Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Kž-230/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, te Domagoja Raguža i Marte Jelić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ane Surjan kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika BŠ, zbog kaznenog djela iz članka 222. stavak 3. u vezi sa člankom 215. stavak 3. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, pod brojem K- 234/2019 od 20. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, te se ukida presuda prvostupanjskog suda i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom prvostupanjskog suda optuženik BŠ je temeljem članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 145/13, 70/17 126/19, 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08) oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo iz članka 222. stavak 3. u vezi sa člankom 215. stavak 3. i 2. KZ/11.

2. Temeljem članka 149. stavak 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1-5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio državni odvjetnik, pobijajući je zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno da je prvostupanjski sud došao do pogrešnog zaključka da je ozljeđivanje oštećenika došlo zbog njegovog propusta i da nedostatak pismenih uputa nisu u uzročno-posljedičnoj vezi sa nastankom štetne posljedice, uz prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Optuženi BŠ je putem branitelja Ljuba Pavasovića Viskovića, odvjetnika u Zagrebu podnio odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

5. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

6. Budući je branitelj okrivljenog, sukladno odredbi članka 475. stavak 1. ZKP/08 zahtijevao da bude izviješten o sjednici, sud je održao sjednicu vijeća dana 3. prosinca 2024. u nazočnosti zamjenika županijske državne odvjetnice u Dubrovniku Dominka Hladila koji je naveo da u cijelosti podržava žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici, iz razloga koji se navedeni, dok je zamjenik branitelja okrivljenog Dragan Pištalo, odvjetnik u Dubrovniku ostao pri svim navodima iz odgovora na žalbu od 29. siječnja 2024.

7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

8. Prvostupanjski sud u točki 22. obrazloženja presude navodi da je u konkretnom predmetu sporno je li KŠ dao upute SŠ kako da obavi radnje čišćenja. Međutim, predmetnom optužnicom se okrivljeni tereti da je suprotno odredbama članka 32. i 44. Zakona o zaštiti na radu propustio detaljno pismeno izraditi upute prilikom čišćenja prostorija mlina.

9. Odredbom članka 32. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti na radu je propisano da je poslodavac dužan obavijestiti radnike, povjerenika radnika za zaštiti na radu, stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenu osobu ako je s njome ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu o svim rizicima koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a osobito o rizicima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, dok je u stavku 4. istog članka i zakona propisano da je poslodavac dužan osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za radna siguran način.

10. Odredbom članka 44. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti na radi je propisano da je poslodavac dužan planirati, pripremati i provoditi radne postupke, te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava zdravlje i sigurnost radnika, te da je dužan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost.

11. Uzevši u obzir navedene odredbe nije bilo potrebno samo utvrditi, kako navodi prvostupanjski sud je li KŠ dao upute SŠ kako da obavi radnje čišćenja, već u konkretnom slučaju i jesu li radnici koji su obavljali poslove čišćenja, raspoređeni na poslove na način da obavljajući poslove ne ugrožavaju sigurnost drugih radnika.

12. Vještakinja Marija Hrgarek u svom iskazu navodi kako radnici nikada ne čitaju upute koje su postavljene na mjestu rada, nego da slušaju nadređene osobe, stoga, kako je u postupku utvrđeno da nisu bile izrađene detaljne pismene upute za čišćenje prostorija mlina, potrebno je utvrditi koje i kakve su upute dobili radnici od nadređenih osoba za čišćenje prostorija mlina.

13. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio postojanje proturječnih dokaza u odnosu na činjenicu je li SŠ upozoren da prilikom čišćenja ne stavlja ruku u miješalicu brašna, jer oštećeni SŠ navodi da mu poslovođa KŠ nije dao detaljne upute kako se vrši čišćenje, već mu je samo dao usisavač i rekao da očisti desni silos, te da mu nije rekao da ne smije ići rukom u pužnicu. Svjedok KŠ navodi da je SŠ rekao da očisti miješalicu brašna, te da ne ide s rukom u miješalicu, dok svjedok IŠ navodi da je poslovođa KŠ taj dan nekoliko puta opomenuo SŠ da ne stavlja ruku u miješalicu. U ovakvoj situaciji, kod postojanja proturječnih dokaza, sud je dužan ocijeniti koji je od tih dokaza vjerodostojan i na temelju te ocjene donijeti odluku, a tek ako nakon takvog postupanja nije moguće otkloniti dvojbe oko postojanja ili nepostojanja neke odlučne činjenice, primijenit će se pravilo "in dubio pro reo" . Suprotno navedenome, prvostupanjski sud navodi koji dokazi idu u prilog okrivljeniku, a koji u prilog oštećeniku i samo konstatira da, koristeći se slobodnom ocjenom dokaza smatra da optužba nije kao nesporno dokazala postojanje zakonskih obilježja kaznenog djela za koje se okrivljeni tereti optužnicom i na temelju članka 3. ZKP/08 nastalu dvojbu u postojanju činjenica koje tvore obilježja kaznenog djela rješava na način koji je povoljniji za okrivljenika.

14. Zbog ukazanih nedostataka za sada je preuranjen i pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi optuženi počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom, te budući od pravilnosti i potpunosti utvrđenja prethodno navedenih činjenica zavisi donošenje pravilne i zakonite odluke, prvostupanjski sud će u ponovnom postupku otkloniti ukazane nedostatke, odnosno izvesti ranije izvedene dokaze, tj. ispitati oštećenog SŠ i svjedoke KŠ i ZŠ na okolnost je li oštećeni upozoren od strane KŠ da prilikom čišćenja ne stavlja ruku u miješalicu brašna, te da svoju ocjenu o vjerodostojnosti navedenih iskaza. Isto tako, potrebno je detaljnije ispitati navedene svjedoke, kao i svjedokinju CŠ u odnosu na okolnost rasporeda radnika prilikom obavljanja poslova čišćenja mlina na siguran način, te potom utvrditi postoji li uzročno posljedična veza između utvrđenih činjenica i nastanka predmetne nesreće, te isto dovesti u vezu s obvezom okrivljenika.

15. Oslonom na gore navedene razloge riješeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 483. stavak 1. ZKP/08.

U Dubrovniku 3. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća:

Nikša Lučić