Broj: Ppž-11526/2021
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. LĐ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. LĐ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 4. listopada 2021., broj: 20 Pp-1558/2021-8, u sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba okr. LĐ, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 4. listopada 2021., broj: 20 Pp-1558/2021-8 proglašen je krivim okr. DĐ da je, na način činjenično opisan u izreci presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 700,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 3 mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
1.1.Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka 100,00 kuna.
2.Protiv te presude okr. DĐ osobno je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3.Žalba je osnovana.
4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje okrivljenik navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da osnovano okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
5.Okrivljenik u žalbi negira prekršaj navodeći da iz kontradiktornih izjava u presudi nije jasno na koji način je došlo do narušavanja javnog reda i mira. Negira način počinjenja prekršaja kako je opisano u presudi jer njegov način obraćanja AĐ i samopomoć nije prelazila intenzitet koji bi ukazivao na narušavanje javnog reda i mira, nije bilo svađe ni vike, na AĐ nije vikao i nije mu prijetio, rekao mu je da se odmakne od auta i da „odjebe“, ali normalnim tonom i u žargonu koji se svakodnevno koristi.
5.1.Pobijanom presudom okr. DĐ proglašen je krivim da je narušavao javni red i mir na način da je na ulici verbalno napao ZĐ glasno vičući na njega i vrijeđajući ga riječima: “ajde odmakni se od mog auta, rekao san ti da odjebeš“ i potom mu izrekao prijetnju da će ga napasti nožem.
5.2.U obrani pred sudom okrivljenik je poricao prekršaj navodeći da nije na ulici glasno vikao na ZĐ i nije mu prijetio, možda mu je rekao navedene riječi. U postupku je u svojstvu svjedoka ispitan ošt. ZĐ, koji, međutim, ne tereti okrivljenika za glasnu viku, kako mu se to optužnim prijedlogom i izrekom pobijane presude, stavlja na teret. Svjedok je naveo da mu je okrivljenik rekao: „Ajde, odmakni se od mog auta, rekao san ti da odjebeš“, a potom mu je rekao još neke riječi, a zatim uzeo nož i krenuo na njega te počeo prijetiti vičući: „Pazi me se, sutra možemo popiti piće na šanku i ne moramo, ali me se pazi“.
6. Da je okrivljenik inkriminirane zgode vikao na ošt. ZĐ riječima: „Ajde, odmakni se od mog auta, rekao san ti da odjebeš“ i potom mu izrekao prijetnju da će ga napasti nožem, prvostupanjski je sud utvrdio iz iskaza oštećenika, čijem iskazu je poklonio vjeru i cijenio isti uvjerljivim, imajući u vidu da je okrivljenik u obrani sam naveo da je ošt. ZĐ možda rekao navedene riječi, a obranu okrivljenika da nije glasno vikao na oštećenika sud je otklonio jer je ista nelogična i nije u suglasju s iskazom oštećenika.
6.1.Međutim, prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da iz iskaza svjedoka proizlazi da je okrivljenik na njega vikao, budući da svjedok to nije naveo, nego da je okrivljenik njemu „rekao“. Doduše, svjedok ošt. ZĐ naveo je da je okrivljenik, kada je ispod sjedala svog vozila uzeo nož i krenuo na njega počeo prijetiti vičući „Pazi me se, sutra možemo popiti piće na šanku i ne moramo, ali me se pazi“, ali optužnim prijedlogom, niti izrekom pobijane presude se okrivljenik ne tereti za takvo postupanje.
7. Čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje da će se kazniti za prekršaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. U smislu citirane zakonske odredbe vika je takvo glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana. Za ostvarenje obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nije dovoljno utvrđenje da je počinitelj „ rekao…..“, ako pritom nije bilo vike.
7.1.Stoga pogrešno sud zaključuje da je nedvojbeno dokazano da je okr. DĐ kritične prigode glasno vikao na ZĐ riječima: „Ajde, odmakni se od mog auta, rekao san ti da odjebeš“, pozivajući se pritom na iskaz ispitanog svjedoka, koji u iskazu uopće ne navodi da bi okrivljenik na njega vikao tim riječima.
7.2.Osim navedenog, treba navesti da iz činjenični opis djela „i potom mu izrekao prijetnju da će ga napasti nožem“ ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno remećenja javnog reda i mira „na drugi način“. Radi se o kaznenom djelu prijetnje, a iz samog optužnog prijedloga razvidno je da je „za izrečenu prijetnju ZĐ odbio podnijeti prijedlog za kazneni progon“.
8. Iz navedenih razloga, trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, uvažavajući razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe okrivljenika, voditi postupka prema okrivljenika za remećenje javnog reda i mira glasnom vikom, ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, po potrebi i druge dokaze i nakon toga ocjenom svih u tom postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj vezi, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
9. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 4. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikola Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
