Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2212/2023-3

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, Ane Grbavac, kao članice vijeća i suca izvjestitelja te Marijana Miletića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupane po punomoćniku odvjetniku Zvonimiru Raiću iz Zagreba protiv tuženika TAKSI-REMONT d.d. (OIB:92071973018), [adresa], zastupan po punomoćniku Mladenu Čaržavec, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 76 P-216/2020-20 od 30. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 76 P- 216/2020-20 od 30. lipnja 2023 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1.Utvrduje se kako je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva glede suvlasničkog udjela od 256/4141 nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], [broj ZK uloška], dvorište površine 1151,3 hvati odnosno 4141 m2, tako da se određuje uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja glede navedenog suvlasničkog udjela ove nekretnine a što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja glede ovog suvlasničkog udjela ove nekretnine, sve to u roku od petnaest dana.

2.Nalaže se tuženiku u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju troškove ovog postupka tužitelju, zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,

Podredno

2.Utvrduje se kako je tužitelj vlasnik suvlasničkog udjela od 256/4141nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], [broj ZK uloška], dvorište površine 1151,3 hvati odnosno 4141 m2, a koji dio nekretnine koji se proteže u dužini i smjeru kako je prikazano na skici koja čini sastavni dio Nalaza i mišljenja koje će biti sačinjeno od strane vještaka geodetske i građevinske struke u ovom postupku, a na način da se određuje uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja glede navedenog suvlasničkog udjela ove nekretnine a što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja glede ovog suvlasničkog udjela ove nekretnine, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja glede ovog suvlasničkog udjela ove nekretnine. Nalaže se tuženiku u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju troškove ovog postupka."

II Nalaže se tužiteljici da tuženiku nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.244,36 €/ 9.375,00 kn, u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 128/22 i 155/23- dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači odnosno-podredno-ukine i vrati prvostupanjskom sudu radi izvođenja neizvedivih dokaza (osobito u cilju utvrđenja građevinskog identiteta predmetne nekretnine i pitanja savjesnosti/nepoštenja tužiteljice i tužiteljičina oca) sve to uz obvezivanje tuženika isplatiti u roku od 15 dana tužiteljici trošak postupka.

3. Odgovor na žalbu je podnesen u kojem se navodi da nisu osnovani žalbeni navodi pa se predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je stekla valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva glede suvlasničkog udjela od 256/4141 nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], [broj ZK uloška], dvorište površine 1151,3 hvati odnosno 4141 m2, tako da se određuje uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice glede navedenog suvlasničkog udjela nekretnine a što da je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja glede tog suvlasničkog udjela nekretnine, te podredni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica vlasnik suvlasničkog udjela od 256/4141 nekretnine upisane u Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], [broj ZK uloška], dvorište površine 1151,3 hvati odnosno 4141 m2, a koji dio nekretnine da se proteže u dužini i smjeru kako je prikazano na skici koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja koje ce biti sačinjeno od strane vještaka geodetske i građevinske struke u ovom postupku, na način da se određuje uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice glede navedenog suvlasničkog udjela nekretnine što da je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužiteljice glede tog suvlasničkog udjela nekretnine.

6. Među strankama je sporno vlasništvo 256/4141 dijelova [katastarska čestica] ko [katastarska općina], dvorište površine 1151,3 hvati odnosno 4141 m2, za koji dio tužiteljica tvrdi da ima pravnu osnovu stjecanja vlasništva.

7. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da nije sporno da je cjelokupna [katastarska općina] dodijeljena pravnom predniku tuženika na korištenje rješenjem od **.**.1970. i to radi podizanja građevinskih objekata, te je u postupu pretvorbe procijenjena i ušla u temeljni kapital odnosno vlasništvo tuženika kao pravnog slijednika [obrt],

- da nije sporno da je tuženik na taj način upisan kao vlasnik 1/1 kat. čest. [katastarska čestica] pov 4141 m2, koja je predmet spora u 256/4141 dijelova (te kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], ) koje predstavljaju dvorišta ukupne površine 4611 m2,

- da uvidom u presliku zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je predmetna sporna [katastarska općina] nastala diobnim nacrtom od **.**.1969. cijepanjem od [katastarska čestica] koja je u cijeloj svojoj površini od **.**.1966. uknjižena kao društveno vlasništvo, od 1967 nacionalizirana po čl. 37. ZON sa pravom korištenja [adresa], te 1970. otpisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je uvidom u kupoprodajni ugovor od 30.06.1953. između Đ [obrt] i RĐ, razvidno kako je predmet istog građevinski materijal - drvo od tri barake, te je izričito bilo navedeno da se nikakvo pravo u odnosu na zemljište ne može izvoditi, da ovo proizlazi i iz dopisa Zagrebačke nadbiskupije od **.**.2012.. upućenog [obrt] (list 84),

- da je Uvidom u kupoprodajni ugovor od **.**.1979. (list 20-21) razvidno da RĐ prodaje, a AĐ kupuje „poslovni objekt“ dim 16x10m od čvrstog materijala sa nadstrešnicom, wc i sanitarijama, za koji su stranke još 1965 usmeno dogovorile prodaju, da se konstatira da se radi o poslovnom objektu koji je prodavatelj stekao ugovorom od **.**.1953., da je prodavatelj 1953. stekao građevni materijal- drvo od 3 barake, a ne poslovni objekt,

- da pravni prednik tužiteljice nije mogao imati nikakvu pravnu osnovu prema ugovoru od **.**.1979., budući da ta dva ugovora imaju različite predmete kupoprodaje,

- da tužiteljica ne navodi kako je RĐ stekao ono što prodaje AĐposlovni objekat“ dim 16x10m od čvrstog materijala sa nadstrešnicom, wc i sanitarijama, a tužiteljica stekla darovanjem 2003.,

- da je sud odbio dokazne prijedloge-saslušanje svjedoka, jer da se odlučne činjenice u ovom postupku dokazuju ispravama.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da se od 1946. pa do 1980. primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ), a od 1980. pa do 1. siječnja 1997. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima («Narodne novine», broj 53/91, 9/92 i 77/92, dalje - ZOVO), te od 1. siječnja 1997. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 76/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV. Temeljem paragrafa 1468. OGZ-a, a u vezi Načelnog mišljenja proširene sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretninama je dosjelost kroz 20 godina poštenog posjeda. Odredbe u pogledu vremena i kakvoće posjeda potrebnih za stjecanje vlasništva nekretnine dosjelošću, sa uračunavanjem posjedovanja prednika, sadržane su u odredbama čl. 159. st. 1-3. i čl. 160. ZOVO. Kakvoća posjeda da je bila propisana odredbama čl. 72. ZV odnosno propisana je odredbama čl. 18. ZV. Uvijek da je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno da su ispunjene određene pretpostavke, a to su: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da bude u vlasništvu (tj. da je stvar u prometu), posjed određenih kvaliteta (zakonitost i savjesnost), te vrijeme određeno zakonom. Kako je savjesnost jedna od bitnih pretpostavki za stjecanje prava dosjelošću nezavisno od postojanja odnosno nepostojanja ostalih pretpostavki nesavjestan posjednik da ne može ni u kojem slučaju dosjelošću steći pravo vlasništva bez obzira koliko taj posjed trajao. RĐ da je svakako znao da ne može izvoditi nikakvo pravo vlasništva na nekretnini budući je u ugovoru iz 1953. kojim je kupio barake-građevni materijal jasno i izričito navedeno da ne može polagati nikakvo pravo na zemljište na kojem se barake nalaze, pa tako nije mogao ni prodati daljnjim stjecateljima nekretninu, čiji sam nije mogao postati vlasnik, uključivši i tužiteljicu. Na nasljednike prelazi onakva kvaliteta posjeda kakvu je imao i ostavitelj, a posjed, oca tužiteljice nije bio zakonit jer se nije zasnivao na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva, budući se zakonitost posjeda gleda prema upisanom vlasniku. Na taj način sud da temeljem čl. 8. i 219. ZPP utvrđuje tužbeni zahtjev neosnovanim.

9. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica kao osnov stjecanja predmetne nekretnine navela darovanje, kupoprodaju, dosjelost, građenje te nadogradnju i izgradnju, na koje okolnosti je predložila izvođenje određenih dokaza i to saslušanjem svjedoka, pribave određenih spisa, radi uvida u iste, provođenjem vještačenja po vještaku geodetu i građevinaru i dr. (list spisa 79) - koje dokaze je prvostupanjski sud odbio izvesti smatrajući da se odlučne činjenice u ovom postupku dokazuju ispravama, dok o osnovu stjecanja prva vlasništva predmetne nekretnine građenjem, te nadogradnjom i izgradnjom prvostupanjska presuda ne sadrži obrazloženje.

10. Prema odredbi čl. 221.a. ZPP u kojoj je normirano pravilo o teretu dokazivanja koje je prvostupanjski sud ovdje primijenio iako se na istog nije izričito pozvao, ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

11. Pretpostavke za primjenu pravila o teretu dokazivanja ispunjene su tek kad sud izvede i u skladu s člankom 8. ZPP ocijeni dokaze koje je stranka (na kojoj je teret dokaza) predložila radi utvrđenja odlučnih činjenica.

12. Odbijajući dokazne prijedloge tužiteljice uslijed čega nisu postojale procesne pretpostavke za primjenu pravila o teretu dokazivanja, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 8. i 221.a. ZPP obzirom je navedeni propust bio od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

13. Iz naprijed navedenih razloga i činjenično stanje ostalo je nepotpuno utvrđeno radi čega se ne može ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava.

14. Slijedom navedenoga, primjenom čl. 369. ZPP prvostupanjska je presuda ukinuta i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje kako bi, imajući u vidu primjedbe ovog suda, u ponovljenom postupku otklonio uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te dopunio činjenično stanje izvođenjem po tužiteljici predloženih dokaza, a neizvedenih, nakon čega će ocjenom provedenih dokaza u smislu čl. 8. ZPP odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

15. Kako je prvostupanjska presuda ukinuta, trebalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, pa će se sukladno odredbi članka 166. st. 3. ZPP o troškovima odlučiti u konačnoj odluci.

Splitu, 4. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća:

Tihana Pivac