REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Ppž-5497/2024

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ME, zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 24. travnja 2024. broj: Pp-7313/2021-17, u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 24. travnja 2024. broj: Pp-7313/2021-17, temeljem čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. KE oslobođena je optužbe, da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. U pravu je tužitelj kada u žalbi navodi da iz činjeničnog opisa prekršaja proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak da okrivljenicu treba osloboditi optužbe temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona.

5.1. Zakonskom odredbom iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, je propisano:

„Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom…“.

5.2. Okrivljenica je oslobođena optužbe, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona tj. jer djelo koje se protiv okrivljenice vodi postupak nije prekršaj, sa sljedećim obrazloženjem: „činjeničnom opisu djela koje se okrivljenici stavlja na teret nedostaju zakonska obilježja prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a to je da je okrivljenica vrijeđala i omalovažavala policijskog službenika prilikom vršenja službe ili u vezi sa vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, a ne kako je u činjeničnom opisu djela navedeno i neprecizirano, "u svezi radnji koje je poduzeo iz nadležnosti rada policije".

5.3. Činjenični opis predmetnog prekršaja glasi: „što je 1. srpnja 2021. u 13,00 sati u Splitu, Mike Tripala 6, omalovažavala i vrijeđala policijskog službenika OE u svezi radnji koje je poduzeo iz nadležnosti rada policije, na način da je 12. lipnja 2021. službama Ministarstva unutarnjih poslova dostavila podnesak elektroničkom poštom navodeći kako je oštećeni policijski službenik, korumpiran i glumac.

5.4. Iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zakonske odredbe proizlazi da su, za ispunjenje bića predmetnog prekršaja, kada je riječ o omalovažavanju ili vrijeđanju službenih osoba, a što se okrivljenici stavlja na teret, odlučne činjenice da se radi o službenim osobama te da je omalovažavanje odnosno vrijeđanje u vezi s njihovim vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja. Obje navedene činjenice, kao konstitutivni elementi, nužno moraju biti navedene u činjeničnom opisu iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, a jednako je i u optužbi, navedeno je da je okrivljenica omalovažavala i vrijeđala policijskog službenika OE u svezi radnji koje je poduzeo iz nadležnosti rada policije. Dakle, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da u činjeničnom opisu nedostaje opis konstitutivnog elementa da je vrijeđanje i omalovažavanje bilo u vezi s vršenjem njihove službe odnosno njihova zakonita naređenja. Stoga ponašanje okrivljenice ispunjava zakonsko biće predmetnog prekršaja.

6. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 4. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.