REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI
Žrtava fašizma 7, 51000 RIJEKA
Poslovni broj: Kžzd-52/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Srebrenke Šantić predsjednika vijeća, Sandre Juranović i Saše Cvijetića kao članova vijeća, uz sudjelovanje Laure Pavlović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. JČ zbog kaznenih djela iz članka 139. stavka 3. i drugih Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi JČ podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kv-1066/2024, Kzd 49/2024 od 5. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenika JČ odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kv-1066/2024, Kzd 49/2024 od 5. studenog 2024. je temeljem članka 127. stavka 4. i članka 131. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24, dalje: ZKP/08), produljen istražni zatvor protiv okr. JČ temeljem zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.
2. Pod točkom II. pobijanog rješenja je na temelju odredbe članka 124. stavka 2. točke 4. ZKP/08 u istražni zatvor iz točke I. ovog rješenja optuženiku uračunato vrijeme uhićenja 21. i 22. veljače 2024. te 30. srpnja 2024. i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kv- 805/2024 Kzd 49/2024 od 31. srpnja 2024., a od 31. srpnja 2024. pa nadalje.
3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okr. JČ putem braniteljice odvjetnice Mateje Bojanić Kožul iz Rijeke bez navođenja žalbenih razloga s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se istražni zatvor ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje ili da se preinači pobijano rješenje na način da se odbije prijedlog za određivanje istražnog zatvora ili istražni zatvor zamijeni mjerom opreza.
4. Žalba okr. JČ nije osnovana
5. Prije svega je za navesti da je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice koje se odnose na postojanje opće i posebne pretpostavke za produljenje istražnog zatvora temeljem zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08 te je za svoja utvrđenja iznio jasne, potpune, neproturječne i prihvatljive razloge pa je neosnovana žalba okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka koja se odnosi na nedostatke obrazloženja pobijanog rješenja o pretpostavkama za istražni zatvor.
6. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik počinio optužena kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11, povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11, nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 te nametljivog ponašanja iz članka 140. stavka 2. KZ/11, a koja proizlazi iz optužnice državnog odvjetnika i dokaza na kojima se ista temelji te potom zaključuje o dostatnom stupnju vjerojatnosti na razini osnovane sumnje u terećena postupanja iz optužnice koja je i potvrđena odlukom optužnog vijeća od 13. svibnja 2024.
7. Neosnovano žalitelj ističe da u pobijanom rješenju nisu izneseni dostatni i opravdani razlozi o ostvarenju posebne pretpostavke za istražni zatvor propisane u članku 123. stavak 1. točka 3. ZKP/08. Pravilno smatra prvostupanjski sud da podaci o ranijoj višestrukoj kaznenoj i prekršajnoj osuđivanosti iako se ne radi o istim ili istovrsnim postupanjima, ukazuju na neusklađenost okrivljenika sa normama društveno prihvatljivog ponašanja i činjenicu upornosti u protupravnom postupanju na kojega ranije brojne kazneno i prekršajno sankcioniranje očigledno nije imalo dostatan odvraćajući učinak. Činjenica vođenja drugih prekršajnih postupaka zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji samo je jedna od okolnosti osnovom koje se procjenjuje o postojanju iteracijske opasnosti, koja ukazuje da su postupanja s elementima nasilja utvrđena na razini osnovane sumnje i u drugim postupcima, čime se nipošto ne presumira krivnja okrivljenika već ukazuje na određeni obrazac ponašanja okrivljenika. Stoga žalitelj pogrešno smatra da je pozivanje na prekršajne postupke u tijeku kod ocjenjivanja pretpostavki za istražni zatvor, povreda presumpcije nedužnosti na štetu okrivljenika.
8. Budući se u konkretnom slučaju radi o kaznenim djelima s elementima nasilja počinjenima prema bliskim osobama odnosno članovima obitelji već ranije osuđivanog okrivljenika, pravilno zaključuje sud prvog stupnja o izraženoj upornosti i kriminalnoj volji i stoga bojazni da bi puštanjem na slobodu okrivljenik mogao ponoviti ista ili slična postupanja. Obzirom na činjenicu da je prethodnim rješenjem okrivljeniku istražni zatvor određen upravo zbog utvrđenog kršenja ranije naloženih mjera opreza sa ciljem zaštita žrtava od nasilnih postupanja okrivljenika, pravilno smatra sud prvog stupnja da se niti jednom blažom mjerom opreza iteracijska opasnost ne može prevenirati, obzirom na intenzitet iskazanog nasilja.
9. Pritom dosadašnji boravak okrivljenika u istražnom zatvoru u odnosu na kazne zapriječene za terećena kaznena djela i kaznu koja se može očekivati ukoliko se okrivljenika za ista proglasi krivim, nije od odlučnog utjecaja na pravilan zaključak suda prvog stupnja o potrebi određivanja i trajanja istražnog zatvora, slijedom čega odlukom o njegovu produljenju nije povrijeđeno načelo razmjernosti iz članka 122. stavka 2. ZKP/08.
10. Nije u pravu žalitelj niti kada osporava pobijano rješenje zbog izostanka primjene dinamičkog pristupa u preispitivanju istražnog zatvora protiv okrivljenika ističući kako se utvrđenja iz ranijeg rješenja u sada pobijanom samo ponavljaju. Naime, istražni je zatvor ranijim rješenjem Općinskog suda u Rijeci posl. br. Kv 805/24, Kzd 49/24 od 31. srpnja 2024. određen zbog istražno zatvorske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08 primjenom članka 101. stavka 2. ZKP/08 zbog kršenja ranije naloženih mjera opreza. U pobijanom rješenju sud prvog stupnja cijenio je i okolnosti ranije okrivljenikove kaznene i prekršajne osuđivanosti razmatrajući ih uz ranije utvrđene okolnosti koje se odnose na način počinjenja djela sa aspekta izražene kriminalne volje kao relevantne kod ocjene postojanja iteracijske opasnosti. Doista je postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenih djela potrebno ocijeniti dinamički i osobito je pozorno razmatrati ovisno o svim okolnostima konkretnog slučaja u danom trenutku, što je prvostupanjski sud, kako je to naprijed navedeno, i učinio iznoseći procjenu "dostatnih" i "odlučnih" okolnosti prilikom donošenja (novog) rješenja o produljenju istražnog zatvora koje se sada žalbom pobija.
11. Pobijano rješenje o produljenju istražnog zatvora sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora pa proizlazi da je njegovo produljenje razmjerno postizanju opravdanog cilja budući zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad okrivljenikovim pravom na slobodu pa odlukom prvostupanjskog suda nisu povrijeđena okrivljenikova ustavna i konvencijska prava na koja se isti poziva u svojoj žalbi.
12. Slijedom navedenog, a kako ispitujući pobijano rješenje po članku 494. stavak 4. ZKP/08 ovo vijeće nije našlo povreda na koje sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Rijeka, 4. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
Srebrenka Šantić
