REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4012/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Dragana Katića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IR, OIB [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa] i tužiteljice AR, OIB [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Zoranu Skelinu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženice UR, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivi Juričku, odvjetniku u Splitu i tuženika JR, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mladenu Kuzmaniću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-947/2023-2 od 6. lipnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-5661/2017-47 od 19. svibnja 2023., u sjednici održanoj 3. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-947/2023-2 od 6. lipnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P- 5661/2017-47 od 19. svibnja 2023., zbog razloga iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), te su u prijedlogu postavili pravna pitanja, koja glase:
„1/ Je li sud povrijedio pravo tužitelja na pristup sudu u situaciji kada tužitelji u tijeku postupka ističu da temelje tužbeni zahtjev na čl. 135 Zakona o nasljeđivanju (ZON) u svezi s člankom 130 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a sudovi propuste odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva temeljem naprijed navedenih materijalnih propisa i odlučuje o tužbenom zahtjevu tužitelja temeljem navoda prvostupanjskog suda sadržanih u obrazloženju prvostupanjske presude (točka 7.1. obrazloženja) u kojem navodi da je u tijeku prvostupanjskog postupka valjalo utvrditi dali su tužitelji preko svojih pravnih prednika ispunili pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću sukladno pravnim pravilima čl. 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te nadalje navodi koje je pretpostavke potrebno ispuniti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću iako se tužitelji u tijeku postupka ne pozivaju na odredbe čl. 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dosjelost) već na čl. 135 Zakona o nasljeđivanju (ZON) u svezi s člankom 130 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
2/ Jeli sud nepostupanjem po naprijed navedenom pravnom pitanju počinio apsolutno bitnu povredu odredbi Zakona o parničnom postupku iz čl. 354 st. 2. t. 11. jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati?“.
2. U prijedlogu tvrde da je riječ o pravnim pitanjima o kojima postoji suprotna praksa revizijskog suda, pa smatra da su postavljena pravna pitanja važna za odluku u konkretnom sporu, a kao razlog važnosti navedenom pitanju navedene su odluke revizijskog suda broj Rev 296/2019 od 19. svibnja 2020. i Rev 1033/2023 od 13. prosinca 2023.
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog je neosnovan.
5. Predmet tužbe je zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva koji je temeljem na tvrdnjama da je vlasništvo stečeno nasljeđivanjem.
6. Drugostupanjski sud je odbio žalbu tužitelja uz obrazloženje:
„16. Osporavajući materijalnopravno stajalište prvostupanjskog suda tužitelji smatraju da prvostupanjski sud pogrešno obrazlaže da bi pravni osnovu njihovog tužbenog zahtjeva bio stjecanje prava vlasništva dosjelošću temeljem čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iako su oni tijekom cijelog postupka tvrdili da su temeljem čl. 135. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13. i 33/15. dalje ZN) i čl. 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo nekretnina stekli temeljem nasljeđivanja i zakona, a ne dosjelošću.
17. Ovdje se naglašava da doista sud u svojoj odluci, prilikom obrazloženja zauzetih stavova ukazuje na odredbu čl. 159. ZV-a te obrazlaže zakonske uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću međutim, u svom obrazloženju prvostupanjski sud iznosi razloge da je zbog istih činjenice bilo potrebno odbiti zahtjev tužitelja za utvrđenje prava suvlasništva nasljeđivanjem.“.
7. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i 387. ZPP-a vijeće revizijskog suda je ocijenilo da postavljena pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer prema obrazloženju nižestupanjskih odluka (prvostupanjske: točka 17.-20. i drugostupanjske: točka 15.-17.) i sadržaju pitanja, nedvojbeno je da pitanja polaze od pogrešne pretpostavke da tužbeni zahtjev tužitelja nije raspravljen na temelju činjeničnih navoda iznesenih u tužbi, odnosno tvrdnje tužitelja o stjecanju prava vlasništva nasljeđivanjem, nego samo na temelju dosjelosti, što nije točno, te tim pitanjem zapravo osporava po nižestupanjskim sudovima utvrđeno činjenično stanje i primjenu materijalnog prava pozivajući se na citirane revizijske odluke.
8. Kako je odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP-a propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, vezano za postavljena pitanja, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a, te je na temelju odredbe čl. 385.a u svezi čl. 389.b st. 1. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 3. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić
