Poslovni broj Gž-2036/2020-10
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Helene Vlahov Kozomara, predsjednice vijeća, Ingrid Bučković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužiteljice Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Čakovec, OIB: 35997508988, koju zastupa ODO Čakovec, Građansko-upravni odjel, protiv tuženika 1.ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Bojanu Bacinger, odvjetniku u Čakovcu, 2. K-žbuka d.o.o. u stečaju, Strahoninac, Kolodvorska 3, OIB: 06610373467, zastupanog po stečajnoj upraviteljici Vandi Kovačević Gelenčer iz Virovitice, a ona po punomoćniku Domagoju Krpini, odvjetniku u Varaždinu i 3. Đurkin d.o.o., Čakovac, Braće Graner 1, OIB: 54258964237, zastupanog po punomoćniku Slavku Mitroviću, odvjetniku u Čakovcu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Šimi Lukačić, odvjetniku u Biogradu na Moru, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbama stranaka i umješača podnesenim protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj P- 25/18-77 od 29. ožujka 2019., na sjednici održanoj 4. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
1. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj P-25/18-77 od 29. ožujka 2019. u točki 2. i 4. izreke u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na trećetuženika Đurkin d.o.o. te u odluci o troškovima postupka iz točke 6. izreke u dijelu u kojem je naloženo tužiteljici da naknadi trećetuženiku Đurkin d.o.o. troškove postupka u iznosu od 7.751,02 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.
2. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužiteljice preinačava se odluka o troškovima postupka iz točke 6. izreke iznad dosuđenih 7.751,02 eura i sudi:
Odbija se zahtjev trećetuženika Đurkin d.o.o. za naknadu troškova postupka u iznosu od 26.196,15 eura (slovima: dvadesetšesttisućastodevedesetšest- eurapetnaestcenti) s pripadajućim zateznim kamatama.
r i j e š i o j e
1. Prihvaćaju se žalbe prvotuženika ŽZ, drugotuženika K- žbuka d.o.o. i umješača te se ukida presuda Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj P-25/18-77 od 29. ožujka 2019. u točki 1. i 3. izreke te u točki 2. i 4. izreke u odnosu na drugotuženika, kao i u odluci o troškovima postupka iz točke 5. izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
2. Odbacuje se žalba prvotuženika ŽZ podnesena protiv točke 2.,3. i 4. izreke prvostupanjske presude, kao nedopuštena.
3. Odbacuje se žalba drugotuženika K-žbuka d.o.o. podnesena protiv točke 2. i 4. izreke prvostupanjske presude u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na trećetuženika Đurkin d.o.o., kao nedopuštena.
4. Odbacuje se žalba trećetuženika Đurkin d.o.o. podnesena protiv točke 1. i 3. izreke prvostupanjske presude i dosuđujućeg dijela točke 2. i 4. izreke prvostupanjske presude te odluke o troškovima postupka iz točke 5. izreke prvostupanjske presude, kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je :
„1. Dva ugovora o prodaji od 22. ožujka 2010., sklopljena između ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao prodavatelja, i K-ŽBUKA d.o.o., OIB: 06610373467, iz [adresa], kao kupca, vezano uz kupoprodaju nekretnina i to:
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1987 vrtal od 545 m2, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 3229/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 1. etaža, stambena jedinica oznake "S1", korisne površine 152,10 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, spavaće sobe i terase u prizemlju, stubišta, dnevne sobe sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice i balkona na prvom katu te stubišta, dvije spavaće sobe i wc-a u potkrovlju, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 1 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 144,24 m2 i sve označeno žutom bojom, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 1193/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 2. etaža, stambena jedinica oznake "S2", smještena u prizemlju građevine, korisne površine od 55,54 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, dvije spavaće sobe i terase, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 2 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 49,35 m2 i sve označeno crvenom bojom, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 1159/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 3. etaža, stambena jedinica oznake "S3", smještena u prizemlju građevine, korisne površine od 53,71 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, dvije spavaće sobe i terase, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 3 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 47,52 m2 i sve označeno zelenom bojom, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 1232/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 4. etaža, stambena jedinica oznake "S4", smještena na prvom katu građevine, korisne površine od 51,89 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, dvije spavaće sobe i balkona, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 4 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 50,84 m2 i sve označeno modrom bojom, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 1186/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 5. etaža, stambena jedinica oznake "S5", smještena na prvom katu građevine, korisne površine od 50,05 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, dvije spavaće sobe i balkona, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 5 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 49,00 m2 i sve označeno ljubičastom bojom, u 1/1 dijela, sve u roku od 15 dana.
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 2001/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 6. etaža, stambena jedinica oznake "S6", smještena u potkrovlju građevine, korisne površine od 99,17 m2, koja se sastoji od hodnika, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, wc-a, kupaonice, tri spavaće sobe i terase, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 6 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 94,02 m2 i sve označeno plavom bojom, u 1/1 dijela, u roku od 15 dana;
gube učinak prema tužiteljici Republici Hrvatskoj u dijelu koliko je potrebno za namirenje tužiteljičine tražbine u iznosu od 2.145.244,06 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 3. ožujka 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se utvrđuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjih dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet (5) postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
2. Drugotuženik K-ŽBUKA d.o.o. u stečaju, OIB: 06610373467, iz [adresa], dužan je dopustiti da tužiteljica svoju tražbinu prema prvotuženiku ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u iznosu od 2.145.244,06 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 3. ožujka 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se utvrđuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjih dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet (5) postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, namiri prodajom nekretnina upisanih u:
- z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kčbr [katastarska čestica] Matlovac pašnjak povr. 602 m2 u 1/1 dijela, u roku 15 dana,
dok se u dijelu tužbenog zahtjeva u toj točci u odnosu na trećetuženika ĐURKIN d.o.o., OIB: 54258964237, iz Čakova, B. Graner 1, tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
3. Drugotuženik K-ŽBUKA d.o.o. u stečaju, OIB: 06610373467, iz [adresa], dužan je dopustiti da tužiteljica svoju tražbinu prema prvotuženiku ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u iznosu od 2.145.244,06 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 3. ožujka 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se utvrđuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjih dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet (5) postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, namiri prodajom nekretnina upisanih u:
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 1193/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 2. etaža, stambena jedinica oznake "S2", smještena u prizemlju građevine, korisne površine od 55,54 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, dvije spavaće sobe i terase, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 2 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 49,35 m2 i sve označeno crvenom bojom, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 1159/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 3. etaža, stambena jedinica oznake "S3", smještena u prizemlju građevine, korisne površine od 53,71 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, dvije spavaće sobe i terase, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 3 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 47,52 m2 i sve označeno zelenom bojom, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 2001/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 6. etaža, stambena jedinica oznake "S6", smještena u potkrovlju građevine, korisne površine od 99,17 m2, koja se sastoji od hodnika, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, wc-a, kupaonice, tri spavaće sobe i terase, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 6 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 94,02 m2 i sve označeno plavom bojom, u 1/1 dijela, sve u roku od 15 dana.
4. Drugotuženik K-ŽBUKA d.o.o. u stečaju, OIB: 06610373467, iz [adresa], dužan je dopustiti da tužiteljica svoju tražbinu prema prvotuženiku ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u iznosu od 2.145.244,06 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 3. ožujka 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se utvrđuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjih dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet (5) postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, namiri prodajom nekretnina upisanih u:
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 3229/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 1. etaža, stambena jedinica oznake "S1", korisne površine 152,10 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, spavaće sobe i terase u prizemlju, stubišta, dnevne sobe sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice i balkona na prvom katu te stubišta, dvije spavaće sobe i wc-a u potkrovlju, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 1 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 144,24 m2 i sve označeno žutom bojom, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 1232/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 4. etaža, stambena jedinica oznake "S4", smještena na prvom katu građevine, korisne površine od 51,89 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, dvije spavaće sobe i balkona, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 4 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 50,84 m2 i sve označeno modrom bojom, u 1/1 dijela;
- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],čest. br. 1467 put Gaja od 559 m2 (stambena zgrada od 203 m2 i dvorište od 356 m2), u 1186/10000 dijela, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, 5. etaža, stambena jedinica oznake "S5", smještena na prvom katu građevine, korisne površine od 50,05 m2, koja se sastoji od ulaza, dnevnog boravka sa kuhinjom i blagavaonom, kupaonice, dvije spavaće sobe i balkona, kojoj pripada slijedeći sporedni dio: parkirno mjesto oznake PM 5 površine 15,00 m2, što čini ukupnu korisnu vrijednost od 49,00 m2 i sve označeno ljubičastom bojom, u 1/1 dijela, sve u roku 15 dana,
dok se u dijelu tužbenog zahtjeva u toj točci u odnosu na trećetuženika ĐURKIN d.o.o., OIB: 54258964237, iz Čakova, B. Graner 1, tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
5. Nalaže se 1. tuženiku i 2. tuženiku da tužiteljici nadoknade parnični trošak u iznosu od 182.806,20 kn, u roku od 15 dana.
6. Nalaže se tužiteljici da 3. tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 255.775,00 kn, u roku od 15 dana. „
2. Protiv navedene presude žalbu su podnijele stranke i umješač na strani tuženika.
3. Tužiteljica pobija odbijajući dio prvostupanjske presude (točka 2. i 4. izreke u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na trećetuženika) te odluku o troškovima postupka iz točke 6. izreke, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle iz žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev i u odnosu na trećetuženika, uz obvezivanje trećetuženika na naknadu troškova postupka tužiteljici, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Zahtjeva naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Prvotuženik ŽZ (dalje: prvotuženik) je podnio žalbu protiv točke 1.,2., 3. i 4. izreke prvostupanjske presude te odluke o troškovima postupka iz točke 5. izreke, iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. ZPP-a s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Zahtjeva naknadu troškova žalbenog postupka.
5.Drugotuženik K-žbuka d.o.o. (dalje: drugotuženik) je podnio žalbu protiv točke 1., 2.
3., 4. i 5. izreke prvostupanjske presude, te odluku o troškovima postupka iz točke 5. izreke, iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. ZPP-a s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Zahtjeva naknadu troškova žalbenog postupka.
6. Trećetuženik Đurkin d.o.o. (dalje:trećetuženik) je podnio žalbu protiv dosuđujućeg dijela prvostupanjske presude (točka 1. i 3. izreke te dosuđujući dio točke 2. i 4. izreke) te odluke o troškovima postupka iz točke 5. i 6. izreke, pozivom na sve žalbene razloge propisane čl. 353. st. 1. ZPP-a s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Zahtjeva naknadu troškova žalbenog postupka.
7. Umješač je podnio žalbu sadržajno pobijajući dosuđujući dio prvostupanjske presude iz točke 1., 2., 3. i 4. izreke, iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. ZPP-a s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Zahtjeva naknadu troškova žalbenog postupka.
8. Tužitelj, prvotuženik i drugotuženik nisu podnijeli odgovore na žalbe, dok je trećetuženik u odgovorima na žalbe tužitelja, prvotuženika, drugotuženika i umješača osporio žalbene navode tužitelja u cijelosti, a žalbene navode prvotuženika, drugotuženika i umješača djelomično, uz prijedlog da se žalba tužitelja odbije kao neosnovana u cijelosti, a žalba prvotuženika, drugotuženika i umješača da se odbije djelomično sukladno navodima trećetuženika, uz naknadu troškova odgovora na žalbu trećetuženiku.
9. Žalba prvotuženika u dijelu kojim pobija dosuđujući dio točke 2. , 3. i 4. izreke prvostupanjske presude u smislu čl. 358.st.3. ZPP-a nije dopuštena, budući da u tom dijelu tužbeni zahtjev nije prihvaćen u odnosu na prvotuženika pa isti nije ovlašten za podnošenje žalbe.
10. Žalba drugotuženika podnesena protiv odbijajućeg dijela točke 2. i 4. izreke prvostupanjske presude također nije dopuštena u smislu čl. 358.st.3. ZPP-a, s obzirom da se u tom dijelu ne odnosi na drugotuženika, već na trećetuženika, slijedom čega nije ovlašten za podnošenje žalbe protiv tog dijela presude.
11. Žalba trećetuženika u dijelu kojim pobija točku 1. i 3. izreke i dosuđujući dio točke 2. i 4. izreke prvostupanjske presude te odluku o troškovima postupka iz točke 5. izreke nije dopuštena u smislu čl. 358.st.3. ZPP-a, s obzirom da se u tom dijelu pobijana presuda ne odnosi na trećetuženika pa nije ovlašten na podnošenje žalbe.
12. Stoga su žalbe prvotuženika, drugotuženika i trećetuženika u djelu u kojem su nedopuštene primjenom čl. 366. st.1.ZPP-a odbačene, kao u točki 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja.
13. Žalba tužitelja je djelomično osnovana, dok su žalbe prvotuženika, drugotuženika i trećetuženika u dijelu u kojem su dopuštene, kao i žalba umješača osnovane.
14. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da dva ugovora o prodaji sklopljena 22. ožujka 2010. između prvotuženika kao prodavatelja i drugotuženika kao kupca za nekretnine pobliže navedene u točki I. izreke pobijane presude gube učinak prema tužiteljici u dijelu u kojem je potrebno za namirenje tužiteljičine tražbine prema prvotuženiku u iznosu od 2.145.244,06 kn sa pripadajućim zateznim kamatama, uz zahtjev da drugotuženik i trećetuženik trpe da tužiteljica svoju tražbinu prema prvotuženiku namiri prodajom tih nekretnina kako je to pobliže naveden u točki 2., 3. i 4. izreke pobijane presude.
15. Prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrđuje:
- da je tužiteljica donijela rješenje o ovrsi od 9. srpnja 2009. protiv prvotuženika radi naplate poreza i drugih javnih davanja, pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnina temeljem ovršne isprave za dug na dan 3. srpnja 2009. u iznosu od 1.058.862,23 kn (glavnica 1.004.298,35 kn, kamata 54.563,88 kn),
- da prema stanju računa poreznog obveznika na dan 16. veljače 2011. dospjelo dugovanje prvotuženika iznosi 2.145.244,06 kn,
- da je Ugovor o prodaji od 22. ožujka 2010. sklopljen između prvotuženika, kao prodavatelja i drugotuženika, zastupanog po prvotuženiku kao direktoru društva, kao kupca, a kojim ugovorom prodavatelj prodaje kupcu nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 1987 što u naravi predstavlja Vrtal ukupne površine od 545 m2, za kupoprodajnu cijenu od 130.000,00 kn,
- da je prethodno navedeni ugovor prijavljen Poreznoj upravi, Područnom uredu Zadar, Ispostava Biograd na Moru te je utvrđena osnovica poreza na promet nekretnina u iznosu od 272.500,00 kn,
- da je Ugovor o kupoprodaji od 22.ožujka 2010. sklopljen između prvotuženika kao vlasnika obrta za graditeljstvo "[obrt], kao prodavatelja i drugotuženika zastupanog po prvotuženiku kao direktoru društva, kao kupca, a kojim ugovorom prodavatelj prodaje kupcu nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 591/2 što u naravi predstavlja oranicu i maslinjak ukupne površine od 553 m2, za kupoprodajnu cijenu od 130.000,00 kn,
- da je prethodno navedeni ugovor prijavljen Poreznoj upravi, Područnom uredu Zadar, Ispostava Biograd na Moru te je utvrđena osnovica poreza na promet nekretnina u iznosu od 671.800,00 kn,
- da su Sporazum o osnivanju osiguranja nenovčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretninama od 29. rujna 2010. sklopili trećetuženik , kao vjerovnik i predlagatelj osiguranja, drugotuženik, kao dužnik i protivnik osiguranja, te prvotuženik kao vlasnik obrta za graditeljstvo [obrt], kao dužnik, a kojim sporazumom su utvrdili da trećetuženik ima prema prvotuženiku kao vlasniku obrta za graditeljstvo [obrt] novčanu tražbinu u iznosu od 120.452,30 kn, kao i da sukladno Ugovoru o poslovnoj suradnji od 29. rujna 2010. trećetuženik i drugotuženik ugovaraju da trećetuženik izvrši investiciju u izgradnju objekta na nekretnini u vlasništvu drugotuženika čk.br. 591/2 oznake oranica i maslinjak površine 553 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] jakov u predviđenom iznosu od 1.082.648,00 kn (čl.1.). Ugovorne strane suglasno su utvrdile da je drugotuženik. vlasnik nekretnina čk.br. 1987 k. o. [katastarska općina] i č.br. 591/2 k. o. [katastarska općina] jakov (čl.2.) te su ugovorili da radi osiguranja tražbine trećetuženika iz članka 1. Sporazuma, drugotuženik prenosi na trećetuženika pravo vlasništva na tim nekretninama, uz istodobnu zabilježbu da je vlasništvo preneseno radi osiguranja novčanog potraživanja predlagatelja osiguranja u iznosu od 1.300.000,00 kn s pripadajućim kamatama, troškovima i davanjima koja bi mogla nastati u vezi naplate tražbine (čl. 3.),
- da je rješenjem o osiguranju Općinskog suda u Zadru br. Ovr-1267/10 od 12. travnja 2010., radi osiguranja predmetne tražbine tužiteljice određena uknjižba založnog prava u korist tužiteljice na nekretninama koje su predmet ovog spora, uz nalog Zemljišnoknjižnom odjelu Stalne službe u Biogradu na Moru da provede uknjižbu založnog prava,
- da je navedeno rješenje o osiguranju ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zadru br. Gž-1685/10 od 14. lipnja 2010. te je predmet vraćen sudu na ponovni postupak, u kojem je doneseno pravomoćno rješenje br. Ovr-2395/10 od 30.rujna 2010. kojim je odbijen prijedlog tužiteljice za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava,
- da je prema podacima Porezne uprave prosječna tržišna vrijednost građevinskog zemljišta površine 0-1000 m2 u 2011. za k. o. [katastarska općina] iznosila 698,68 kn/m2, a za k. o. [katastarska općina] jakov 1.163,59 kn/m2,
- da je rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu br. St-388/13-6 od 18.listopada 2013. otvoren stečajni postupak na imovinom dužnika pojedinca ovdje prvotuženika kao vlasnika obrta [obrt] s danom 22.listopada 2013., koji postupak je zaključen rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu br. St-388/13-26 od 18. studenog 2014.,
- da prema potvrdi Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Sjeverna Hrvatska, Ispostava Čakovec od 19. prosinca 2016. prvotuženik kao porezni obveznik na dan 19. prosinca 2016. duguje iznos 11.091,36 kn javnih davanja i to porez na dodanu vrijednost u iznosu od 107,28 kn, sudske pristojbe u iznosu od 10.184,08 kn novčane kazne MUP u iznosu od 800,00 kn,
- da je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga nekretnina kčbr. [katastarska čestica] iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sada upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kčbr. [katastarska čestica] Matlovac pašnjak površine 602 m2, a nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sada upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao čest.br. 1467 put Gaja od 559 m2,
- da je u zemljišnim knjigama čest.br. 1467 k. o. [katastarska općina] jakov etažirana u 6 etaža, te da je na 2., 3. i 6. etaži odnosno stambenim jedinicama oznake "S2" , „S3“ i „S6“ upisana na drugotuženika, dok su na etažama 1., 4. i 5. odnosno stambenim jedinicama oznake "S1" , „S4“ i „S5“ upisane druge osobe koje nisu stranke u ovom postupku,
- da se pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim borjem Ovr-2596/11 vodi ovršni postupak radi naplate predmetne tražbine tužiteljice na nekretnini VI Etaža 4/33 dijela čest.z. 591/6 kuća i dvor s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo stambenog prostora na katu građevine označeno slovom F i obojeno plavom bojom u površini od 38,40 m2, [broj poduloška], izgrađeno na čest. zem. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s time da je rješenjem suda obustavljena ovrha u odnosu na ovršenika ovdje prvotuženika, a nastavljena protiv treće osobe DZ, kao novog ovršenika.
16. Imajući u vidu prethodna činjenična utvrđenja, a prihvaćajući stanje računa poreznog obveznika prvotuženika ŽZ na dan 16. veljače 2011. kao vjerodostojno, prvostupanjski sud utvrđuje da tužiteljica ima prema prvotuženiku dospjelu tražbinu u iznosu od 2.145.244,06 kn s osnova neplaćenih poreza i drugih javnih davanja prema pravomoćnom i ovršnom rješenju tužiteljice broj: UP/I-415- 02/2008-001/00248 od 9. srpnja 2009..
17. Nadalje, cijeneći da je prvotuženik primio pravomoćno i ovršno rješenje tužiteljice od 9. srpnja 2009. te da je 22. ožujka 2010. sklopio dva ugovora o prodaji sa drugotuženikom, i to jedan ugovor kao fizička osoba, a drugi kao vlasnik obrta, a ujedno i kao direktor drugotuženika, prvostupanjski sud zaključuje da je u vrijeme sklapanja tih ugovora prvotuženik znao da prema tužiteljici postoji nepodmireni dug i da je tražbina dospjela, te da nema dovoljno sredstava za ispunjenje tužiteljičine tražbine, a što je bilo poznato i drugotuženiku kao kupcu, s obzirom da je prvotuženik ujedno bio i direktor drugotuženika.
18. Stoga, prvostupanjski sud zauzima pravno shvaćanje da su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 66. i čl. 67.st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., dalje:ZOO),za pobijanje dužnikove pravne radnje, konkretno predmetna dva ugovora o prodaji sklopljena između prvotuženika i drugotuženika pa prihvaća tužbeni zahtjev na utvrđenja da ti ugovori gube pravni učinak u odnosu na tužiteljicu u dijelu u kojem je to potrebno za namirenje njezine tražbine u iznosu od 2.145.244,06 kn s pripadajućim zateznim kamatama, kao i pozivom na čl. 70. ZOO-a tužbeni zahtjev da drugotuženik trpi namirenje tražbine tužiteljice prodajom predmetnih nekretnina.
19. Pri tome, prvostupanjski sud otklanja prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice, a cijeneći da se ovaj postupak vodi radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji te trpljenja namirenja tražbine tužiteljice koju ima prema prvotuženiku pa da nije odlučno što je tijekom postupka nad drugotuženikom otvoren i zatvoren stečajni postupak.
20. Također, prvostupanjski sud otklanja prigovor promašene pasivne legitimacije pozivom na čl. 69. st. 2.ZOO-a, a cijeneći da se tužba za pobijanje dužnikovih pravnih radnji podnosi protiv dužnika i treće osobe s kojom ili u čiju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopćih pravnih slijednika, kao što da je slučaj u ovom predmetu.
21. Vezano za tužbeni zahtjev u odnosu na trećetuženika, prvostupanjski sud utvrđuje da na temelju izvedenih dokaza nije razvidno da li je i kada rješenje Općinskog suda u Zadru br. Ovr-1267/10 od 12. travnja 2010. dostavljeno Zemljišnoknjižnom odjelu Biograd na Moru radi uknjižbe založnog prava te da li je donijeto rješenje o uknjižbi založnog prava odnosno brisanju, kao i da iz zemljišnoknjižnih izvadaka koji prileže spisu za predmetne nekretnine nije moguće utvrditi postojanje plombe na predmetnim nekretninama, zaključuje da trećetuženik u vrijeme sklapanja Sporazuma o osnivanju osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na predmetnim nekretnini od 29. rujna 2010. nije znao da bi postojala plomba, odnosno da bi postojao dug prvotuženika prema tužiteljici. Stoga, zauzima pravno shvaćanje da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 66. i čl. 67.ZOO-a za prihvaćanje tužbenog zahtjeva u odnosu na trećetuženika pa u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
22. Odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud temelji na čl. 154.st.1. ZPP-a pa cijeneći da su prvotuženik i drugotuženik u cijelosti izgubili parnicu obvezuje ih na naknadu troškova postupka tužiteljici u visini odmjerenoj prema čl. 155. ZPP-a
23. Povodom žalbe tužitelja kojom se pobija odbijajući dio prvostupanjske presude, ovaj sud je pazeći po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st.2. ZPP-a na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.1.toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem tog pobijanog dijela presude nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.
24. Tužiteljica se žalbom neosnovano poziva na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
25. Naime, tužiteljica žalbenim navodima neosnovano osporava zaključak prvostupanjskog suda da trećetuženik u vrijeme sklapanja Sporazuma o osnivanju osiguranja nenovčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretninama od 29. rujna 2010. nije imao saznanja o dospjeloj tražbini tužiteljice prema prvotuženiku. To iz razloga jer je prvostupanjski sud suprotno žalbenim navodima pravilno zaključio da na temelju izvedenih dokaza nije moguće utvrditi da je u vrijeme sklapanja tog sporazuma u zemljišnim knjigama postojala plomba zaprimljenog rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1267/10 od 12. travnja 2010., a kojim je radi osiguranja predmetne tražbine tužiteljice bio određen upis založnog prava na predmetnim nekretninama u korist tužiteljice, budući da iz nijednog dokaza ne proizlazi da bi takva plomba bila stavljena u zemljišnoknjižnom ulošku u kojem su bile upisane predmetne nekretnine pa trećetuženik uvidom u zemljišne knjige nije mogao doći do saznanja o tražbini tužiteljice.
25.1.Pri tome, okolnost da je sud odredio dostavu rješenja o osiguranju o zemljišnoknjižnom odjelu nije od utjecaja na prethodni zaključak u situaciji kada nije utvrđeno da je zemljišnoknjižni odjel sukladno čl. 98. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., dalje:ZZK) na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis učinio vidljivim dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen odnosno upisao plombu da je zatražen upis.
25.2. Žalbeni navodi kojima se tužitelj poziva da je u postupku osiguranja prvotuženika zastupao odvjetnik koji u ovom postupku zastupa trećetužnika te da je trećetuženik kao osoba koja je bila u poslovnoj suradnji sa prvotuženikom i drugotuženikom zasigurno provjerio njihovu solventnost prije sklapanja predmetnog Sporazuma o osnivanju osiguranja nenovčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretninama od 29. rujna 2010., predstavljaju nove činjenice koje sukladno čl. 352. st.1. ZPP-a nije moguće s uspjehom iznositi tek u žalbi, a niti je tužitelj radi utvrđivanja tih činjenica tijekom postupka predlagao nijednog dokaza.
26. Tužitelj se žalbom neosnovano poziva na žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
27. Naime, iako se prvostupanjski sud pogrešno pozvao na odredbu čl. 67.st.1. ZOO- a kada je odbio tužbeni zahtjev jer ta odredba ne dolazi u primjenu s obzirom da trećetuženik nije treća osoba s kojom su ili u čiju korist su sklopljeni predmetni ugovori o prodaji, pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je na jednak način odlučiti o tom dijelu tužbenog zahtjeva.
28. Mjerodavno pravo u odnosu na trećetuženika sadržano je u odredbi čl. 69. ZOO- a, kojom je propisano da se pravna radnja dužnika pobija tužbom ili prigovorom (st.1.). Tužba za pobijanje podnosi se protiv dužnika i treće osobe s kojom je ili u čiju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopćih pravnih sljednika (st.2.).Ako je treći otuđio nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tužba se može podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tu korist otuđio besplatnim poslom, tužba se može podnijeti protiv pribavitelja i ako on to nije znao (st.3.). Tuženik može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obvezu (st.4.).
29. U konkretnom slučaju prvotuženik je predmetnim ugovorima o prodaji prenio na drugotuženika pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, nakon čega je drugotuženik raspolagao tim nekretninama na način da je Sporazumom o osnivanju osiguranja nenovčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretninama od 29. rujna 2010. sklopljenim s trećetuženikom prenio nekretnine u vlasništvo trećetuženika radi osiguranja njegove tražbine pema prvotuženiku i drugotuženiku. Dakle, riječ je o naplatnom pravnom poslu pa je za prihvaćanje tužbenog zahtjeva u odnosu na trećetuženika kao pribavitelja sukladno čl. 69.st.3. ZOO-a potrebno je da je trećetuženik znao da se ugovori o prodaji mogu pobijati. Kako je izvedenim dokazima utvrđeno da trećetuženik u vrijeme sklapanja Sporazuma nije znao za postojanje dospjele tražbine tužiteljice prema prvotuženiku, odnosno da su ugovori o prodaji sklopljeni na štetu tužiteljice, dakle da se pribavljanje njegova prednika, drugotuženika moglo pobijati sukladno čl. 66. i 67. ZOO-a, to nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 69.st.3. ZOO-a za prihvaćanje tužbenog zahtjeva u odnosu na trećetuženika. Stoga je tužbeni zahtjev u odnosu na trećetuženika pobijanom presudom pravilno odbijen.
30. Međutim, osnovano se tužitelj žalbom poziva na pogrešnu primjenu materijalnog prava prilikom donošenja odluke o troškovima postupka .
30.1. To iz razloga jer je odluka o troškovima postupka u odnosu na trećetuženika donesena pogrešnom primjenom čl. 154.st.1., čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.,dalje:Tarifa/15.) koja je bila na snazi u vrijeme donošenja pobijane odluke.
30.2. Naime, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio odredbu čl. 155. st.1. ZPP-a kada je priznao trećetuženiku trošak za sastav podnesaka od 14. listopada 2013., 7. prosinca 2018. i 11. veljače 2019., kako se to osnovano žalbom poziva tužitelj. To iz razloga jer u navedenim podnescima trećetuženik u bitnome samo ponavlja već ranije iznesene navode, a pored toga podnesci su predani sudu najranije do dva dana prije ročišta pa su navodi iz istih mogli biti izneseni i na ročištu, slijedom čega nije riječ o podnescima koji su bili potrebni za vođenje parnice u smislu čl. 155. st.1. ZPP-a. Također, osnovano tužitelj osporava trošak sastava žalbe protiv rješenja kojim je sud odlučio o prigovoru stvarne i mjesne nenadležnosti broj P-207/11 od 2. rujna 2014., budući da trećetuženik nije uspio u tom žalbenom postupku pa mu u smislu čl. 154. st.1. ZPP-a ne pripada pravo na naknadu tog troška u iznosu od 13.412,40 kn. Stoga je prvostupanjski sud za navedene radnje pogrešno primijenio materijalno kada je dosudio tužitelju naknadu troškova postupka u iznosu od 107.299,90 kn jer je u tom dijelu njegov zahtjev neosnvoan, dok je suprotno žalbenim navodima pravilno priznao trećetuženiku zatraženi trošak u iznosu od 312,50 kn prema Tbr. 32. toč.1. Tarife sa uključenim PDV-om (Tbr.42.).
30.3. Nadalje, osnovano se tužitelj žalbom poziva da je prvostupanjski sud pogrešno odmjerio trošak trećetuženika prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 2.145.244,06 kn. Naime, tužitelj je u tužbi vrijednost predmeta spora označio u iznosu od 944.300,00 kn. Prvostupanjski sud je povodom prigovora trećetuženika da vrijednost predmeta spora treba odrediti u iznosu od 2.145.244,06 kn donio rješenje kojim je odredio da vrijednost predmeta spora iznosi 944.300,00 kn. Takva odluka je pravilna i na zakonu osnovana budući da je predmet spora zahtjev upravljen na pobijanje dužnikovih pravnih pa je u smislu čl. 40. st. 2. ZPP-a mjerodavna vrijednost predmeta spora koju je tužitelj označio u tužbi, a koja i prema ocijeni ovog sud nije suviše nisko naznačena. Pri tome, točno je da je tužitelj suglasno s trećetuženikom tijekom postupka izmijenio označenu vrijednost predmeta spora na iznos od 2.145.244,06 kn, međutim stranke tijekom postupka nisu ovlaštene utvrđivati drugačiju vrijednost predmeta spora od one koja je označena u tužbi. Stoga je u konkretnom slučaju prilikom odmjeravanja troškova postupka mjerodavna vrijednost predmeta spora u iznosu od 944.300,00 kn, a što sukladno Tbr.7. toč.1. Tarife/15 iznosi 945 bodova tj.9.450,00 kn (Tbr.50) odnosno 11.812,50 kn sa uključenim PDV-om (Tbr.42.). Stoga je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je trećetuženiku priznao troškove postupka za pojedine radnje prema Tbr.7.t.1. Tarife u iznosu od po 26.825,00 kn sa uključenim PDV-om (Tbr.42.) odnosno u ukupnom iznosu od 160.950,00 kn (za šest radnji), već trećetuženiku za te radnje pripada naknada troškova postupka u ukupnom iznosu od 70.875,00 kn, dok se zahtjev trećetuženika za iznos od 90.075,00 kn ukazuje neosnovanim.
30.4. Slijedom navedenog, pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je odbiti zahtjev trećetuženika za naknadu troškova postupka u ukupnom iznosu od 197.374,90 kn (107.299,90 kn + 90.075,00 kn) (26.196,15 eura prema fiksnom tečaju 1 euro=7,53450 kn).
31. U odnosu na žalbe prvotuženika i drugotuženika, prije svega valja reći da donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.toč.3. ZPP-a na koju se tuženici sadržajno pozivaju u žalbi ističući da prvostupanjski sud nakon otvaranja stečajnog postupka nad drugotuženikom nije stvarno nadležan za suđenje u ovom postupku.
31.1. Odredbom čl. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine broj 57/11., dalje: ZIDZPP/11) izmijenjena je odredba čl. 34.b toč. 5. prema kojoj trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude: „5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu stečaja, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud (čl. 34. st. 1.), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečaja dovršit će se pred sudovima pred kojima su pokrenuti“. Navedena odredba sukladno čl. 53. ZIDZPP/11 primjenjuje se na ovaj postupak koji je na dan stupanja na snagu tog zakona bio u tijeku.
31.2. U konkretnom slučaju tužba u je podnesena Općinskom sudu u Čakovcu 3. ožujka 2011., a stečajni postupak nad drugotuženikom otvoren je rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-714/16 od 2. listopada 2017., dakle pravne posljedica otvaranja stečajnog postupka nad drugotuženikom nastupile su nakon podnošenja tužbe, slijedom čega se sukladno čl. 2. u vezi čl. 53. st. 1. ZIDZPP/11 ovaj postupak ima dovršiti pred sudom pred kojim je pokrenut dakle Općinskim sudom u Čakovcu, slijedom čega taj sud neovisno o otvaranju stečajnog postupka nad drugotuženikom ostaje stvarno nadležan za suđenje u ovom sporu.
32. Međutim, osnovano se prvotuženik, drugotuženik i umješač pozivaju na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.toč.11. ZPP-a budući da prvostupanjski sud nije dao razloge o svim odlučnim činjenicama.
33. Naime, prvotuženik i drugotuženik su tijekom postupka, a što ponavljaju i u žalbama, prigovarali aktivnoj legitimaciji tužitelja, između ostalog s obzirom na činjenicu da se tijekom postupka nad obrtom prvotuženika vodio stečajni postupak. Međutim, o toj odlučnoj činjenici prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije dao nijednog razloga.
34. Nije sporno da je tijekom ovog postupka nad obrtom prvotuženika otvoren i zaključen stečajni postupak pred Trgovačkim sudom u Varaždinu koji se vodio pod poslovnim brojem St-388/13, u kojem postupku je tužiteljica prijavila predmetnu tražbinu, koju prvotuženik nije osporio.
35. Prema odredbi čl. 2. st.1. Stečajnog zakona ("Narodne novine" br. 44/96., 161/98., 29/99., 129/00., 123/03., 197/03., 187/04., 82/06., 116/10., 25/12., 133/12., 45/13., dalje:SZ/96) koji je bio na snazi u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nad imovinom prvotuženika kao dužnika pojedinca, stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Istovjetno je propisano i čl. 2. sada važećeg Stečajnog zakona ("Narodne novine" br. 71/15., 104/17., 36/22., 27/24., dlaej:SZ/15)
36. Imajući u vidu cilj stečajnog postupka, a to je ravnomjerno namirenje svih stečajnih vjerovnika, proizlazi da pojedini stečajni vjerovnici nakon otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom ne bi mogli pobijati pravne radnje dužnika samo u svoju korist, već isključivo u korist stečajne mase radi namirenja svih stečajnih vjerovnika prema pravilima o stečajnom postupku jer bi se u suprotnom pogodovalo samo jednom od stečajnih vjerovnika i time bi se remetilo ujednačeno namirenje svih stečajni vjerovnika što bi bilo protivno cilju provedbe stečajnog postupka.
37. U konkretnom slučaju tužitelj je podnio tužbu radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji sukladno odredbama čl. 66. do 71. ZOO-a, dakle riječ je o parnici radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji izvan stečaja, međutim tijekom postupka nad prvotuženikom je otvoren i zaključen stečajni postupak. Dakle, tijekom postupka se promijenila pravna situacija jer prema pravilima o pobijanju pravnih radnji u stečaju propisanim SZ-om pobojna pravna radnja gubi pravni učinak u odnosu na stečajnu masu te je protivna strana dužna u stečajnu masu vratiti sve imovinske koristi koje je stekla na osnovu pobijene radnje (čl. 141. SZ/96 odnosno čl. 212. SZ/15), dok usvajanjem tužbenog zahtjeva pobojna radnja gubi učinak samo prema tužiteljici i time je omogućeno namirenje samo njezine tražbine, a što je protivno cilju provođenja stečajnog postupka. Stoga je stečajni postupak nad prvotuženikom odlučna činjenica o kojoj ovisi aktivna legitimacija tužiteljice u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev, a glede koje činjenice prvostupanjski sud nije iznio nijednog razloga.
38. Pri tome, odredbom čl. 197. st.1. i 2. SZ/96 propisano je da stečajni vjerovnici mogu nakon zaključenja stečajnoga postupka protiv dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine odnosno da stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik nije osporio na ispitnom ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti postupak ovrhe na temelju rješenja kojim je njihova tražbina utvrđena. S neosporenom tražbinom izjednačena je tražbina osporavanje koje nije uspjelo. Međutim, neovisno o takvom ovlaštenju stečajnih vjerovnika pitanje aktivne legitimacije vjerovnika za pobijanje dužnikovih pravnih radnji ovisi o postavljenom tužbenom zahtjevu s obzirom da je cilj stečajnog postupka ravnomjerno namirenje svih stečajnih vjerovnika, a na što upućuje i čl. 199. SZ/96 kojim je propisana naknadna dioba nakon zaključenja stečajnog postupka pod određenim pretpostavkama, između ostalog ako se nakon završnog ročišta pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.
39. Iz navedenih razloga valjalo je pozivom na čl. 368. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u djelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na trećetuženika (odbijajući dio točke 2. i 4. izreke i u dijelu odluke o troškovima postupka iz točke 6. izreke, kao u točki 1. izreke ove presude, a djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja kao osnovane primjenom čl. 373. toč.3. ZPP-a preinačiti odluku o troškovima postupka iz točke 6. izreke u preostalom dijelu, kao u točki 2. izreke ove presude, dok je prihvaćanjem žalbi prvotuženika, drugotuženika i umješača kao osnovanih valjalo pozivom na čl. 369.st.1. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu u dosuđujućem dijelu (točka 1. i 3. izreke te dosuđujući dio točke 2. i 4. izreke) i u odluci o troškovima postupka iz točke 5. izreke u odnosu na prvotuženika i drugotuženika, kao u točki 1. izreke ovog rješenja.
40. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. toč.11. ZPP-a, na način da će iznijeti jasne razloge o odlučnoj činjenici vođenja stečajnog postupka nad imovinom prvotuženika kao dužnika pojedinca i s tim u vezi prigovoru nedostatka aktivne legitimacije kako je to ukazano u točki 35. do 37.obrazloženja ove odluke, kao i po potrebi raspraviti i utvrditi eventualne druge odlučne činjenice te odlučiti o drugim eventualnim prigovorima, nakon čega će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku o glavnoj stvari i troškovima cijelog postupka.
U Rijeci 4. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Helena Vlahov-Kozomara
