REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3460/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja VČ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 2. tužiteljice ČČ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Merica Miše, odvjetnica u Trogiru, protiv tuženika Grad Split, OIB 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, kojeg zastupa EČ, zaposlenik tuženika, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž- 513/2021-2 od 8. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5562/2018-27 od 26. veljače 2021., u sjednici održanoj 3. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužiteljima podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-513/2021-2 od 8. studenoga 2023., zbog pravnog pitanja:
„Postoji li, u smislu pretpostavki koje trebaju biti ispunjene radi naknade štete, uzročno-posljedična veza u situaciji kada ugovorna strana, koja je u cijelosti ispunila ugovorne obveze, sama poduzme radnju rušenja građevine radi očite izvjesnosti da druga ugovorna strana neće ispuniti ugovorima preuzete obveze, a ispunjenje kojih obveza je uvjet da bi ugovorna strana koja je u cijelosti ispunila ugovorne obveze u skladu sa zakonom mogla koristiti građevinu?“.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-513/2021-2 od 8. studenoga 2023., zbog pitanja koja smatraju važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
„1. Je li počinjena apsolutno bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ako drugostupanjski sud u obrazloženju presude nije odgovorio na žalbene navode o tome da određeni predloženi dokazi nisu provedeni, a prvostupanjski sud se na iste nije niti referirao u obrazloženju prvostupanjske presude, dok iz stanja spisa proizlazi da su uredno predloženi te da se protivna stranka takvim dokazima nije protivila?
2. Je li počinjena apsolutno bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ako prvostupanjski sud u obrazloženju presude nije niti naveo niti cijenio dokaze koji su dostavljeni u spis te uredno uručeni protivnoj strani?
3. Je li, u smislu pretpostavaka koje treba zadovoljiti radi naknade štete, postoji uzročno-posljedična veza u situaciji kada oštećenici sami poduzmu radnju rušenja građevine, ali su isto poduzeli radi očite izvjesnosti da štetnik neće ispuniti ugovorima preuzete obveze ispunjenje kojih bi dovelo do situacije da bi oštećenici mogli u skladu sa zakonom koristiti građevinu?“.
2. Kao razloge važnosti postavljenih pitanja tužitelji se pozivaju na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-1080/2015, Rev-836/2022 i Rev-x-846/2016.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbom čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da je pitanje navedeno pod 3., koje se u osnovi svodi na pitanje kako je to navedeno u izreci ovoga rješenja, važno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a. To stoga što je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje spora, a i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi budući da predlagatelji ukazuju na odluku revizijskog suda u kojoj je izraženo pravno shvaćanje o uzročno-posljedičnoj vezi, a koje je različito od pravnog shvaćanja izraženog u pobijanoj presudi, kao i druge osnovane razloge zbog kojih je navedeno pitanje važno za razvoj prava u sudskoj praksi.
5. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u izreci ovog rješenja navedeno je u odnosu na koje se pravno pitanje dopušta podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude, a u svezi ostalih pravnih pitanja na temelju iste zakonske odredbe ima se smatrati da je prijedlog povučen.
Zagreb, 3. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
