nije predložio dokaze na okolnost osobito opravdanog interesa za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga i da se protivnik osiguranja nije izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da se radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom nekretnine.

7.2. Iz stanja spisa proizlazi da predlagatelj osiguranja predlaže osiguranje na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-301/07-20 od 4. ožujka 2008. kojom su utvrđene tražbine u iznosu od 49.225,64 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 20. kolovoza 2005. do isplate te iznosu od 1.730,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2008. do isplate te na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave poslovni broj Ovr-274/09 od 1. lipnja 2010. kojim je utvrđena tražbina od 940,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 1. lipnja 2010. do isplate. Kako su ovršnim ispravama utvrđene tražbine u ukupnom iznosu od 51.895,64 kuna sa zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose od 2005., 2008. ili 2010. godine do isplate, nejasni su razlozi prvostupanjskoga suda koji za vrijednost nekretnine uzima samo iznos od 51.895,64 kuna i to iz razloga što predlagatelj osiguranja visinu zateznih kamata od 13.085,21 eura nije dokazao.

7.3. Iz obavijesti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje klasa: 140-01/24- 24/03044051860 od 30. travnja 2024. proizlazi da je s mirovine SE u korist ... ustegnuto 6.608,86 eura zaključno na mirovini za veljaču 2024. te da ustezanje u korist ... kreće 1. svibnja 2024., a da je Croatia osiguranje d.d. na čekanju, to su nejasni razlozi prvostupanjskoga suda da predlagatelj nije učinio vjerojatnim bezuspješnost ovrhe na drugim predmetima ovrhe jer je zaveden u redoslijed naplate kod HZMO-a te će namiriti tražbinu nakon namirenja tražbina vjerovnika s prvenstvom u redoslijedu naplate, kada iz navedenog proizlazi da predlagatelj osiguranja tražbinu nije namirio niti djelomično ni nakon skoro 20 godina od dospijeća.

7.4. Uzimajući u obzir da predmetni postupak nije postupak određivanja ovrhe već postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava kao i da protivnik osiguranja nema druge imovine, osim mirovine na kojoj je predlagatelj osiguranja pokrenuo ovrhu, ali je stavljen u redoslijed naplate, nejasno je i proturječno obrazloženje prvostupanjskoga suda da predlagatelj osiguranja nije dokazao osobito opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga.

7.5. Predlagatelj osiguranja predlaže određivanje osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na temelju ovršnih sudskih odluka, a ne na temelju pravnih poslova kojima bi bila utvrđena novčana tražbina i koji bi mogli predstavljati ovršnu ispravu pa da bi eventualno mogli imati izjave o suglasnosti da se radi namirenja tražbine zatraži prodaja nekretnine. Slijedom navedenoga, nejasni su i proturječni razlozi prvostupanjskoga suda o tome da se protivnik osiguranja nije izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

8. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a trebalo je uvažiti žalbu predlagatelja osiguranja, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

9. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom te će ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja osiguranja za određivanjem osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava.

10. Odluka o troškovima žalbenog postupka donesena je na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a.

U Velikoj Gorici 4. prosinca 2024.

Sutkinja

Verica Kos