Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-85/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić, kao predsjednice vijeća, te Renate Miličević i doc. dr. sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ZB, zbog kaznenog djela davanja lažnog iskaza iz članka 305. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog ZB izjavljene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K- 2496/2021-18 od 26. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 3. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenog ZB kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-2496/2021- 18 od 26. listopada 2023, na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12 , 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje: ZKP) stavljen je izvan snage kazneni nalog Općinskog kaznenog suda u Zagrebu K-2496/2021-4 od 1. veljače 2022. Istom presudom okrivljeni ZB proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv pravosuđa - davanje lažnog iskaza, opisano i kažnjivo po članku 305. stavak 1. KZ/11, te je, na temelju članka 305. stavak 1. KZ/11, osuđen na kaznu zatvora u trajanju 11 (jedanaest) mjeseci a na temelju članka 56. KZ/11, izrečena mu je uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 6. ZKP okrivljeniku je naloženo plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 132,80 eura / 1.000,00 kuna.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljeni po braniteljici Ines Margetić odvjetnice iz Zagreba, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i okrivljenika oslobodi od optužbe, odnosno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavak 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba okrivljenog ZB nije osnovana.
6. Nije u pravu okrivljeni ZB kada u žalbi navodi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer je sadržaj presude nejasan budući da sud u raspravi nije kao dokaz pročitao kaznenu prijavu ali se na istu poziva u točci 5.1. obrazloženja presude. No, valja navesti da sadržaj kaznene prijave nije dokaz u postupku a navod prvostupanjskog suda da se osoba PB spominje u kaznenoj prijavi OB, ali i u optužnici Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: Uskoka) u kaznenom predmetu protiv VB, nije odlučna okolnost zbog čega se pobijana presuda ne bi mogla ispitati jer isti nije niti stranka u predmetnom postupku, niti je sadržajno navedena u činjeničnom opisu kaznenog djela lažnog prijavljivanja za koje se tereti okrivljenik. Stoga pobijana presuda nije niti nejasna niti počinjena.
7. Okrivljeni osporava pravilnost i potpunost (a u stvari samo pravilnost) utvrđenja prvostupanjskog suda i navodi da u iskazu danom u Uskoku 26. listopada 2012. nije iskazivao o istim činjenicama kao na ročištu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, u predmetu poslovnog broja Pom-317/20, kada je ispitan po zamolnici Općinskog suda u Sisku u predmetu poslovnog broja P-162/2018. No, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je okrivljenik ispitan kao svjedok u Uskoku iskazao da su on i HB samo formalno figurirali kao zajmodavci prilikom zaključenja različitih ugovora o zajmu, a u stvarnosti niti su imali novac niti su zajmoprimcima predavali novac. Nasuprot takvog iskaza pred Uskokom, prilikom ispitivanja pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu po zamolnici Općinskog suda u Sisku iskazivao je da je on investirao u kreditni ured, davao je zajmove i davao je novaca koliko je trebalo. Iz navedenog nesporno proizlazi da je okrivljenik, nakon što je propisno upozoren kao svjedok u svakom od postupaka u kojem je ispitan, dakle u prethodnom kaznenom postupku i na ročištu pred sudom u parničnom postupku, različito iskazivao o odlučnoj činjenici - da li je stvarno ili formalno davao zajmove oštećenicima, pri čemu je bio svjestan da je njegov iskaz od značaja za utvrđenje činjenica, ali i odluku tijela koje provodi kazneni odnosno parnični postupak i koji svoju odluku temelji na iskazu svjedoka, ali je unatoč tome dao lažni iskaz na ročištu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, u predmetu poslovnog broja Pom-317/20, po zamolnici Općinskog suda u Sisku u predmetu poslovnog broja P-162/2018. Na ocjenu istinitosti danih iskaza okrivljenika nije od utjecaja kojim oštećenicima je okrivljeni davao zajam, već utvrđenje da li je on stvarno bio zajmodavac ili je samo „formalno figurirao“ kao zajmodavac.
7.1. Stoga, suprotno stavu okrivljenika, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice i ispravnom analizom svih provedenih dokaza pravilno utvrdio da je okrivljenik kao svjedok na ročištu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, u predmetu poslovnog broja Pom-317/20, po zamolnici Općinskog suda u Sisku u predmetu poslovnog broja P-162/2018 dao lažni iskaz. Utvrđenim ponašanjem okrivljenika ispunjena su sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela davanjem lažnog iskaza te je sud ispravno primijenio kazneni zakon kada je okrivljenika proglasio krivim za inkriminirano mu kazneno djelo iz članka 305. stavku 1. KZ/11. Stoga žalba okrivljenika niti u tom dijelu nije osnovana.
8. Okrivljeni uvodno navodi da se žali zbog odluke o kazni ali tu žalbenu osnovu uopće ne obrazlaže. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 478. ZKP, razmatrao žalbu kao da se okrivljeni žali na izrečenu kaznu jer žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni, pa je ovaj žalbeni razlog razmatran kao da je njegova žalba podnesena s prijedlogom da se blaže kazni.
8.1. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud okrivljeniku pravilno utvrdio sve okolnosti važne da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja te je sve okolnosti u dostatnoj mjeri valorizirao. Tako je, ispravno, prvostupanjski sud na strani okrivljenika kao olakotno cijenio da je starije životne dobi, do sada kazneno i prekršajno neosuđivan te da je ovo kazneno djelo jedan izdvojeni eksces u njegovom životu dok nije našao otegotnih okolnosti. Imajući na umu navedeno te vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11.), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), ovaj drugostupanjski sud smatra da je osuda na kaznu zatvora u trajanju 11 (jedanaest) mjeseci te izrečena uvjetna osuda s rokom kušnje od 3 (tri) godine u cijelosti primjerena svim utvrđenim okolnostima, te će se njome ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno, u dovoljnoj mjeri utjecati kako na okrivljenika tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Stoga, blaže kažnjavanje okrivljenika nije osnovano.
9. Kako žalbenim razlozima okrivljenika nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, i nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
10. Stoga je, primjenom članka 482. ZKP, valjalo presuditi kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 3. prosinca 2024.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Dušanka Zastavniković Duplančić
