REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1382/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednice vijeća, Draženke Deladio, sutkinje izvjestiteljice i Mirne Maržić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Puli, protiv tuženice OPĆINE VRSAR, OIB: 03592077573, Trg De Grasi 1, Vrsar, zastupane po punomoćnici Anki Zaharija, odvjetnici u Rovinju, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o tužiteljičinoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-124/2022-29 od 27. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-124/2022-29 od 27. veljače 2023. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka prvostupanjski sud će odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Točkom I. izreke prvostupanjske presude odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tužiteljica vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] površine 1236 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 71/412 dijela, k. č. br. [katastarska čestica], površine 2118 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 507/706 dijela, k. č. br. [katastarska čestica] površine 4241 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] površine 95 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], s ukupnom površinom od 4336 m2, u 2669/4336 dijela, uz trpljenje brisanja prava vlasništva s tuženika i istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime tužiteljice. Točkom II. izreke naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 559,92 EUR, dok je točkom III. izreke odbijen zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka u iznosu od 74,66 EUR.
2. Prvostupanjski sud u obrazloženju u bitnom navodi da je tužiteljica, neovisno o činjenici što je postala vlasnicom nekretnina po sili zakona, 2010. raspolagala tim nekretninama na način da je s tuženicom u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga sporazumno utvrdila suvlasničke omjere predmetnih nekretnina, a taj njihov sporazum je prihvatio zemljišnoknjižni sud u pravomoćno okončanom zemljišnoknjižnom postupku (pri čemu je i pravomoćno odbijena brisovna tužba). Stoga je tuženica na temelju sporazuma s tužiteljicom stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama pa tužiteljica neosnovano traži utvrđenje prava vlasništva na istima.
3. Tužitelj je podnio žalbu protiv pobijane presude zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. U bitnom ističe da Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08. i 126/10.; dalje: ZZK), na temelju kojeg je proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige, ne predviđa kakav „sporazum“ prilikom postupka, niti se iz zapisnika vidi bilo kakvo postojanje „sporazuma“ nego izvanparnične stranke samo utvrđuju da će se uspostaviti suvlasnička zajednica, odnosno stvorena je suvlasnička zajednica na temelju ranije upisanog prava vlasništva u vrijeme provođenja postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Navodi da se shvaćanjem prvostupanjskog suda onemogućava pravna zaštita nakon provedenog postupka preoblikovanja ili obnove zemljišne knjige, a posebice ako se pojave neke nove činjenice ili nove okolnosti koje se nisu znale niti su se mogle znati u vrijeme kada je proveden izvanparnični postupak kao što je u ovom predmetu. Smatra da je tužiteljica stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina 16. listopada 1990., na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 41/90.; dalje: ZIDZŠ).
3.1. Poziva se i na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-4042/2019 od 22. studenoga 2022. (donesena u istoj činjeničnoj i pravnoj stvari) i Rev-3329/2019 od 17. siječnja 2023.
4. U odgovoru na žalbu tuženica osporava žalbene navode tužiteljice.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredaba čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP), u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da se prvostupanjska presuda ne može ispitati jer je nejasna, zbog toga što postoji proturječnost između onog što prvostupanjski sud navodi o sadržaju zapisnika iz postupka preoblikovanja i samih tih zapisnika, a što posljedično dovodi do bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
7. Iz zapisnika Općinskog suda u Poreču brojevi Z-5050/2004/1784 od 20. rujna 2010. (list 112. do 114. spisa), broj Z-5050/2004/1785 od 20. rujna 2010. (list 107.-109. spisa) i broj Z-5050/2004/1499 od 3. ožujka 2010. (list 102. do 104. spisa), koji su sastavljeni u postupku preoblikovanja zemljišne knjige (a ne obnove kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud jer je oglas Općinskog suda u Poreču poslovni broj Su-321/11 od 2. kolovoza 2011. donesen nakon što su predmetni zapisnici sastavljeni), proizlazi da su tužiteljica i tuženica predložile da se novonastale katastarske čestice, nastale u predmetnom postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga, uknjiže na ime tužiteljice i tuženice u suvlasničkim dijelovima koji odgovaraju površinama katastarskih čestica starih oznaka, koje su tužiteljica i tuženica imali u svojem vlasništvu.
7.1. Imajući u vidu navedeno, neosnovano prvostupanjski sud zaključuje da je „tužiteljica raspolagala predmetnim nekretninama na način da je s tuženicom sporazumno utvrdila vlasničke omjere tih nekretnina…“ i da bi time „tuženica na temelju sporazuma s tužiteljicom stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama u pravomoćno okončanom izvanparničnom sudskom postupku“ (točka 6. obrazloženja pobijane presude), s obzirom na to da su se stranke u predmetnim zapisnicima usuglasile da se upišu na novonastale katastarske čestice i to u suvlasničkim dijelovima koji odgovaraju površinama katastarskih čestica starih oznaka, koje su tužiteljica i tuženica imali u svojem vlasništvu.
7.1.1. Dakle, u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za predmetne nekretnine nije se raspravljalo o pitanju suvlasništva na novonastalim nekretninama (koje su predmet ovog parničnog postupka) nego su novonastale predmetne nekretnine formirane od katastarskih čestica starih oznaka, koje su bile u vlasništvu stranaka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-869/2019-3 od 5. travnja 2022., Rev-4042/2019-3 od 22. studenoga 2022., slično i u odluci poslovni broj Rev-1118/2023-2 od 8. listopada 2024.). Drugim riječima, iz predmetnih zapisnika nije razvidno da bi bilo riječ o tužiteljičinom raspolaganju predmetnim nekretninama, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud, a uslijed čega je pobijana presuda nejasna te se ne može ispitati.
7.1.2. Zbog navedenog, pobijana presuda je zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a pa ju je sukladno odredbi čl. 369. st. 1. ZPP-a valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
7.2. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ponovno ocijeniti sve provedene dokaze, a napose predmetne zapisnike iz postupka preoblikovanja zemljišnih knjiga. Nakon toga će dati razloge o tome je li nakon okončanog postupka preoblikovanja zemljišne knjige, u kojem se nije raspravljalo o pitanju (su)vlasništva na novonastaloj nekretnini, već je na novoformiranim česticama upisivano suvlasništvo tužiteljice i tuženice na temelju ranije upisanog stanja vlasništva u zemljišnoj knjizi, i nakon što je sud donio rješenje iz čl. 208.c ZZK-a, a tužiteljica nije izjavila prigovor iz čl. 208.c st. 3. ZZK-a, moguće podnijeti tužbu za utvrđenje prava (su)vlasništva na novonastalim nekretninama na suvlasničkom udjelu koji je nastao od realnog dijela nekretnine stare izmjere, a na kojem je tužiteljica ranije stekla pravo vlasništva na temelju zakona. Pritom će imati u vidu da tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na čl. 6. ZIDZŠ-a, ističući da je ex lege stekla pravo vlasništva na utuženim nekretninama. Potom će donijeti pravilnu i zakonitu odluku.
7.3. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-273/2019-4 od 4. travnja 2023. izraženo je shvaćanje da se tužbom može tražiti utvrđenje prava suvlasništva na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine iako je realni dio koji je stečen na temelju zakona pretvoren u za to propisanom postupku u idealni suvlasnički dio na koji je uknjižen tuženik (u tom postupku također Općina Vrsar).
8. Odluka u točki II. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 4. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Tatjana Kujundžić Novak
