Poslovni broj: Usž-166/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Šibenika, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, Šibenik, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnji ured, Zagreb, Gruška 20, radi promjene u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2807/2022-5 od 26. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2807/2022-5 od 26. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/22-07/00340, URBROJ: 541-11/4-22-2 od 28. listopada 2022.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je, kao neosnovana, žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik KLASA: UP/I-932-07/22-02/703 URBROJ: 541-26-02/10-22- 2 od 21. travnja 2021., kojim rješenjem su, po zahtjevu Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina] u inim posjedovnim listovima, inih korisnika i vlasnika katastarskih čestica, između ostalog, u posjedovnom listu 1868 k. o. [katastarska općina], na kojima je nositelj prava označen Grad Šibenik-javno dobro u općoj uporabi, k. č. br. [katastarska čestica] -nerazvrstana cesta (dosadašnje stanje) i 4102/61- prirodno neplodno zemljište, parceliraju na novonastale katastarske k. č. br. [katastarska čestica].
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog propisa. Ističe da čest.br. 4101/17, 4102/1, 4102/4 i 4102/61 k. o. [katastarska općina], predstavljaju ulice na otoku Krapnju te su iste evidentirane i upisane u katastar i zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste, a što je sukladno Zakonu o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19, 144/21, 114/22, 04/23.). Tvrdi da su odredbe Zakona o cestama u suprotnosti s odredbama koje reguliraju evidentiranje pomorskog dobra, obzirom da su nerazvrstane ceste u vlasničkom režimu, dok pomorsko dobro nije. Citirajući odredbe članka 101. stavka 2. i 133. stavka 1. Zakona o cestama naglašava da su nerazvrstane ceste neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave te da se provođenjem elaborata iste izuzimaju iz vlasničkog režima jedinice lokalne samouprave i stavljaju u poseban pravni režim pomorskog dobra, a što je u suprotnosti s citiranim odredbama Zakona o cestama. Tvrdi da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na Zakon o pomorskom dobru kad su u pitanju nerazvrstane ceste te da se isto rješenje nije smjelo donijeti. S obzirom na sve izloženo, predlaže žalbu usvojiti, poništiti prvostupanjsku presudu i presudom riješiti upravni spor.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu. Ovo iz razloga jer je, prema podacima spisa predmeta, prvostupanjski upravni sud osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koje su u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela pravilno i u potpunosti utvrđene, a iz kojih i po ocjeni ovoga Suda, proizlazi da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za provedbu predmetnog geodetskog elaborata za evidentiranje pomorskog dobra, oznake: 2021-530 u k. o. [katastarska općina] na način kako je to učinjeno prvostupanjskim rješenjem u posjedovnom listu br. 1868 (dosadašnje i novo stanje).
6. Iz podataka spisa predmeta razvidno je da je Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku zatražilo provedbu geodetskog elaborata kojim se u katastru zemljišta predlaže dioba, pored ostalih, čest.br. 4101/17, 4102/1, 4102/4 i 4102/61 k. o. [katastarska općina] i obilježavanje pomorskog dobra na novonastalim česticama, a uz koji je podnesen geodetski elaborat za evidentiranje pomorskog dobra, potvrđen od Područnog ureda za katastar Šibenik KLASA: 932-06/21-02/2804 URBROJ: 541-26-02/3-22-9 od 4. veljače 2022., koji sadrži potvrdu Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj, Povjerenstva za granice pomorskog dobra Šibensko – kninske županije KLASA: 934-04/21-01/93 URBROJ: 2182/1-04/1-21-2 od 13. prosinca 2021. kojim se potvrđuje da je geodetski elaborat izrađen u skladu s aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra na predmetnom području.
7. S obzirom na navedeno, proizlazi da je u konkretnom slučaju provedba predmetnog geodetskog elaborata izvršena sukladno relevantnim odredbama mjerodavnog materijalnog prava, na koje ukazuju javnopravna tijela i prvostupanjski sud u svojim odlukama, a osobito Pravilnika o katastru zemljišta (Narodne novine, br. 84/07., 148/09., 112/18.) i Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra („Narodne novine“, broj: 29/05.), kojima je, pored ostalog, reguliran način obilježavanja pomorskog dobra i provedba geodetskog elaborata za potrebe evidentiranje pomorskog dobra u katastru.
8. Na pravilnost takvog postupanja dodatno ukazuje i odredba članka 51. Pravilnika o katastru zemljišta, prema kojoj se katastarske čestice koje se nalaze na području za koje je uspostavljen neki posebni pravni režim označuju u popisu katastarskih čestica, odnosno u posjedovnom listu kraticom tog režima, a tako se označuju i kada samo dio katastarske čestice pripada području posebnog pravnog režima.
9. Slijedom izloženog, Sud nalazi neosnovanim žalbene prigovore tužitelja usmjerene na nemogućnost provedbe geodetskog elaborata zbog činjenice da predmetne nekretnine predstavljaju nerazvrstanu cestu te da se osporenom odlukom mijenja njezin status kao javnog dobra u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Naime, za takve tvrdnje nema podloge u prvostupanjskom rješenju iz kojeg jasno proizlazi da se način uporabe predmetne katastarske čestice ne mijenja, jer su čestice nastale diobom od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po načinu uporabe i dalje nerazvrstane ceste, a k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je i dalje po načinu uporabe prirodno neplodno zemljište. Naime, prema odredbi članka 6. Pravilnika o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra, ako je zbog načina na koji je utvrđena granica pomorskog dobra potrebno izvršiti diobu ili osnivanje katastarskih čestica, ta će se dioba, odnosno osnivanje prikazati u okviru geodetskog elaborata, čemu je ovdje udovoljeno, pa pozivanje tužitelja na Zakon o cestama ne dovodi u sumnju zakonitost osporene presude niti je od utjecaja na rješavanje ove stvari.
10. Nije pravno odlučan niti prigovor vlasničke naravi, koji tužitelj ponavlja i u žalbi, jer se u konkretnom slučaju, provedbom predmetnog geodetskog elaborata, mijenjaju isključivo oblik, površina i brojevi katastarskih čestica, pri čemu parcelacijom na novoformiranim česticama nisu promijenjeni upisi do tada evidentiranih osoba (ovdje Grada Šibenika), a niti je promijenjena ukupna površina predmetnih nekretnina (5.270 m2). Ovakvo stajalište zauzeto je i u dosljednoj upravnosudskoj praksi, primjerice presuda poslovni broj: Usž-766/19 od 19. veljače 2019.
11. Kako, dakle, tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 4. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
