REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9437/2024.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Karmen Novak-Hrgović kao predsjednika vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mirne Prišlin u svojstvu sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CP, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23) i dr., rješavajući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru od 10. listopada 2024., poslovni broj: Pp-12957/2024-7, na sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.

p r e s u d i o j e :

I. U povodu žalbe ovlaštenog tužitelja, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u dijelu-učin 1 izreke na način:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni CP(osobni podaci kao u presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da je:

- 03. listopada 2024. godine u 19:05 sati u ulici Put Sv. Križa kod kućnog broja 15 u Trogiru, upravljao osobnim vozilom marke „Citroen Berlingo“, nakon izvršnosti rješenja o ukidanju vozačke dozvole donesenog od strane Policijske postaje Trogir pod brojem:511-12-33-UP/I-10/12-2022, a prije ponovnog stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilima

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II. Uslijed odluke iz točke I. ove presude, pobijana presuda se preinačuje u odluci o prekršajnopravnim sankcijama na način da se prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđena novčana kazna u iznosu od 700,00 eura za prekršaj opisan pod učin 2 izreke pobijane presude 260,00 eura za prekršaj opisan pod učin 3 te prekršaj opisan pod učin 4 u iznosu od 30,00 eura, a temeljem članka 40. stavak 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se vrijeme koje je proveo u  zadržavanju u iznosu od 278,74 eura pa mu preostaje za platiti 711,26 eura, koje je dužan platiti u roku od 90 dana od primitka ove presude.

III. Uslijed odluke pod točkom I. i II., žalba ovlaštenog tužitelja u odnosu na prekršaj iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je bespredmetna.

IV. U ostalom dijelu odbija se žalba ovlaštenog tužitelja kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci presude, počinio prekršaje iz članka 286. stavka 12., prekršaj iz čl.65. st.3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, prekršaj iz čl.238. st.7. i prekršaj iz čl.229. st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je na temelju citiranih propisa izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 2.390,00 eur, u koju je uračunava novčani ekvivalent vremenskog razdoblja za koje je okrivljenik bio zadržan, tako da mu preostaje za platiti 2.111,26 eura koju je dužan platiti u roku od 90 dana od pravomoćnosti presude uz mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne.

1.1.Na temelju članka 229. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, privremeno oduzeto osobno vozilo marke „Citroen Berlingo“-bijele boje, ima se vratiti vlasniku.

1.2. Istom presudom okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

2. Protiv pobijane presude ovlašteni tužitelj je pravodobno, podnio žalbu pobijajući presudu u točki pod a) zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama. U žalbi se navodi kako je riječ o recidivisti te da je isti u posljednje 3 godine kažnjavan zbog prekršaja iz čl.282. st.9. i 289. st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te da dosadašnje novčane kazne za počinjenje prekršaje nisu polučile efekt generalne i specijalne prevencije. Predlaže se za navedeno djelo prekršaja izreći bezuvjetnu kaznu zatvora i trajno oduzeti teretni automobil kojim je prekršaj počinjen.

3. Žalba je djelomično bespredmetna, a djelomično neosnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Tako je ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrđeno da je prvostupanjski sud u odnosu na prekršaj iz točke a) (učin 1) izreke pobijane presude, u smislu odredbe članka 196. točke 6. Prekršajnog zakona, povrijedilo materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika, budući da djelo za koje je okrivljenik proglašen krivim, a na način kako je to činjenično opisano, po propisu nije prekršaj.

6. Naime, u činjeničnom opisu prekršaja iz točke a) (učin 1) pobijane presude nije naznačeno kada je odluka kojom je okrivljeniku oduzeta i ukinuta vozačka dozvola postala izvršna, slijedom čega u činjeničnom opisu prekršaja iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata tog prekršaja, a što je preduvjet da bi se radilo o prekršaju iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koje djelo je okrivljenik proglašen krivim.

7. Odredbom članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:

„ Osoba iz stavaka 3. do 7. ovoga članka koja upravlja motornim vozilom nakon izvršnosti rješenja iz stavaka 3. do 6. ovoga članka, a prije ponovnog stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana.“

8. Dakle, iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da u činjeničnom opisu navedenog prekršaja mora stajati datum izvršnosti odluke kojom je okrivljeniku oduzeta i ukinuta vozačka dozvola što je konstitutivni element bića prekršaja iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odlučan za pravnu kvalifikaciju djela.

9. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe, kako je to i navedeno u točki I. izreke ove presude.

10. Uslijed ove odluke, žalba ovlaštenog tužitelja u odnosu na prekršaj iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je bespredmetna.

11. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo okrivljeniku za počinjene prekršaje izreklo mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Naime, za prekršaje iz točke b, c i d ovaj sud je uzeo kao utvrđene novčane kazne izrečene po prvostupanjskom sudu, u koju je uračunato vrijeme zadržavanja tako da okrivljeniku preostaje za platiti 711, 26 eura.

.     12. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija u trajanju od 3 mjeseca, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud zakonito i opravdano (u smislu odredbe članka 58. Prekršajnog zakona) izrekao navedenu zaštitnu mjeru kako bi se okrivljenika, koji je višestruki povratnik odvratilo od mogućnosti da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.

Stoga je i ovaj sud mišljena da je potrebno otkloniti uvjete koji mu omogućavaju ponovno činjenje takvih prekršaja. Zaštitna mjera je određena razmjerno težini prekršaja i osobinama ličnosti počinitelja, odnosno naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju, u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona.

13.    U pravu je prvostupanjski sud kako se za sada nisu stekli uvjeti za trajno oduzimanje vozila koje je uporabljeno inkriminirane prilike za počinjenje prekršaja budući da iz dosadašnjeg ponašanja i relevantne evidencije o kažnjavanosti okrivljenika ne proizlazi da bi prethodno bile poduzete sve mjere propisane zakonom da ga se na drugi način odvratiti od činjenja najtežih prekršaja. Naime, prema stanju spisa prvostupanjskog predmeta proizlazi da je okrivljenik već kažnjavan, pri čemu su istome do sada izricane novčane kazne, isto kao i u ovom predmetu, a što će prema stajalištu prvostupanjskog suda biti dovoljno da okrivljenika odvrati od ponavljanja sličnih prekršaja. Slijedom navedenog, mišljenje je ovog suda da je ranije protupravno ponašanje u predmetnom slučaju u dovoljnoj mjeri vrednovano kod odmjeravanja kazne i da je opravdano za očekivati da će novčana kazna i zaštitna mjera djelovati na počinitelja da se ubuduće kloni takvih protupravnih postupanja i da za sada nisu ostvareni uvjeti iz članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona, pri tome imajući na umu i načelo razmjernosti koje se primjenjuje kod svakog ograničenja slobode ili prava, sukladno članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 76/10., 85/10., 5/14.) i mjerodavnih odredbi konvencijskog prava, koje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju u cilju postizanja tražene poštene ravnoteže između zahtjeva općeg interesa javnosti i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinaca na mirno uživanje vlasništva.

14. Zbog navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 4. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Mirna Prišlin, v.r.

Karmen Novak Hrgović,v.r.

Karmen Novak Hrgović, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.