Poslovni broj: Usž-988/2024-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Marušić-Babić, predsjednice vijeća, Snježane Horvat-Paliska i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja IĆ, [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi starosne mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-705/2022-8 od 27. studenoga 2023., na sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-705/2022-8 od 27. studenoga 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II 140-02/22-01/03042741037, urbroj: 341-99-05/3-22-2983 od 10. lipnja 2022.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Osijeku, klasa: UP/I 140-02/21-01/03042741037, urbroj: 341-12-05/3-21-21625 od 8. studenoga 2021. Tim rješenjem tužitelju kao hrvatskom branitelju određena je mirovina počevši od 1. srpnja 2019. u iznosu od 2.212,48 kuna mjesečno (točka I. izreke), umjesto navedene mirovine kao povoljnija određena je najniža mirovina u iznosu od 2.387,00 kuna (točka II. izreke). Pod točkom III. izreke rješenja određeno je da isplata utvrđene mirovine ne pripada tužitelju, jer mu je povoljnija prijevremena starosna mirovina priznata rješenjem istog tijela od 6. svibnja 2021.
3. Protiv pobijane presude tužitelj je podnio žalbu u kojoj navodi da mu je rješenjem od 6. svibnja 2011. priznato pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju u koju je uključen i zaštitni dodatak. Ističe da iz obrazloženja presude proizlazi da mu je prilikom izračuna mirovine priznat i obračunat radni staž u dvostrukom trajanju sukladno članku 27. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji, međutim taj izračun nije vidljiv u upravnim rješenjima. Navodi da je u osporenim rješenjima navedeno da mu je priznato pravo sukladno navedenom zakonskom članku, ali da mu to pravo unatoč tome što mu je priznato ne pripada. Smatra da bi mu prijevremenu mirovinu koju prima trebalo povećati za utvrđeni iznos koji mu pripada. Ističe da se radi o zakonom propisanom pravu, a ne o dvostrukoj isplati mirovine. Navodi da je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio obrazloženje tuženika iz osporavanog rješenja, koje njemu nije dostavljeno te nije upoznat sa sadržajem navedenog rješenja. Predlaže usvojiti žalbu.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu u cijelosti osporava žalbene navode tužitelja. Navodi da ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja i u odgovoru na tužbu. Predlaže žalbu odbiti.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), koji se primjenjuje temeljem članka 169. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24), Sud je utvrdio da nisu osnovani razlozi zbog kojih se presuda pobija.
7. Prema sadržaju spisa predmeta proizlazi da je tužitelj ostvario pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 117/04., 92/05., 79/07., 35/08. i 121/10., dalje ZOMO), te mu je rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela od 6. svibnja 2011. utvrđena mirovina u iznosu od 1.648,14 kuna mjesečno uz koji je isplaćivan i dodatak na mirovinu po ZOMO-u, te je na dan 1. srpnja 2019. iznosila ukupno 2.437,40 kuna mjesečno. U postupku izračuna tužiteljeve prijevremene starosne mirovine primjenom odredbe članka 27. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17., 98/19. i 84/21., dalje: ZoHBDR), ponovno je utvrđen mirovinski staž u koji je uračunato razdoblje sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju (37 godina, 9 mjeseci i 9 dana). Nakon što su osobni bodovi povećani sukladno vremenu sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske u borbenom sektoru (155 dana) za 4% te kao hrvatskom branitelju dragovoljcu za dodatnih 10%, utvrđena je mirovina u ukupnom iznosu od 2.212,48 kuna mjesečno. Umjesto tog iznosa mirovine, tužitelju je određena kao povoljnija najniža mirovina u skladu s odredbom članka 49. ZoHBDR-a u iznosu od 2.387,00 kuna mjesečno, koji se neće isplaćivati jer je mirovina koju je tužitelj ostvario prema ZOMO-u povoljnija (2.437,40 kuna mjesečno).
8. Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema ZOMO-u ("Narodne novine", broj 79/07., 114/11. i 115/18.) nije propisano da se osobni bod za određivanje mirovine hrvatskog branitelja i dragovoljca iz Domovinskog rata, pripadnika borbenog sektora, poveća u smislu članka 27. ZoHBDR-a. Navedeno nije propisano niti jednim materijalnim propisom. Stoga nije moguće koristiti dva prava, pravo na dodatak na mirovinu i pravo na povećanje osobnog boda prema posebnom propisu. Pravo na povećanje osobnog boda u smislu članka 27. ZoHBDR-a moguće je ostvariti samo kad je mirovina određena isključivo prema odredbama ZoHBDR-a.
9. Imajući u vidu naprijed navedeno, pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, te ocijenio osporavano rješenje tuženika zakonitim uz obrazloženje koje u cijelosti prihvaća ovaj Sud. Sud stoga žalbene prigovore tužitelja prema kojima bi povećanje osobnog boda u smislu članka 27. ZoHBDR-a trebalo pridodati već utvrđenom iznosu prijevremene starosne mirovine koji danas prima, u koji je uračunat i dodatak na mirovinu, nisu osnovani i bez utjecaja su na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari.
10. Suprotno žalbenim navodima tužitelja u pogledu zaprimanja osporavanog rješenja, iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da je rješenje zaprimio 17. lipnja 2022., a protiv kojeg rješenje je i pokrenuo predmetni upravni spor.
11. Slijedom navedenog primjenom odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 4. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Gordana Marušić-Babić
