REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9874/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ŽB i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Sinj, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, od 6. rujna 2024. broj: Pp-3032/2022-42, na sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Sinj, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 6. rujna 2024. broj: Pp-3032/2022-42, okr. TB i okr. JB oslobođeni su optužbe, da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. U pravu je tužitelj kada u žalbi navodi da iz činjeničnog opisa prekršaja proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak da okrivljenike treba osloboditi optužbe.
5.1. Zakonskom odredbom iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano:
„Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se…“.
5.2. Činjenični opis predmetnog prekršaja glasi: „...da su 17. travnja 2021. u 18.20 sati, u Trilju, u ulici Bana Jelačića, na nogometnom igralištu "Luke" , na javnom mjestu, narušavali javni red i mir drugim osobama zatečenim na mjestu događaja i slučajnim prolaznicima, na način da je za vrijeme odigravanja nogometne utakmice između NK Trilj i NK Dalmatinac, JB kao igrač NK Trilj udario jednog igrača NK Dalmatinac, a potom je trčao za dvojicom igrača NK Dalmatinac koje je također pokušavao udariti nogom, nakon toga ŽB 2 Pp-3032/2022-42 TB kao igrač NK Dalmatinac u staje sa klupe za rezervne igrače i dolazi do JB i istog udara rukama i nogama po tijelu, a u daljnjem narušavanju javnog reda i mira spriječeni su od strane drugih suigrača.".
5.3. Iz izreke pobijane presude nije razvidno iz kojeg razloga su okrivljenici oslobođeni optužbe, međutim, iz obrazloženja presude proizlazi zaključak da prvostupanjski sud smatra da fizički sukob od strane igrača nogometnih klubova za vrijeme nogometne utakmice ne ostvaruje biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5.4. Pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da predmetno djelo ne ispunjava zakonska obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prvenstveno, mjesto počinjena prekršaja - nogometna utakmica, ispunjava element javnosti mjesta počinjenja jer se radi se ograničenom javnom mjestu. Nadalje, radnja koja se okrivljenicima stavlja na teret – udaranje suigrača, tj. fizički sukob, u sebi sadrži takav stupanj agresivnosti i upornosti kojim se također ispunjava element kojim se remeti javni red i mir, a zbog kojeg je potrebna zaštita javnosti. U konkretnom slučaju radi se o potrebi zaštite konkretne javnosti koju čine gledatelji utakmice, a po prirodi stvari, prisutan je i velik broj djece. Stoga, činjenični opis prekršaja koji se okr. NB i okr. DB stavlja ne teret ispunjava zakonsko biće predmetnog prekršaja.
6. Stoga je, na temelju čl. 206. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 4. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.
