Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4030/2023-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari tužiteljice DV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Ivan Šalina i Božo Vrkić, odvjetnici u Zadru, Jurja Dalmatinca Matejeva 4, protiv tuženika Jadransko osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj Pn-114/2021-79 od 31. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj Pn-114/2021-79 od 31. ožujka 2023. i predmet vraća istome sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke utvrđeno je da je tuženik dužan tužiteljici na ime povrede prava osobnosti isplatit iznos od 398,19 eura / 3.000,00 kuna zajedno sa zateznim kamatama od 30. ožujka 2017., a pod točkom II. izreke nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati trošak parničnog postupka u iznosu od 779,83 eura / 5.875,66 kuna zajedno sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik pozivom na žalbene razloge zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud ukine, podredno preinači prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan. Zahtijeva i naknadu troška nastalog podnošenjem žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora u žalbenoj fazi odlučivanja je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 3.000,00 kn sa zateznim kamatama od 30. ožujka 2017., koja šteta je, prema tvrdnjama tužiteljice, nastala u prometnoj nesreći koja se dogodila dana 20. kolovoza 2012. u [adresa], u kojoj je tužiteljica sudjelovala kao vozač osobnog automobila.

5. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim polazeći od utvrđenja i zaključaka:

-da je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja u kojem je stradala tužiteljica,

-da iskaze svjedoka LV, djelatnika tuženika i svjedoka HV, vozača predmetnog vozila marke ''M', sudionika prometne nesreće, nije posebno cijenio jer njihovi iskazi nisu od značaja za donošenje ove odluke jer nemaju neposrednih saznanja o bolovima i strahu tužiteljice koje je trpjela kao posljedica prometne nezgode,

-da je tužiteljica u svom iskazu u bitnom navela, kako se zbog naglog kočenja automobila nabila naprijed na volan, te je osjetila udarac u ramena, a sutradan da je osjetila bolove u vratu, zbog čega je otišla kod doktorice opće prakse koja joj je dala tablete protiv bolova, koje je uzimala oko tjedan dana te kako nije mogla spavati, ali se cijela situacija zakomplicirala zbog stresa jer joj proradila štitnjača s kojom nikad ranije nije imala probleme, radi koje sada pije tablete, a da joj je dijagnosticiran problem štitnjače nakon događaja jer je osjećala simptome umora i nervozu, ali je to pripisivala stresu sve dok nije otišla na pregled nakon par mjeseci kada joj je dijagnosticiran problem sa štitnjačom i kada joj je liječnik rekao da će terapiju uzimati trajno,

-da je na bolovanju bila dva i pol mjeseca,

-da je na okolnost utvrđivanja visine pretrpljene neimovinske štete na okolnost pretrpljenog straha izveden dokaz medicinskim vještačenjem tužitelja po vještaku

Emil Žampjera, doc. dr. sc. neuropsihijatru,

-da iz nalaza i mišljenja neuropsihijatra, proizlazi kako je uslijed nastanka predmetnog događaja tužiteljica pretrpjela strah u ukupnom trajanju od 35 dana, i to primarni strah u trajanju od 10 do 15 minuta, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od oko 15 dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od oko 3 tjedna, da se Hypertireoza kod tužiteljice otkriva nakon godine dana, a da nije ovlašten dati stručan nalaz i mišljenje da li je spomenuta dijagnoza povezana s psihičkim smetnjama zadobivenim uslijed stresnog događaja, za što je ovlašten vještak internist-endokrinologa,

-da u odnosu na zaprimljeni nalaz i mišljenje tužiteljica nije imala primjedbe niti je predložila novo vještačenje po vještaku internistu-endokrinologu u odnosu na dijagnozu Hypertioze, pa prvostupanjski sud takovo vještačenje nije ni odredio,

-da je tuženik u odnosu na nalaz i mišljenje u danom roku prigovorio te predložio da se isti sasluša radi usmenog obrazlaganja vještva,

-da je sud u ponovljenom postupku zakazao ročišta za dan 27. travnja 2022. g, i 30. lipnja 2022. te uredno pozvao vještaka Emila Žampera radi njegova saslušanja te otklanjanja istaknutih prigovora od strane tuženika, a koji je neposredno prije održavanja ročišta kako on osobno tako i njegova supruga izvijestili sud da više nije na listi sudskih vještaka te umolio da mu se više ne šalju pozivi, te da neće pristupiti na ročišta po pozivu suda,

-da tuženik nije predložio novo vještačenje, već je ostao kod svih ranijih navoda i prigovora smatrajući da tužiteljica nije dokazala visinu štete,

-da je nalaz i mišljenje vještaka prvostupanjski sud ocijenio kao stručan, objektivan i argumentiran pa uzimajući u obzir da tuženik koji je imao prigovore, nakon što se vještak nije odazvao pozivu suda jer više nije na listi sudskih vještaka, novo vještačenje nije predložio, prihvatio je isti u cijelosti te na njemu temelji svoju odluku o visini koja se odnosi na pretrpljeni strah.

6. Polazeći od navedenih utvrđenja te pozivom na odredbu čl. 19. Zakona o obveznim odnosima ( „Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje: ZOO) i sadržaja nalaza i mišljenja vještaka Emila Žampera doc. dr. sc. neuropsihijatra, prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim.

7. Rješenjem ovog suda broj Gž-4030/2023-2 od 26. ožujka 2024., sukladno odredbi čl. 373.b st. 3. ZPP-a, određeno je izvođenje dokaza usmenim iznošenjem nalaza i mišljenja vještaka Emila Žampera povodom prigovora tuženika. Međutim, dopisom od 18. listopada 2024. prvostupanjski sud je obavijestio ovaj sud da je vještak Emil Žamper preminuo.

8. Prema odredbi čl. 260. ZPP-a sud će odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili ih podnijeti i u pisanom obliku prije rasprave. Sud će odrediti rok za podnošenje nalaza i mišljenja u pisanom obliku, a vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 660/2016-2 od 3. rujna 2019.). Prvostupanjski je sud u ovom predmetu rješenjem odredio izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku Emilu Žamper, stalnom sudskom vještaku, koji je podnio nalaz i mišljenje u pisanom obliku (list 159 spisa), koji nalaz i mišljenje je dostavljen strankama, a tuženik je u podnesku od 10. veljače 2017. iznio prigovore na nalaz i mišljenje vještaka (list 167 spisa). Prvostupanjski sud prigovore tuženika na vještačenje nije dostavio vještaku na očitovanje niti je vještak pozvan radi saslušanja na ročištu kako bi se očitovao na prigovore iznesene na vještačenje.

9. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u odlukama broj Rev 3019/2016-2 od 1. listopada 2019., Revx 1229/2014-2 od 27. siječnja 2015., Rev 1390/2014-2 od 20. svibnja 2020., Revx 1044/2017-2 od 19. rujna 2018., kada prvostupanjski sud propusti pozvati vještaka na glavnu raspravu i saslušati ga u pogledu iznijetih konkretnih primjedbi na nalaz i mišljenje, stranka koja je prigovorila nalazu onemogućena je u raspravljanju i to iz razloga što vještak svoj nalaz i mišljenje daje usmeno na raspravi, a može ga dati i u pisanom obliku prije rasprave, dakle pisano i usmeno na raspravi, ali ne i samo pisano (čl. 260. ZPP-a).

10. Dakle, u situaciji kada vještak nije saslušan na raspravi, tuženik je onemogućen u raspravljanju jer je svrha usmenog iznošenja nalaza i mišljenja vještaka da se time omogući strankama da postavljanjem pitanja vještaku razjasne prigovore i primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, što tuženiku u konkretnom slučaju nije bilo omogućeno.

11. Pri tome, u situaciji kada se vještačenje po sudskom vještaku ne može provesti do kraja jer se sudski vještak na prigovore tuženika nije u mogućnosti očitovati (ni pismeno ni usmeno), dakle, u situaciji trajne nemogućnosti vještaka da se očituje na prigovore tuženika, na tužiteljici je teret dokaza neosnovanosti tuženikovih prigovora protiv nalaza i mišljenja vještaka eventualnim predlaganjem ponovnog vještačenja s obzirom da je na tužiteljici teret dokaza o osnovanosti i visini tužbenog zahtjeva.

12. S obzirom da prvostupanjski sud, zbog pogrešnog pravnog shvaćanja o teretu dokaza, u okolnostima konkretnog slučaja nije raspravljao o istaknutim prigovorima tuženika na nalaz i mišljenje, a niti su stranke radi utvrđivanja osnovanosti istoga predlagale daljnje dokaze, u konkretnom slučaju je ostvaren žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uslijed čega je temeljem čl. 370. ZPP-a prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

13. Budući da je ukinuta presuda u pogledu glavne stvari valjalo je, po žalbi tuženika, ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

14. Potrebno je napomenuti da je prilikom donošenja odluke ovaj sud imao u vidu odredbu čl. 366.a st. 1. ZPP-a prema kojoj se prvostupanjska odluka povodom žalbe može ukidati i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput. Međutim, u konkretnom slučaju ovaj drugostupanjski sud nedostatke ne može otkloniti primjenom odredbi čl. 366a. st. 2. i 3. ZPP-a provođenjem rasprave pred drugostupanjskim sudom jer su svi predloženi dokazi pred prvostupanjskim sudom izvedeni. S druge strane, ovaj drugostupanjski sud ne može primijeniti niti odredbu čl. 373.a ZPP-a jer bi tada odluku (bilo u korist tužiteljice, bilo u korist tuženika) donosio na temelju činjenica o kojima, zbog pogrešnog pravnog shvaćanja prvostupanjskog suda, stranke nisu mogle raspravljati i predlagati odgovarajuće dokaze čime bi, prema stavu ovog suda, bilo narušeno pravo stranaka na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000, 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 5/2014.), kao pravnog akta s najvišom pravnom snagom i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010) kao međunarodnog ugovora koji je po pravnoj snazi iznad zakona.

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otkloniti će nedostatke na koju mu je ukazano ovim rješenjem, raspravit će uočena sporna pitanja, ocijeniti već izvedene i eventualno po strankama predložene druge dokaze te potom donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku u pogledu postavljenog tužbenog zahtjeva, imajući pri tom u vidu pravno shvaćanje izraženo u ovom rješenju kao i ostale žalbene prigovore tuženika.

16. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu 3. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Vesna Žulj